Pilistije tel gə sa̰duk-manrɔ lə Ala d’ula ne d’ar Israɛlje
1 Sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ lé to ɓee lə Pilistije as naḭ siri. 2 Ndá Pilistije ɓar njékinjanéməsje gə njéndo̰-ərje dəji dee pana: Sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ lé see ɗi ɓa j’a ra ne wa. Ula síje gosee gə́ j’a karee tel aw ne lée’g gogo.
3 Deḛ d’ila dee keneŋ pana: Ɓó lé seḭ a gə kulaje gə sa̰duk-manrɔ lə Ala lə Israɛlje lé gogo ndá seḭ a kulaje ne kari ba el nɛ seḭ a kinjaje nékinjanéməsje gə́ wɔji dɔ kal dɔ godndu ɓad ɓa. Togə́bè ɓa rɔko̰ lé a kɔr ne dɔ sí’g ləm, seḭ a gərje ne gel né gə́ jia wɔi ne ndiŋ-ndiŋ dɔ sí’g lal kun gə́ raŋg lé ləm tɔ.
4 Pilistije dəji dee pana: See nékar gə́ ban ɓa j’a kunje karee wa.
Deḛ tel d’ila dee keneŋ pana: A karje kɔr larlɔr gə́ tana gə nékuba mi ləm, yee gə́ tana gə yəgje gə́ ndaji dee mi ləm tɔ gə goo bula lə mbaije lə Pilistije mbata yoo-koso gə́ kára ba ya oso dɔ sí’g lai ləm, gə dɔ mbaije’g lə sí ləm tɔ. 5 Maji kar sí raje néndajije gə́ to tana gə nékubaje lə sí ləm, gə yəgje gə́ njétuji ɓeeje lə sí ləm tɔ ndá ulaje ne rɔnduba dɔ Ala lə Israɛlje’g lé. Dɔmaji-nà yeḛ a kun jia gə́ wɔi ndiŋ-ndiŋ lé dɔ sí’g gə́ raŋg ləm, gə dɔ magəje’g lə sí ləma, gə dɔ ɓee’g lə sí ləm tɔ. 6 See ban ɓa arje meḛ sí ndər to gə́ njé gə́ Ejiptə gə Parao̰ gə́ d’ar meḛ dee ndər bèe wa. See Njesigənea̰ ra né gə́ kədərə gə́ bèe mbuna dee’g ɓa deḛ d’ya̰ Israɛlje d’ar dee d’aw ɓəi lé el wa. 7 Ɓasinè, maji kar sí raje pusu gə́ sigi kára, tɔɓəi twaje ko̰ maŋgje gə́ ŋgan deeje d’aw d’il mbà dee ɓəi ləm, gə gə́ d’ula néməməna̰ gwɔb dee’g gɔl kára el ɓəi ləm tɔ. Ɔm deeje na̰’d gə néməməna̰ ta pusu’g ndá twaje ŋgan deeje gə́ ndolè goo dee lé awje sə dee kəi. 8 Seḭ a kunje sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ lé kundaje mee pusu’g ləm, seḭ a kundaje ŋgon sa̰duk mbɔree’g mba kɔm néje gə́ ra gə larlɔr gə́ seḭ arje Njesigənea̰ gə́ nékar gə́ ka̰ kuga dɔ kaiya lé keneŋ ləm tɔ. Ndá seḭ a kyá̰je kaareeje aw. 9 Undaje kəm sí gée’g maji. Ɓó lé yee un rəw gə́ wɔji dɔ ŋgaŋ ɓee par gə́ Bet-Semes ndá to Njesigənea̰ gə́ ra sə sí néurtije gə́ to ɓəl neelé ya. Ɓó lé bèe el tɔ ndá j’a gər to gə́ to jia-yeḛ ɓa unda sí el nɛ to né gə́ teḛ dɔ sí’g gə́ teḛ ya.
10 Dəwje neelé ra togə́bè ya tɔ. Deḛ twa ko̰ maŋgje joo gə́ ŋgan deeje d’aw d’il mbà dee ɓəi lé d’ar dee ndɔr pusu ndá ŋgəm ŋgan deeje lé mee kəi’g ya. 11 Deḛ d’unda sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ lé mee pusu’g gə ŋgon sa̰duk gə́ néndajije gə́ to tana gə yəg gə́ ra gə larlɔr ləm, gə néndajije gə́ to tana gə nékubaje ləm tɔ keneŋ tɔ.
12 Ko̰ maŋgje lé d’un rəw gə́ aw gə́ Bet-Semes ya njoroŋ. Deḛ njaa gə rəw neelé ya ɗéged-ɗéged gə no̰ ta dee’g ta-ta ɓó deḛ tel dɔkɔl əsé dɔgel el. Mbaije lə Pilistije dan goo dee saar teḛ ne ŋgaŋ ɓee gə́ Bet-Semes. 13 Dəwje gə́ Bet-Semes d’ar d’inja kó mee wəl-loo’g. Loo gə́ deḛ d’un kəm dee ɓèd d’ila dɔ sa̰duk-manrɔ’g lé ndá deḛ d’al rɔ dee mba koo gə́ deḛ d’ée lé. 14 Pusu lé ree mee ndɔ’g lə Juje, dəw gə́ Bet-Semes ndá yee aar naŋg keneŋ. Lée neelé biri mbal to keneŋ. Deḛ ria kag pusu lé ləm, deḛ d’inja ko̰ maŋgje lé gə́ nékinjaməs gə́ ka̰ roo kar Njesigənea̰ ləm tɔ.

15 Deḛ gə́ to Ləbije lé d’un sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ ləm, gə ŋgon sa̰duk gə́ to mbɔree’d gə́ néje gə́ ra gə larlɔr to mée’g ləm tɔ lé d’unda naŋg ndá deḛ d’unda dee dɔ biri mbal’g lé ya. Mee ndəa’g neelé dəwje gə́ Bet-Semes d’inja nékinjanéməsje gə́ ka̰ roo ləm, gə nékinjanéməsje gə́ raŋg ləm tɔ d’ar Njesigənea̰. 16 Mbaije lə Pilistije gə́ mi lé loo gə́ d’oo néje nee mba̰ ndá tel d’aw Ekro̰ gə́ mee ndəa gən ya.
17 Aa ooje, néje gə́ ra gə larlɔr ndaji ne nékubaje gə́ Pilistije d’ar Njesigənea̰ gə́ nékoga dɔ kaiya lé ɓa nee: kára gə mba Asdod ləm, kára gə mba Gaja ləm, kára gə mba Askalo̰ ləm, kára gə mba Gat ləma, kára gə mba Ekro̰ ləm tɔ. 18 Néndajije gə́ to tana gə yəgje gə́ ra dee gə larlɔr to keneŋ ya, to gə goo bula lə ɓee-booje gə́ siŋga dee to ləm, əsé ŋgan-ɓeeje gə́ lal ndògo-bɔrɔje ləm tɔ. Biri mbal gə́ d’unda sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ dɔ’g lé to nétɔji ndá biri mbal neelé saar ɓogənè kara to mee ndɔ’g lə Juje, dəw gə́ Bet-Semes lé.
19 Njesigənea̰ kunda dəwje gə́ Bet-Semes loo gə́ deḛ d’aar tən mee sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ lé. Yeḛ tɔl dəwje rɔ-siri mbuna koso-dəwje’g. Yen ŋga koso-dəwje ndiŋga ndòo mbata Njesigənea̰ tɔl dee gə yoo-koso gə́ to ɓəl bèe ya. 20 Njé gə́ Bet-Semes lé pana: See na̰ ɓa askəm kaar no̰ Njesigənea̰’g, yeḛ gə́ to Ala gə́ njerɔkunda lé wa. See rɔ na̰ ɓa sa̰duk-manrɔ lé a kaw əw keneŋ kya̰ sí wa.
21 Deḛ d’ula njékaḭkulaje rɔ deḛ gə́ d’isi Kirjat-Yearim, mba kar dee d’ula dee pana: Pilistije d’un sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ lé tel ree ne. Gə́ reeje uneeje awje ne rɔ sí-seḭ’g ya.
Filistien jinra sunduku gbanzahe
1 Sunduku Dǝɓlii nǝn pǝ sǝr Filistin fĩi rǝŋ. 2 So Filistien ɗiira za joŋzahsyiŋ ne za ẽe ciŋ faara: Na ga joŋ fẽe ne sunduku Dǝɓlii ne? We cuu nyi ru, ru ɓaŋ pee ge pǝ cok ah ne fahlii fẽene? 3 Zyiira faa nyi ra: We tǝ pee sunduku Masǝŋ Israel ga ɓe, we pee ge bai fan ka. Koo ɗǝne daŋ laŋ we joŋ syiŋ ma rwah faɓe' wo Masǝŋ ɗǝ, fahfal ah we ga laɓɓe. So we ga tǝ laŋ ta, mor fẽe Dǝɓlii tǝ ŋgoŋ kiita tǝ ɓii ga 'waa ne.
4 Filistien faara: Ru ga joŋ syiŋ rwah faɓe' mafẽe wol ah ne? Zyiira faa: We joŋ ne foto fabaa vãm kaŋnyeeri dappe ne foto gee ma vãm kaŋnyeeri dappe ta, nǝn daidai pãa za goŋ Filistien daŋ, mor bone matǝ vaŋno ye tǝ ɓii tǝkine za goŋ ɓii daŋ. 5 We joŋ foto fabaa ɓiiri, ne foto gee ɓii mai mo ɓeɓ sǝr ɓo, we yii Masǝŋ Israel. Ɗah maki a ɓaŋ jol ah tǝ ɓii ne masǝŋ ɓii tǝkine sǝr ɓii ga lal no ne? 6 We yer zahzyil ɓii tǝgbana Egiɓien ne Farao mo yerra mor fẽene? Ne cok ah Masǝŋ cuu bone nyi ra, ŋhaa nyira fahlii nyi za Israel, so ur kalra ya ne? 7 Zǝzǝ̃ǝko we zyeɓ muŋta dǝǝ mafuu ahe, we woo dǝǝ ma ne won gwa mai mo kanra kpuu zahsol ɓǝǝr a ba, ka we gõm muŋta dǝǝ nyi ra. So we gbah wee mor ɓǝǝ pii soo ge yaŋ ne ko. 8 Ka we so ɓaŋ sunduku Dǝɓlii kan ge tǝ muŋta dǝǝ ahe. We rǝk fan ma vãm kaŋnyeeri mai we nyi ɓo mor joŋ syiŋ ma rwah faɓe' ge pǝ sunduku malaŋ ah ka we kan ge kah sunduku Dǝɓlii. Ka we pee gur kal o. 9 Ka we ẽe o, mo kal ɓaŋ fahlii ga sǝr ah nǝfah kǝ Bet-Semes ɓe, ka Masǝŋ za Israel ye joŋ ɓǝɓe' malii mai ɓo wo mana. Mo ka nai ya laŋ, na ga tǝ, Dǝɓlii ye ka tǝ ŋgoŋ kiita tǝ man a, gaɓ ye waa ge ɓo tǝ man kpakke.
10 Zan ah joŋra naiko. Woora dǝǝ ma ne won gwa, gõmra muŋta dǝǝ nyi, amma sarra wee ɓǝǝ yaŋ. 11 So ɓaŋra sunduku Dǝɓlii kan ge tǝ muŋta dǝǝ ahe, ɓaŋra sunduku malaŋ ma ne gee vãm kaŋnyeeri ne foto fabaa ɓǝǝ ma vãm kaŋnyeeri mo ɓǝr ah kan ge gŋ ta. 12 Dǝǝ ur ɓaŋra fahlii ma ga Bet-Semes sǝraŋ sǝ, syeera fahlii ah ge kpaŋkpaŋ, a yera yee tǝ syelle, so cakra ge jokǝsãh koo jokǝlǝɓai laŋ ya. Za goŋ Filistien syeera mor ah ŋhaa ge dai zahsyee sǝr Bet-Semes gbǝm.
13 Ne cok ah ka za Bet-Semes tǝ saŋra alkamaari pǝ el ɓǝǝra. Ne cok mo woora nahnǝn kwo sunduku, laara pǝ'nyah no cam. 14 Muŋta dǝǝ ge dai pǝ 'wah Joswa ma yaŋ Bet-Semes uu gŋ. Tǝsal ki no pǝ cok ah a pǝ'manne. Ɓalra kpuu muŋta dǝǝ ahe, so woora dǝǝ matǝ gwa joŋra syiŋ suŋwii ne wo Dǝɓlii. 15 Lewitien ɗǝrra sunduku Dǝɓlii ne we sunduku malaŋ mai mo kan ɓo kah ah mo rǝkra fan ma vãm kaŋnyeeri ɓo daŋ ɓǝr ahe, rǝkra ge tǝ tǝsal malii ko. Za yaŋ Bet-Semes joŋra syiŋ suŋwii, ŋgomra fan joŋ syiŋ ne wo Dǝɓlii com ahe. 16 Za goŋ Filistien dappe kwora fan ahe, so com moo ta jinra kal ge fah yaŋ ɓǝǝ Ekron.
17 Fabaa ma vãm kaŋnyeeri mai Filistien mo nyira nyi Dǝɓlii mor syiŋ ma rwah faɓe' a naiko: vaŋno mor Asdod, vaŋno mor Gaza, vaŋno mor Askalon, vaŋno mor Gat, vaŋno mor Ekron. 18 Gee ma vãm kaŋnyeeri laŋ pãa ah kee ɓo tǝ yaŋ Filistien maluu daŋ, tǝ sǝr goŋ maluu camcam dappe, daga yaŋ maluu tǝkine yaŋ ma lal matǝ ɗalla ɗalla daŋ. Kanra sunduku Dǝɓlii tǝ tǝsal malii ko. Tǝsal ah a na syedowal pǝ 'wah Joswa ma yaŋ Bet-Semes ŋhaa tǝ'nahko.
19 Dǝɓlii ik za kǝsyil za yaŋ Bet-Semes pǝ wul jemma rǝŋ, mor ẽera cok ge ɓǝr sunduku Dǝɓlii. Za yera yee mor Dǝɓlii ik za ɓo kǝsyil ɓǝǝ pǝlli.
20 Za yaŋ Bet-Semes faara: Azu ye gak uu pel Dǝɓlii Masǝŋ matǝdaŋdaŋ mai ne? A ga wo zu pǝɗǝk ka soɓ na ne? 21 Peera zapee ge wo za ma kaara Kirjat-Jearim faara: Filistien gera ne sunduku Dǝɓlii ɓe, we ge, we ɓaŋ ge wo ɓii ne ko.