Njétakorije
1 Seḭ gə́ m’unda sí dan kəm’g lé ɔmje meḛ sí dɔ ndilje’g lai el, nɛ aḭje meḛ ndilje gə mba koo see d’ḭ rɔ Ala’g ya wa. Mbata njéteggintaje gə́ ŋgɔm bula d’unda loo teḛ mbuna dəwje’g dɔ naŋg nee. 2 Aa ooje, né gə́ seḭ a gərje ne Ndil Ala lé ɓa nee: Ndil gə́ rara ɓa gə́ pana: Jeju Kristi ree gə́ darəa lé yeḛ gə́ pa togə́bè lé to gə́ ka̰ Ala ya. 3 Ndil gə́ rara ɓa gə́ pata wɔji ne dɔ Jeju togə́bè el ndá yeḛ to gə́ ka̰ Ala el ləm, yeḛ to ka̰ Njendaji Kristi, yeḛ gə́ seḭ ooje ta ree ləa mba̰ ɓa ar ɓasinè kara yeḛ si naŋg nee mba̰ ləm tɔ.
4 Ŋganəmje, seḭ lé seḭ toje ka̰ Ala ləm, seḭ dumje njéteggintaje gə́ ŋgɔm neelé ləm tɔ mbata yeḛ gə́ to meḛ sí’g lé ur dɔ yeḛ gə́ sí meḛ dəwje gə́ dɔ naŋg nee. 5 Deḛ to gə́ dɔ naŋg nee ya, gelee gə́ nee ɓa, deḛ pa ne tapa njé gə́ dɔ naŋg nee ndá njé gə́ dɔ naŋg nee kara taa ne ta lə dee tɔ. 6 Jeḛ lé jeḛ n’to gə́ ka̰ Ala, yeḛ gə́ gər Ala lé ndá yeḛ taa ta lə sí ya, nɛ yeḛ gə́ to gə́ ka̰ Ala el ndá yeḛ taa ta lə sí el tɔ. Yee gə́ bèe ɓa jeḛ n’gər ne ndil gə́ ka̰ kankəmta ləm, gə ndil gə́ ka̰ kəsta ləm tɔ.
Ala lé to gə́ darɔ meenoji
7 Seḭ gə́ m’unda sí dan kəm’g lé ar sí j’undaje na̰ dan kəm na̰’d mbata meenoji ḭ rɔ Ala’g ya. Nana ɓa gə́ unda maree dan kəmee’g lé ndá Ala nja ojee ləm, yeḛ kara gər Ala ləm tɔ. 8 Ɓó lé meenoji godo meḛ sí’g ndá Ala lé kara godo meḛ sí’g to mbata Ala to gə́ darɔ meenoji ya. 9 Ala ula Ŋgonee gə́ gəd-gəd kára ba aree ree naŋg nee mba kar sí j’isi ne kəmba, yee ɓa meenoji lə Ala gə mbata lə sí lé to ne raga pai-pai ya. 10 Aa ooje, rəw meenoji lə Ala lé ɓa nee: Jeḛ ɓa j’unda Ala dan kəm sí’g kédé el nɛ yeḛ nja ɓa unda sí dan kəmee’g ɓa ula Ŋgonee gə́ gəd-gəd aree ree tel nékinjaməs mbata kaiya lə sí ya.
11 Seḭ gə́ m’unda sí dan kəm’g lé ɓó lé Ala unda sí dan kəmee’g togə́bè ndá ar sí j’undaje na̰ dan kəm na̰’d togə́bè tɔ. 12 Dəw kára kara oo Ala nda̰ bèe el, ɓó lé jeḛ j’unda na̰ dan kəm na̰’d ndá Ala kara nai meḛ sí’g ləm, meenoji ləa kara ɔr dɔ meḛ sí’g ləm tɔ .
13 Jeḛ n’gər to gə́ jeḛ nai mée’g ləm, yeḛ kara nai meḛ sí’g ləm tɔ mbata yeḛ ar sí Ndilee. 14 Bɔ-dəwje lé ula Ŋgonee gə́ gəd-gəd mba karee to gə́ Njekaji dəwje dɔ naŋg nee, yee ɓa to né gə́ jeḛ j’oo gə kəm sí ləm, jeḛ j’ɔr taree j’ar sí ləm tɔ. 15 Yeḛ gə́ təa teḛ pana: Jeju to Ŋgon-Ala lé ndá Ala nai mée’g ləm, yeḛ kara nai mee Ala’g ləm tɔ. 16 Meenoji lə Ala gə́ yeḛ unda sí ne dan kəmee’g lé jeḛ n’gər gao j’ɔm meḛ sí dɔ’g tɔ.
Ala to darɔ meenoji ya, dəw gə́ meenoji uru kəi mée’g ndá yeḛ si mee Ala’g ar Ala kara si mée’g tɔ. 17 To gə́ yeḛ to dəw gə́ bèe lé ndá maji kar síjeḛ kara n’toje gə́ dəwje gə́ bèe dɔ naŋg neelé tɔ, yee ɓa meenoji lé a kɔr ne dɔ meḛ sí’g mba kar sí j’aar ne nea̰’g ndɔ gaŋg-rəwta’g lé gə meendakaḭ ɓó gə kaar gəd el. 18 Meenoji lé ɓəl godo lée’g nɛ meenoji gə́ ɔr dɔ lé sané ɓəl kad. Mbata bo̰ néra dəw gə́ a gə kɔs təa’g lé ɓa aree ɓəl ne ndá yeḛ gə́ ɓəl lé to mbata meenoji ɔr dɔ mée’g el.
19 Jeḛ lé j’unda Ala dan kəm sí’g mbata yeḛ nja unda sí dan kəmee’g kédé gə́ dɔtar. 20 Ɓó lé dəw kára pana: Neḛ n’unda Ala dan kəm neḛ’g, nɛ yeḛ wa ŋgokea̰ gə mée ndá yeḛ to gə́ njeŋgɔm. Mbata ŋgokea̰ gə́ yeḛ ée gə kəmee ɓa yeḛ unda dan kəmee’g el, nɛ ɓəd ɓa see Ala gə́ yeḛ ée gə kəmee el ɓa a kundá dan kəmee’g loo gə́ ra’g wa. 21 Godndu gə́ yeḛ nja un ar sí ɓa nee: Yeḛ gə́ unda Ala dan kəmee’g lé maji karee unda ŋgokea̰ dan kəmee’g nja tɔ.
Muzu’â hAlonina ki muzu’â hi Ma djangûnina
1 Buniyôn suma od’a, ar agi hagi gagazid’a yam suma a nga dala azi nga ki Muzu’â na pet ti, wani agi kugugiziya, agi wagazi na ni muzuk máma tcholï ni gen Alona zu? Kayam suma djok vun suma lop ira ablaud’a a b’rau wa woi kur duniyad’a. 2 Lovot ta agi wagi ki Muzu’â hAlonina ba wana: Muzuk ma lara pî ma nga mi de woi ala: Jesus Christ mi mbut sana na, ni muzuk ma tcholï gen Alonina. 3 Wani muzuk ma lara pî ma nga mi de hina woi yam Jesus d’uo na, mi nga ki muzuk ma tcholï gen Alonina d’i. Ni ma nga ki muzu’â hi Ma djangûna hi Christ-sîna, ni ma agi humugizi zlam ala nga mi mbana; ki tchetchemba, mi nga kur duniyad’a da’.
4 Grona, agi ni suma hAlonina, agi kuzugi wa yam suma djok vun suma ka zlad’a, kayam Muzuk ma nga kurugina, mi kal muzuk ma nga kur suma duniyad’ina ki ngola. 5 Azi ni suma hi duniyad’ina. Kayam ndata, zla mazi d’a ded’a ni hi duniyad’id’a, suma duniyad’a a nga humuzi mi. 6 Wani ei ni suma hAlonina. Sama wAlonina nga mi humiya, sama hAlona d’uo na nga mi humi d’i. Ni kayam ndata ba, ei wei ki Muzuk ma gagazina ki muzuk ma vit suma woina.
Alona ni od’a
7 Buniyôn suma od’a, ar ei leigi yam teya, kayam od’a tcholï nata Alona. Sama lara pî ma nga mi le od’ina, Alona mi vud’um mi mamu, mi wAlona mi. 8 Sama nga mi le od’a d’uo na, mi we nga Alona d’i, kayam Alona tamba ni od’a. 9 Wana ni od’a hAlona d’a mi tageizi woid’a: Alona mi sunï Gorom ma tu gid’engâ kur duniyad’a, kayam ei kagei karid’a kamu. 10 Wana ni od’a: Ni ei ba, lei yam Alona d’i, wani ni mam ba, mi le keya, mi sunï Goroma á mbut tam vama ngat buzuna kayam mam vat hurum mbei yam tcho meid’a.
11 Buniyôn suma od’a, le Alona mi le kei na ni, mbeî ei lei yam tei na mi. 12 Sa tu pî mi we nga Alona ki iram mbi. Le ei nga lei yam teya ni, Alona mi nga kaka kuriya, o mamba ndak memet kuri mi.
13 Hina wani, ei mba wei ala ei nga kaka zlapa tu kAlona, mam nga kaka kuri mi, kayam mi hei wa Muzuk mama. 14 Ei wei wa, ei nga lei glangâsâ ala: Abui Alona mi sunï Goroma á sut suma kur duniyad’ina. 15 Sama lara pî ma mi de woi ala: Jesus nAlona Goroma na, Alona mi nga kaka kurumu, mam mi nga kaka zlapa tu kAlona mi. 16 Hina, ei wei od’a hAlona d’a mi lat keid’a. Kayam ndata, ei hei gagazid’a kad’u.
Alona tamba ni od’a. Sama nga mi le od’ina, mi nga ni kaka zlapa tu kAlona, Alona mi nga kaka kurum mi. 17 O d’a ndak memet kurid’a ba wana: Kayam ei mba tcholei avorom bei mandarâ ba kur bur ma ka sariyad’a. Kayam kak meid’a kur duniyad’a ka hid’a ni d’igi kaka hi Jesus Christ-sa na. 18 Sama od’a nga mi le mandar ri, kayam o mam mba ndak memeta nga d’i dik mandarâ woyo. Hina, sama nga ki o d’a memeta d’uo na, nga mi le mandarâ, kayam mandarâ nga mi mba ki ndaka.
19 Ei nga lei od’a, ni kayamba Alona mi le kei adjeud’a. 20 Le sana mi dala: An le yam Alona, le mi noî wiyema woyo ni, mam mi ma ka zlad’a. Le mi le nga yam wiyem ma mam wum ki irama d’uo ni, ni nana ba, mi le yam Alo ma mam wum nga ki iram mbuo na ge? 21 Wana ni vun ma he ma Christ heizina: Nala, sama nga mi le yam Alonina, djivid’a mi le yam wiyema mi.