Ala kára ba kiao ya
1 Ma gə́ m’isi daŋgai’g mbata Mbaidɔmbaije lé ma m’ndəji sí bər-bər mba kar néra sí wa bua kula gə́ yeḛ ɓar sí keneŋ. 2 A kosoje kul keneŋ ləm, a kawje yururu keneŋ ləm, a raje gə meekai sam-sam ləma, a gədje ne na̰ dan noji’g ləm tɔ . 3 Ulaje rɔ sí ndubu mba kar kúla noji gə́ tɔ sí na̰’d nəji lé gaŋg el. 4 Darɔ to gə́ kára ba ləm, Ndil kara to gə́ kára ba ləma, seḭje kara deḛ ɓar sí mba kar sí undaje meḛ sí yel dɔ né gə́ kára ba kiao’g ləm tɔ. 5 Mbaidɔmbaije kára ba kiao ləm, meekun to gə́ kára ba ləma, batɛm kara to gə́ kára ba ləm tɔ. 6 Ala kára ba kiao nja to gə́ Bɔ-dəwje lai. Yeḛ to dəw dɔ dəwje gə néje lai ləm, yeḛ taa loo mbuna dəwje gə néje lai ləma, yeḛ taa meḛ deḛ lai ləm tɔ.
7 Nɛ gosonégər gə́ Ala wa ne sə sí noji lé jeḛ kára-kára lai j’iŋga gə loo kwɔjee gə́ Kristi ɓa wɔji ar sí. 8 Gelee gə́ nee ɓa, deḛ ndaŋg taree pana:
Loo gə́ yeḛ al dəree si tar ndoi
Ndá yeḛ nja taa deḛ gə́ d’wa dee gə́ ɓər lé ləm,
Yeḛ kai dəwje nénojije pə-pə ləm tɔ .
9 Togə́bè ŋga, see ta kal dəree si tar ndoi lé see wɔji dɔ ɗi wa. Yee wɔji dɔ kuru gə́ yeḛ uru gin naŋg’d ya. 10 Yeḛ gə́ uru gin naŋg neelé to yeḛ nja gə́ uba naŋg ḭ aw dɔ dara gə́ tar gə mba kun ne looje lad-lad ya. 11 Yeḛ nja ɓa ar njé gə́ na̰je to gə́ njékaḭkulaje ləm, ar njé gə́ raŋg to gə́ njéteggintaje ləm, ar njé gə́ raŋg to gə́ njékilamber tagə́majije ləma, ar njé gə́ raŋg ya ɓəi to gə́ njékul dəwje gə njékɔrgootaje ləm tɔ, 12 gə mba kar deḛ gə́ to gə kəmee lé maji d’ɔr ne njoroŋ mba ra ne kulaje lé ləm, mba kar siŋga darɔ Kristi ḭ ne dɔ maree’g gə́ kédé-kédé ləm tɔ 13 saar jeḛ lai j’a kɔm ne na̰’d sad gin meekun’g ləm, j’a gər ne ndaa Ŋgon-Ala lé ləm tɔ. Togə́bè ɓa j’a to ne dəwje gə́ maji ɔr njoroŋ kunda ne rɔkunda lə Kristi. 14 Yee ɓa j’a to ne asəna gə ŋganje el ŋga, mbata ŋganje lé d’aw yo-yo nee-nee ləm, leltaje biri dee ləma, sutaje gə ta korije lə dəwje lé tel ne kəm dee ləm tɔ. 15 Nɛ kankəmta gə́ pa gə meenoji lé ɓa j’a kaar keneŋ njaŋg ndá j’a tɔg ne dɔ néje’g lai tel ne tana gə Kristi tɔnɔno̰, yeḛ gə́ to dəw dɔ sí lé. 16 Mbɔl dəa-yeḛ nja ɓa kagrɔ sí unda ne gə kəmee-kəmee, tɔ ne barkəmrɔ sí na̰’d nəji-nəji, ar barkəmrɔ sí gə́ kára-kára lai ra ne kula gə́ wɔji dəa-dəa. Yee ɓa kagrɔ sí tɔg ne dan meenoji’g .
17 Ooje ta gə́ ma m’ula sí ləm, ta gə́ m’pa njaŋg gə ri Mbaidɔmbaije ləm tɔ lé maji kar sí njaaje asəna gə njépole-magəje el ŋga mbata deḛ nja ndolè goo takə̰ji lə deḛ gə́ gə mḭdé-mḭdé ba. 18 Kəmkàr lə dee lé loondul dəb dɔ’g rigim ləm, kəmə gə́ ka̰ Ala lé deḛ gər ndiaa el ləm tɔ mbata d’wa meḛ dee kədərə dɔ mbə gə́ nai meḛ dee’g ɓəi. 19 Néra dee lé deḛ ra gə kəm sɔḭ el ləm, d’uba rɔ dee d’ya̰ dan néra gə́ kori-kori’g mba ra kəmnda gə́ kédé-kédé ar loo kwa ŋgaŋ rɔ dee dɔ’g godo ləm tɔ.
20 Seḭ lé deḛ ndoo sí ndaa Kristi mba kar sí raje togə́bè el, 21 mbata seḭ ooje ta ləa mba̰ ləm, deḛ ndoo sí kankəmta gə́ ḭ rɔ Jeju’g mba̰ ləm tɔ 22 mba kar sí bɔrje dɔ sí mbɔji, ɔrje rɔ dəw gə́ ləw gə ndum néreaje lai gə́ su ne kəm sí lé 23 ɓó gə mba kar takə̰ji gə́ meḛ sí’g lé tel to ne sigi ləm, 24 mba kar dəw gə́ sigi gə́ ɔr rɔ Ala ɓa seḭ ulaje rɔ sí’g ləm tɔ, yee ɓa wɔji dɔ meekarabasur gə meenda gə́ kankəmta ɓa oji dee .


25 Gelee gə́ nee ɓa, maji kar sí ɔgje ta sí dɔ taŋgɔm’g. Nɛ kankəmta ɓa, maji kar nana kara aree teḛ təa’g ar maree, mbata jeḛ lai jeḛ n’toje barkəmrɔ na̰ . 26 Ɓó lé oŋg ḭ sə sí ndá raje ne kaiya el ləm, arje kàr andə sí dɔ oŋg’g lə sí el ləm tɔ . 27 Arje njekurai oo loo kuba rɔ sí ndag el. 28 Yeḛ gə́ to gə́ njeɓogo kédé lé maji karee to gə́ njeɓogo el ŋga, nɛ maji karee uru kula gə́ maji’g mbidi ra gə jia ya ndá yeḛ a koo loo gə mba la gə maree gə́ raŋg gə́ aw ndòo né lé tɔ. 29 Maji kar ta gə́ ərm teḛ ta sí’g kára kara el, ta gə́ maji gə́ kəm pa gə́ a rɔd mari kar mée nda ne kaḭ ɓa maji karee teḛ ta sí’g ar deḛ gə́ d’oo lé ya tɔ. 30 Ndilmeenda lə Ala gə́ ɔr sí unda sí gə kəmee gə dɔ jia saar kar ndɔ kuga sí a teḛ lé ulaje kəmee ndòo el. 31 Meekad ləm, gə ba̰ gə́ gə ria-ria ləm, gə oŋg ləm, gə kɔl na̰ gə oŋg ləm, gə tajikil ləma, gə meeyèr gə́ gə ria-ria ləm tɔ lé saneeje dan sí’g kɔ ya. 32 Raje meemaji gə na̰ ləm, ooje kəmtondoo lə na̰ ləm tɔ. Maji kar sí arje meḛ sí oso lemsé dɔ na̰’g to gə́ Ala kara ar mée oso lemsé dɔ sí-seḭ gə́ ɔmje na̰’d gin Kristi’g lé tɔ .
Zlap pa tud’a hi hliu tad’id’a
1 Kayam ndata, an ma dangei ma yam Salad’ina nga ni tchenegi ki so tad’a, ar agi tid’igi ndak yam yi d’a Alona mi yagid’a 2 ki lulumad’a ki kukud’uka zlapa ki ve tad’a burâ ki burâ. Agi vagi tagi ad’enga á le od’a yam tagiya. 3 Yam Muzuk mam ma mi hagizina, agi b’ad’agi tagi á kagagi zlapa tu ki b’leng nga halasa aduk tagiya. 4 Agi wagi ala hliu tad’a ni tu, Muzu’â hAlonina ni tu mi, d’igi Alona mi yagi á tinigi hurugi yam vama tuna na mi. 5 Salad’a ni tu, he gagazid’a ni tu, batemba ni tu mi. 6 Alona ni tu, nAbu suma pet, ni Ma nga mi te yam suma petna, ni Ma nga adigazi petna, ni Ma nga kuruzi petna mi.
7 Nge nge pî Alona mi hum he d’a hawad’a d’igi Christ mi humzi na. 8 D’igi mbaktumba hAlonid’a ti de na ala:
Ata yima mi tup akulona,
mi yo suma dangeina ad’umu,
mi he he d’a hawad’a mi suma.
9 Wani zla d’ala mi tup akulod’a, ad’ut nana ge? Nala, mi surop kä kur yima yiyik ma handagad’ina avok tua. 10 Ni mam tam ma surobï kä na, ni ma tup akulo dei á ndak vun ahlena petna. 11 Mi he suma dingâ á mbut suma a sunuzina, suma dingâ á mbut suma djok vun Alona, suma dingâ á mbut suma tchi wal Zla d’a Djivid’a, suma dingâ á mbut suma pol suma ki suma hat suma mi. 12 Mi le na á mbut suma hAlonina memet á le sunda, á wul hliu tad’a hi Christ-sa akulo kur he gagazid’a, 13 á mbud’i kaka zlapa tu kur he gagazi meid’a á we Alona Goroma, á mbud’i suma djengâ ndak á we ndak ka memeta hi Christ-sina. 14 Kayam ndata, ar ei kagei d’igi kem suma simet ma lara ge pet nga mi tchazi tata kur hata hi suma kur lop ira ki lem mba vitina na d’uo d’a. 15 Wani ei dei ni zla d’a gagazid’a ki od’a á wuli tei akulo kur ahlena pet yam Christ, mam ma ala ni yamba na. 16 Yam ad’enga hi Christ-sa, ir hliu tad’a pet nga d’i djak zlapa, sidei ma lara ge pet nga mi djik hliu tad’a pet zlapa mi. Hina, le ir hliu ta d’a lara ge pet nga d’i le sun mata ni, hliu ta ndata pet nga d’i wul akulo, nga d’i min tat akulo kur od’a mi.
Ari d’a awilid’a yam Christ-sa
17 Ni kayam ndata ba, an nga ni de, nga ni le glangâsâ ki simiyê Salad’a ala ar agi tid’igi d’igi andjaf suma bei wAlona a nga tit kur djib’er mazi d’a hawa yaka na d’uo d’a. 18 Djib’er mazid’a ti mbut nduvunda, azi wal lei dei kari d’a Alona mi hat mi sumid’a, yam vit mazid’a, yam hur mazi ma b’ala mi. 19 Kayam huruzi mbut tib’iri’â, a he tazi á le sun nda batranga, á le a’arad’a, á le sun nda ndjendje d’a lara ge pet mi.
20 Wani agi had’agi nga tita hi Christ-sa ni na d’i. 21 Gagazi, an wala agi humum zlamu, suma a had’agi zla d’a gagazi d’a yam Jesus-d’a mi. 22 Kayam ndata, ar agi fogogi sama adjeuna woi ki sun mam mba led’a. Sama nga kurugi adjeuna, ni ma nga mi lobogi á igi kur b’lakina. 23 Kal pet, ar agi mbud’ugi ni suma awilina kur muzugagi, kur djib’er magid’a mi. 24 Ar agi tchugugi sama awili ma Alona mi gum mi hle tam d’igi mam na na atagiya, ni mam ma nga mi tagagi tit ta gagazi d’a d’ingêr ra agi tinit irat vat mAlonid’a.
25 Kayam ndata, agi aragi zla d’a kad’a woyo, wani ar sama lara pî mi de ni zla d’a gagazid’a mi ndrama, kayam ei ni hliu ma tuna. 26 Le hurugi zala ni, agi lagi tchod’a d’i. Ar afata nigigi kayî magi ma djulula d’i. 27 Agi aragi yina mi Diable d’uo mi. 28 Sama kul adjeuna, ar mi kul luo d’a, wani ar mi le ni sunda kabom á fahlena á ndjun suma houd’a. 29 Ar zla d’a tchod’a ndavunagi d’i, wani agi dagi ni zla d’a djivi d’a ndak á wul suma kid’aka akulo kur he gagazid’id’a, á ndjun suma a nga hum zla magid’ina mi. 30 Ar agi b’lagagi hur Muzuk ma bei tchod’a ba na hAlonina d’i; ni mam ba, kagi ki geuna gak bur ma Alona mba mi yoi sä akulona. 31 Zla d’a aglara pet kayîna ki hur ma zala ki yalâ ki ngula, ar agi pad’azi woi pet adigagi zlapa kasa’ata pet mi. 32 Wani agi lagi djivid’a aduk tagiya, agi wagi hohowa tagi mi. Ar agi vad’agi hurugi woi yam tagi d’igi Alona mi vat hurum mbei kagi yam Christ na mi.