1 Njendoo gə́ njaa gə goo rəbee lé
Maji unda njepa taŋgɔm gə́ to mbə-dəw.
2 Si lal gər goso né el lé
To maji mbata lə dəw kára kara el,
Yeḛ gə́ gɔlee unee pélé-pélé lé
Aree oso dan kaiya’g tɔ.
3 Néra mbə lə dəw lé ar rəw-kabee to ne kori-kori,
Ar mée ḭ səa pu dɔ Njesigənea̰’g.
4 Nébao lé ar baokuraje lə njeaje bula ne,
Nɛ njendoo lé baokura ləa kara ubá yá̰.
5 Njegaŋgta lé a lal kar bo̰ né rəa ɔs təa’g el ləm,
Yeḛ gə́ njepa taŋgɔmje lé a teḛ ta’g el ləm tɔ.
6 Dəw gə́ boo lé dəwje bula bɔr bèlee,
Yeḛ gə́ njekun né kar lé dəwje bula d’wa səa kura tɔ.
7 Njendoo lé ŋgakea̰je lai d’ə̰jee bəḭ-bəḭ,
Ŋga ɓəd ɓəi ɓa see baokuraje ləa d’a sa rɔ dee rəw rəa’g el ɓəi wa!
Yeḛ ndiŋga rəa mba kwɔji sə dee ta
Nɛ deḛ sanéna̰ pə rəa’g.
8 Yeḛ gə́ iŋga kəmkàr lé ndigi kankəmrea,
Yeḛ gə́ aa dɔ gosonégər lé si ne dan maji’g tɔ.
9 Njegaŋgta lé a lal kar bo̰ nérea ɔs təa’g el ləm,
Yeḛ gə́ njepa taŋgɔmje lé a tuji pugudu ləm tɔ.
10 Si gə meelel lé wɔji dɔ mbə el,
Ŋga ɓəd ɓəi ɓa kar ɓərje d’o̰ ɓee dɔ njéguburuɓeeje’g ɓəi wa.
11 Njekəmkàr lé ar oŋg ḭ səa kalaŋ el ləm,
Kar mée wəi dɔ majel gə́ deḛ ra səa’g lé ɓa gə́ nérɔnduba ləa ləm tɔ.
12 Oŋg lə mbai lé to asəna gə ndu kinja miḭ lə toboḭ bèe ləm,
Koo kəmtondoo ləa lé to asəna gə mán-tàl gə́ wa dɔ mu’g bèe ləm tɔ.
13 Ŋgon gə́ mbə lé to néurti mbata lə bɔbeeje ləm,
Dené gə́ njekunda tar lé to asəna gə kəi gə́ ndəi əw el ləm tɔ.
14 Dəw askəm kiŋga kəi gə nébaoje gə́ nénduba lə bɔbeeje-je,
Nɛ dené gə́ to njegosonégər lé to nénoji gə́ ḭ rɔ Njesigənea̰’g.
15 Rɔkas ar dəw oso gə ɓi pərəg ləm,
Kul kwɔji-kwɔji lə dəw ɓa ɓó ula ne kəmee ndòo ləm tɔ.
16 Dəw gə́ aa dɔ godndu lé
Aa dɔ kankəmrea,
Yeḛ gə́ oo rəw-kabeeje gə́ né el lé a kwəi.

17 Yeḛ gə́ oo kəmtondoo lə njendoo lé
To asəna gə yeḛ gə́ ar Njesigənea̰ tona né
Ndá yeḛ nja a kuga ɓaŋgee gə goo néreaje.
18 Maji kari wɔji ŋgoni kəmkàr loo gə́ məəi to yel dəa’g ɓəi
Ɓó ndiŋga rɔi gə mba tɔlee gə́ tɔl el.
19 Yeḛ gə́ ar oŋg al dəa sula ndá lé riri kara a koo kea̰,
Mbata ɓó lé i ɔree keneŋ ndá yeḛ a tel ra ya tɔɓəi.
20 Maji kari oo takwɔji-kəmkàr ləm, taa tandooje ləm tɔ
Gə mba kari to ne njekəmkàr mee ndɔje gə́ nai nɔḭ’g.
21 Mee dəw lé wɔji-kwɔji ra néje bula,
Nɛ né gə́ Njesigənea̰ wɔji ɓa aw lée’g béréré.
22 Némaji gə́ to rɔ dəw’g lé to meemaji ləa,
Njendoo lé maji unda njepa taŋgɔm.
23 Ɓəl Njesigənea̰ ɓa teḛ gə dəw dɔ kəmə’g,
Dəw gə́ ɓəlee togə́bè lé toɓi gə meelɔm ar némajel kára kara teḛ dəa’g el.
24 Njedab lé ula jia mee ka’d ya,
Nɛ yeḛ tel gə jia kara ula təa’g el.
25 Unda njekula sul dɔ loo’g ndá
Dəw gə́ négər na mée tas lé a tel to ne njekəmkàr,
Ndaŋ dəw gə́ njenégər ndá
A gər gin néje unda nje gə́ kédé.
26 Yeḛ gə́ tuji bɔbeeje ləm, tuba kea̰je ləm tɔ lé
Yeḛ to ŋgon gə́ ila rɔkul dɔ dee’g ar rɔkul wa ne kəm dee tɔ.
27 Ŋgonəm, ɓó lé tandooje lé d’a gə kari unda rɔi ɓad dɔ tapaje gə́ ka̰ négər ndá
Udu mbii dɔ’g.
28 Njekɔrgoota gə́ to dəw gə́ mḭdé ba lé
Ula sul dɔ né gə́ to gə dɔ najee’g,
Njémeeyèrje lé néra gə́ majel ɓa d’oo gə́ nésɔ lə dee.
29 Rəwta gə́ gaŋg lé d’wa dɔ gɔlee mbata njekula sul dɔ loo’gje mba̰,
Ndəi to mbata gir mbə-dəw tɔ.
1 Sama hohou ma nga mi tit kur lovot mamba d’ingêrâ,
mi kal sama ka zla ma mi mbut tam lilid’ina.
2 Bei wad’ud’a ni vama tchona yam sana,
sama nga mi ve tam kei d’uo na, nga mi nde kur tchod’a.
3 Lilid’a hi sanid’a nga d’i b’lagam lovot mamba,
wani hurum krovo mi zalî ata Ma didina zang.
4 Sama ndjondjoîna buniyôma a nga zul kam kua kam kua,
wani sama kid’aka banama nga mi but tei ki sed’emu.
5 Sama mi le glangâs ma aboinina, zlad’a nga d’i ba bei vum mbi;
sama ka zlad’a heîna, mba mi prut tei bei zlad’a vum mbuo mi.
6 Suma ablaud’a a nga gile sama ngolâ ata yima mi nga ki sed’ezina,
suma pet a nga ve banad’a ki sama mi he he d’a hawad’a mi sumina mi.
7 Sama houd’a b’oziyoma a nga noyômu,
buniyôma a nga golom sä woi hina dei.
Nga mi halazi á dazi zlad’a ki hud’a pî, nga mi fe sa d’i.
8 Sama mi fe ned’ina mi le ni yam mam tamba,
sama mi ngom wad’ud’ina mi fe ni djivid’a mi.
9 Sama mi le glangâs ma aboinina, zlad’a nga d’i ba bei vum mbi;
sama ka zlad’a heîna, mba mi ba woi mi.
10 Nga djivid’a tala ma lilid’a mi kak kur duzî d’a d’a d’i.
Hina mi, magoma mi ndak á te yam amuleina d’uo mi.
11 Sama wad’ud’a nga mi mbut ayîna atogo d’i.
Subur mamba ni djib’er ra nga mi djib’er yam tcho d’a a nga lumzid’a d’uo d’a.
12 Ayîna hamulîna mi ni d’igi tchina hazlonina na,
wani djivi mamba ni d’igi mbad’ï d’a ata asunid’a na.
13 Gor ma lilid’a mi ni vama ngula ata abumu.
Atcha d’a yal heîd’a ti ni d’igi azi d’a tchut teteud’a na.
14 Azina ki ndjondjoîd’a ni djo ma abuyod’a a nga hum mi grod’ina,
wani atcha d’a wad’ud’a ni he d’a hawad’a hi Ma didinid’a.
15 Azulomba ti burî sana sena d’ad’ak,
sama mi le sunda ndjondjôna, meid’a mba d’i tchumu.
16 Sama nga mi ngom vun ma hed’ina mi ngomî tamu,
sama nga mi gol lovot mamba isâ mba mi mid’a.
17 Sama nga mi we hohowa sama kid’akina, mi tin ni balâ yam Ma didina,
mam mi Ma mba mi wuragam yam sun mambina.
18 Ang gat gorongâ ata yima mi ndak á gatina.
Hina wani, ang mba d’elem avun matna.
19 Ar sama hurum zal heîna mi fe wurak mamba.
Le ang vum kä pî, nga mi i avogovogo.
20 Ang hum d’alâ, ang ve hata,
kayam ang mba mbut sama ned’a kuru.
21 Djib’er ra kur sanid’a nablaud’a,
wani ni nga hurâ hi Ma didinina ba, mba mi ndagat vunad’u.
22 Vama suma a minim ata sanina ni djivi d’a led’a.
Hotei ang kak sama houd’a kal la ang mbut sama ka zlad’id’a.
23 Le mandara Ma didina mi i ni sana kur arid’a;
mam mba mi kak ki djivid’a, vama tcho mba mi tchila avo hatam mbuo mi.
24 Sama azulomba nga mi nik abom kä kur angota,
wani nga mi hulongôm hled’a woi á im avunam mbi.
25 Ang to sama las suma, ma lilid’a mba mi mbut sama ned’a;
ang ngop sama wad’ud’a, mba mi i avogovok kur wäd’u mamba.
26 Sama mi b’lak ahlena habuma woi mi dik asum mbei mi na,
ni gor ma mi mba ki zulona ki ngulina.
27 Gorona, le hat ta ang nga had’ata ti walang ngei dei ki wed’a ni,
ang humut ti.
28 Sama glangâs ma hawa ya’â mi lazî zla d’a irata,
zla d’a ti ndavun sama asa’atnid’a ti b’la’î zla d’a d’ingêra woyo.
29 Gata ni yam suma las suma,
blafâ ná to suma lilid’a mi.