Mḛreya ge suwal Ursalima ne
1 Bage ɗiŋnedin jan mbi go: 2 «Mo ndu dasana, saŋge mo ndwara le mbii, gace fare ge suwal ge mbii ge pal, waage fare ge murum ge ne suwal ge mbii ge ne pal. 3 Jya̰ murum ge ne suwal ge mbii ge ne go, na za̰ fare ge Bage ɗiŋnedin ne. Bageyal, Bage ɗiŋnedin jan go: Ndi, mbi mbo jage ol digi aŋ buwal zi, mbo ɗar uwara twagal ma ne uwara ge fiyal ma uzi kakaɗak. Ol mbe mbo piri to bat, mbo til naa pet, ne mbii ɗiŋ mbo kuu. 4 Go no, ndu ge daage pet mbo kwa go, na mbi Bage ɗiŋnedin mbi dṵ́ ol mbe digi ne, mbo piri to bat.» 5 Mbi jan go: «Ayay, Bageyal, Bage ɗiŋnedin, a jan ne mbi go, mbi te be bage ne jan fare sḭ ma ne to’a?»
6 Bage ɗiŋnedin jan mbi go: 7 «Mo ndu dasana, saŋge mo ndwara le Ursalima pal ya, gace fare swaga tuwaleya ma pal, waage fare suwal Israyela pal. 8 Jya̰ suwal Israyela go, Bage ɗiŋnedin jan go: ‹Ndi, mbi mbo ya go mo pal, mbi mbo pwat mbi kasagar ne na vum zi ya zum, mbi mbo syal naa ge dosol ma ne naa ge sone ma ne mo go uzi. 9 Ne mbi ne syal naa ge dosol ma ne naa ge sone ma ne mo go uzi pe, da ne pe, mbi pwat mbi kasagar ne na vum zi ya zum no naa pal pet, ne mbii ɗiŋ mbo kuu. 10 Naa pet a mbo kwa go, na mbi Bage ɗiŋnedin, mbi pwá mbi kasagar ne na vum zi ya zum ne, mbi mbo gwan ne na zi to bat.›
11 Mo ndu dasana, sṵ tene, yo̰re tene, ka sun tene nama ndwara go. 12 Swaga ge a ma̰ ele mo ya go: ‹Mo te sun tene gyana ɗaa?› Gwa̰ ne nama janna go: ‹Ne fare ge ne mbo ya pe. Dulwak ma mbo kun ɓat, tok ma mbo iyal tiliŋ, pool mbo á, koo-rusu ma mbo hal ɓuɓuli. Ndi mbo ya go, a ŋgat mbo ke,› ka̰l ge Bageyal, Bage ɗiŋnedin ne.»
Kasagar ge Bage ɗiŋnedin ne
13 Bage ɗiŋnedin jan mbi go: 14 «Mo ndu dasana, waage fare mbe no, Bageyal jan go:
Ndi kasagar, kasagar fyarra,
gurgiya mbambal.
15 Da ne purra pe, a fya na no,
da ne serra pe, a gurgi na no.
Nee da ne pool ke laar saal
ne Calaŋ plando ge mbi vya ne ɗaa?
Kasagar kun uwara pe gidmiso uzi .
16 A ho̰ na go, a gurgi na
ne wanna tok go swala pe.
A fya kasagar, a gurgi na,
ne hon na bage hun siya tok go pe.
17 Mo ndu dasana, fya digi, sṵ tene!
Ago a pwa kasagar mbi naa ma pal,
ge ga̰l ge Israyela ne ma pal pet.
A ka̰ ta kasagar wak zi ɓanna ne mbi naa ma.
Ne pe no, fó mo koo wul pe.
18 Ago, a kugiya ne.
Kadɗa calaŋ plando ge gan ne
ge kasagar ne ndil na kaŋ senna burmi ya,
a ma kaŋ mbo ke ne ɗaa?
Ka̰l ge Bageyal, Bage ɗiŋnedin ne.
19 Mo ndu dasana, waage fare,
fó mo tok,
kasagar dwage syalla ndwara azi, ko ataa,
no a kasagar ge hun siya ne.
A kasagar ge hun siya gḛ
ge ne syal naa pet ne.
20 Ne pe no, dulwak ma kun ya ɓat,
naa ge detɗa ma zuli ya se ceɗed.
Ge nama viya̰ wak ma go pet,
mbi é kasagar ge pur naa pe ya go.
Ago, a gurgi na da ne serra pe,
a fya na da ne hun siya pe.
21 Ɗage digi, mo ge wak zwama,
kace tok matoson pal, ne tok magul pal!
Saŋge mo ndwara swaga ma go pet.
22 Mbi me, mbi fol mbi tok,
mbi mbo á mbi laar ol,
a mbi Bage ɗiŋnedin jya̰ ne.»
Kasagar ge gan Babilon ne suwal Ursalima pal
23 Bage ɗiŋnedin jan mbi go: 24 «Mo ndu dasana, ɓa viya̰ ma azi ne mborra ge kasagar ge gan ge Babilon ne ya pe. Viya̰ mbe ma jwak, nama ɗage da ne suwal ge ɗu ge ya. Ne viya̰ mbe ma pe ya, e kaŋ ŋgayya ge ne ŋgay viya̰ ge mbo suwal mbe ma ya. 25 Ɓa viya̰ a̰me ɗu ge kasagar ba mbo ya suwal Rabba ge Ammon ma ne go, ge may ba dol mbo ya suwal Ursalima ge ne ve ne gulum ga̰l ge Yuda ne go me. 26 Gan ge Babilon ne mḛ ya viya̰ ga̰a̰r ge viya̰ mbe ma ne ɗage ne ya go ndwara e waɗal, ka kucigi na kajamle ma digi, ka ele fare ne na kaŋ sḭḭm ma ta, ka ndil kavaar ma njeel me. 27 Kajamle ge ne ŋgay go daŋ dé Ursalima ya na tok matoson zi. ‹Tyare gamla, pya̰ me digi ndwara pur naa pe uzi. Mbo e kaŋ ge mbal pore ma ge viya̰ wak ma go, mbo tor suwar digi ver suwal se, ne al tuul ma me.› 28 Ge naa ge ne Ursalima go ma ndwara zi, daŋ ge ne dé Ursalima pal mbe baŋ yak, ne da pe, a ke nama wak tuli ndwara sya nama ko̰r. Amma gan ge Babilon ne dwat nama pala da ne sone ge nama ne ke ma, ke nama kwarra go nama mbo mbo mo̰r zi. 29 Ne no pe, Bageyal Bage ɗiŋnedin jan go: Ne jo̰ aŋ dwat mbi pala ne aŋ ya̰l kerra, ne benna ge aŋ ne ben aŋ sone ma zum pe, ndwara e aŋ sone ma kwarra aŋ kaŋ kerra ma zi pet. Ne jo̰, aŋ dwat mbi pala ɗe, a ŋgat a mbo abe aŋ mbo mo̰r zi. 30 Mo ga̰l ge Israyela ne, mo ndu ge hun siya, ne bage sone. Mo dam mbo ya go, swaga mbe go, mo sone ma pe mbo á. 31 Bageyal Bage ɗiŋnedin jan go: A ndage na kadmul ya uzi, a fage na balme ya uzi. Kaŋ ma mbo er, ndu ge be a̰me pe to, pala mbo her digi, ndu ge pala digi, pala mbo gwan se. 32 Burmiya, burmiya, mbi mbo burmi swaga. Kaŋ mbe mbo ke to, ɗiŋ bage ne mbo ya kun sarya, na ge mbi ne ho̰ suwal ne na tok go mbo ya ɓya.»
Detɗa ge Ammon ma ne
33 Mo ndu dasana, waage fare, jya̰ Ammon ma ne cotɗa ge a ne cot swaga pe go, Bageyal, Bage ɗiŋnedin jan nama fare ne. Jya̰ nama go: «Kasagar ya go jejew, a pwat kasagar ya go ne purra pe, a gurgi na gurgi mbambal ne serra pe me . 34 Ge daalam ge aŋ ne ɓol ge hale ma ne aŋ waɗal ge vuuɗiya mbe ma no zi, kasagar mbo kun naa ge ya̰l ma ne naa ge sone ma ka̰l uzi. Dam ma mbo ya go, mo ya̰l ma pe mbo á. 35 Se no, gwa̰ me ne aŋ kasagar ma nama vum ma zi. Ge aŋ suwal ge a ne dó aŋ go, aŋ suwal ge tolla go, mbi mbo kun sarya aŋ pal. 36 Mbi mbo sot mbi laar ol ya aŋ pal, mbi mbo kan ol ge mbi pore juliliya ne ya aŋ pal, mbi mbo ɓyan aŋ ge naa ge dale ma tok go, ge naa ge ne ha̰le ne burmiya pe ma tok go. 37 Ol mbo ɗaabe aŋ uzi, aŋ swama ma mbo gá sorra se vit ge suwal diŋ, ndu mbo gwan dwat ne aŋ fare dḛ to bat, a mbi Bage ɗiŋnedin jya̰ ne.»
Kafahe Dǝɓlii
1 Dǝɓlii faa nyi me: 2 We dǝfuu, mo faa ɓǝ tǝtǝl yaŋ Jerusalem, mo faa ɓǝ tǝ cok mai za moo juura pel gŋ, mo lai sǝr Israel, 3 mo faa, ame Dǝɓlii me faa sye: Ame ye pa syiŋ ɓii o. Me ga nǝǝ kafahe, me ga cee we ne pǝ wulli, za maɓea ah ne za masãh ah daŋ. 4 Me ga joŋ fan wo za ne kafahe ɓe, me tǝŋ daga fahsǝŋ ŋhaa ga dai fah morkǝsǝŋ. 5 So zune daŋ a ga tǝ, ame Dǝɓlii me nǝǝ kafahe ɓe ɓo gin pẽere, me ka so maa ga gŋ ya.
6 We dǝfuu, mo ɓyaŋ ɓǝ tǝgbana zahzyil ye nǝǝ mo ɓo, mo yeyee ne swaa ɓǝ, mor ka za daŋ mo ẽera mo. 7 Ne cok mo fiira mo, mo yeyee mor fẽe nai ne ɓe, ka mo faa nyi ra, me tǝ yeyee mor ɓǝ mai me laa ɓo mo tǝ yah ginni. Ne cok ɓǝ ah mo ge ɓe, zahzyil ga nǝǝ ra ne galle, jol ɓǝǝ ga wok sǝnak sǝnak, swah ka ga yea wo ɓǝǝ ya, zahciŋɓal ɓǝǝ ga coo geri geri. Cok ah ge ɓe, ako ye nyẽeko. Ame Dǝɓlii Masǝŋ me faa naiko.
8 Dǝɓlii faa ɓǝ nyi me: 9 We dǝfuu, mo faa ɓǝ, mo faa nyi za ame Dǝɓlii me faa sye: Kafahe, kafahe, syel ah syiŋ ɓo, a sǝsãhe. 10 Syel ah syiŋ ɓo ka ik wulli, fõo ɓo ka sãh tǝgbana sãh bamme. Laa pǝ'nyah ka ga yea ya, mor za ɓe syẽara lai mai daŋ me lai ra ɓo ne ko. 11 Kafahe a sǝsãhe, zyeɓra ɓo ka joŋ yeɓ ne ko, syel ah syiŋ ɓo a sǝsãhe, mor ka nyi ga nyi pa ik wul jolle. 12 We dǝfuu, mo yeyee, ne dahgorre, mor kafahe mai ge ɓo tǝtǝl za ɓe, ne zaluu ɓǝǝ daŋ. A ga ikra ra pǝ wul ne tǝcoŋ za ɓe ra daŋ. Mo kǝ̃ǝ zahbii ne swaa ɓǝ! 13 Ame tǝ lii za ɓe, mo zyiira toobii ya ɓe, fan marai daŋ a gin joŋ wo ɓǝǝra.
14 Zǝzǝ̃ǝko we dǝfuu, mo faa ɓǝ, ka mo kǝ̃ǝ jol ge wo ki, kafahe ga joŋ yeɓ ɓǝrki ɓǝrki faɗa, kafahe ik wul o, kafahe ma ren gal za moo ik za ne pǝ wul o. 15 A ga joŋ zahzyil nǝǝ za ɓe, a leara ga sǝŋ. Me kan kafahe mai moo sãh tǝgbana bam ryaŋ zah yaŋ ɓǝǝ ɓo ne ko, zyeɓ suu kaa ɓo ne ka in wulli. 16 Kafahe ma ne syel tǝ ŋhǝrẽm, mo ik za ge nǝjokǝsãh nǝjokǝlǝɓai gwa daŋ. 17 Ame laŋ me ga kǝ̃ǝ jol ga wo ki, ka kpãh ɓe me ɓaŋ ɓo mo wuu. Ame Dǝɓlii me faa naiko.
Kafahe goŋ Babilon
18 Dǝɓlii faa nyi me : 19 We dǝfuu, mo ɗea fahlii gwa, ka goŋ Babilon mo syee gŋ ge ne kafahe ahe. Fahlii ah gwa daŋ mo tǝŋ pǝ sǝr tǝ vaŋno, ka mo pee lamba ma cuu fahlii tǝ fahlii ah ra. 20 Maki ah vaŋno a ga cuu fahlii ma ga yaŋ Ammonien malii ma ɗii ne Rabba nyi goŋ Babilon, maki ah laŋ a ga cuu fahlii ma ga sǝr Yuda, ka ga yaŋ Jerusalem mai mo ne ɓaale nyi ko. 21 Goŋ Babilon ga uu tǝwoŋ fahlii kah lamba ma cuu fahlii. Mor ka tan fahlii mai moo ga ɓaŋko, a ga dahɓ guu ah ra, so a ga fii masǝŋ ah ra, so a ga ẽe zyii nǝǝ joŋ syiŋ mai mo ŋgoŋra ɓo ta. 22 So guu ma cuu yaŋ Jerusalem nyi ko ga lee ga jokǝsãh ahe. Guu ah ga faa nyi ko, mo geko gŋ, ka mo ge rǝkko fan ma dah ɓaale yaŋ ah kah ahe, ka mo dǝǝko gor salle, mo so peeko fan maki ah ra ka ga dah zahfah ah ra ne ko, ka mo so worko sǝr ge sǝŋ mo mgbãa ɓaale ahe. 23 Za mai mo kaara ɓo yaŋ Jerusalem ga kwora ɓǝ ah na ɓǝ kolle, mor ɓǝ gbanzah mai mo gbǝra ɓo kǝsyil ki, amma goŋ Babilon ga cuu faɓe' ɓǝǝ nyi ra, so a ga lai ra faa, zye ga gbah ra kal ne ko. 24 Mor ahe, ame Dǝɓlii Masǝŋ me faa: Faɓe' ɓii ra joo ge lal ɓe, zune daŋ tǝ ɓǝɓe' ɓii ɓe. Awe tǝ cuu faɓe' ɓii gin lal pǝ yeɓ ɓii daŋ wee joŋni. Kiita gbǝ we ɓe, me ga soɓ we ga mor jol za syiŋ ɓiiri.
25 Amo goŋ Israel dǝɓ ɓe' no , pa joŋ faɓe', zah'nan kiita ɓo no ginni, ɓǝ ɓo ga vǝr ne ko. 26 Ame Dǝɓlii Masǝŋ me ye faa ɓo. Mo nǝǝ njok goŋ ɓo, ne zyim zahtǝtǝl daŋ ge lalle. Fan daŋ a ga ferre. Za mai mo yeara pǝsyakke, a ga ferra yea pǝyǝkki, za mai mo yeara pǝyǝk laŋ, a ga ferra yea pǝsyakke. 27 Gboŋni, gboŋni! Oho, me ga joŋ yaŋ malii ciŋ gboŋni. Amma fan ah ka joŋ ya ba, ŋhaa sai ka dǝɓ mai me nǝǝ ɓo ka ŋgoŋ kiita tǝ yaŋ malii ko ge ɓe. So me ga soɓ yaŋ ah ga jol ahe.
Kafahe ne Ammonien
28 We dǝfuu, mo faa ɓǝ ɓe, mo faa ɓǝ mai ame Dǝɓlii Masǝŋ me tǝ faa nyi Ammonien mai mo tǝ tǝǝra za Israel, mo faa nyi ra sye: Kafahe zyeɓ kan ɓo ka ik we pǝ wulli, syiŋ kan ɓo ka ik wulli, a sãh tǝgbana bamme. 29 Fakwan mai we kwo, goŋga ye ka, za mai moo faara ɓǝ nyi we, a gwahra berre. Awe ye za ɓeare, we joŋ faɓe', zah'nan ah no ginni, ɓǝɓe' ɓii wee joŋ daŋ a ga i zah ne ko. Kafahe ga cee sol nyi we.
30 Zǝzǝ̃ǝko, we maa kafahe ɓii ra ge pẽere, me ga ŋgoŋ kiita tǝ ɓii pǝ cok mai mo joŋra we gŋ, pǝ sǝr mai we bem gŋ. 31 Me ga ɓaŋ kpãh tǝ ɓii pǝcwak na wii, me ga soɓ we ga mor jol za magaɓ ahe, za mai mo tǝra fahlii ɓeɓ fan ɓo. 32 Wii ga sye we, syim ɓii ga ɗuu tǝ sǝr ma ka syak ɓiiri. Fahfal ah koo dǝɓ vaŋno ka ga foo ɓǝ ɓii faɗa yao. Ame Dǝɓlii me faa naiko.