Bage ɗiŋnedin mbo ke ho̰l ne suwal Masar
1 Bage ɗiŋnedin jan mbi go: 2 «Mo ndu dasana, waage fare, jya̰ go, Bageyal, Bage ɗiŋnedin jan go:
sṵ me ta: Hat, a ma dam ne go ɗaa!
3 Ago, dam mbe gá gwa,
dam ge Bage ɗiŋnedin ne gá gwa,
a dam ge pḭr herra ŋgiŋgil ne,
a dam mḛreya ge pehir ge ɗogle ma ne ya̰ ya ne.
4 Pore mbo mbo ya suwal Masar go,
naa ge suwal Kuch ma mbo abe ndatɗa rarag.
Siya ma mbo gá kanna suwal Masar go njinjik,
a mbo pál nama kaŋ gan ma,
a mbo burmi nama suwal uzi.
5 Kuch ma, ne Put ma, ne Lud ma,
poseya ne naa ge pe dew ma pet, ne Libiya ma,
ne naa ge a ne ke wak tuli ne nama suwal,
ɓanna ne nama pet, pore mbo zam nama.
6 Bage ɗiŋnedin jan go:
Ne suwal Migdol kuu ya
ɗiŋ mbo suwal Syen mbii ya,
naa ge mbarra ge suwal Masar ne ma mbo det,
pool ge na ne ge waɗeya mbo cwage ya se,
ka̰l ge Bageyal Bage ɗiŋnedin ne.»
7 Ne suwal ge ne burmi uzi ma buwal zi, suwal Masar mbo burmi uzi waɗeya, na suwal ma mbo gá joo pala baŋ. 8 Swaga ge mbi ne mbo e ol ya suwal Masar ta, mbi burmi na naa ge mbarra ma uzi, a mbo kwa go mbi Bage ɗiŋnedin ne. 9 Dam mbe go, mbi mbo teme naa ge temeya ma ne fak ga̰l mbo ndace Kuch ma, nama ge ne ndil ta go bama ka swaga halas ma. Dam mḛreya ge suwal Masar ne go, vo ge ɓaŋlaŋ mbo wan nama. Ndi, dam mbe mbo ya go.
10 Bageyal Bage ɗiŋnedin jan go: «Mbi mbo e Nebukadnezar gan ge Babilon ne, pur ɓase ge Masar ma ne pe uzi. 11 Na sḛ ɓanna ne na ɓase ma, nama ge ne ke fare pool gḛ ma, a mbo mbo ya burmi suwal uzi. A mbo mbal suwal Masar pore, a mbo kan siya ma suwal diŋ njinjik. 12 Mbi mbo fya̰ maŋgaɗam Nil digi, mbi mbo hon suwal naa ge sone ma tok go, mbi mbo e naa ge pe baŋ ma burmi suwal uzi poseya ne kaŋ ge ne na pul zi ma pet, a mbi Bage ɗiŋnedin jya̰ ne.»
13 Bageyal Bage ɗiŋnedin jan go: «Mbi mbo burmi kaŋ sḭḭm, mbi mbo á kaŋ ge baŋ yak ma pe ne suwal Memfis go, ga̰l ma mbo gwan kat suwal Masar go to bat. Mbi mbo kan vo suwal Masar go. 14 Mbi mbo burmi suwal Patros uzi, mbi mbo e ol suwal Sowan ta, mbi mbo kun sarya suwal Tebes pal. 15 Mbi mbo kan pore juliliya ge mbi ne suwal Sin pal, na ge gulum ga̰l ge suwal Masar ne. Mbi mbo burmi ɓase ge suwal Tebes ne ma uzi. 16 Mbi mbo e ol suwal Masar ta, naa ge suwal Sin ne ma dulwak mbo kun ɓat. A mbo zut suwal Tebes gulum ga̰l swaga ma, a mbo det suwal Memfis gyala pala ɗar. 17 Suwal On ma ne suwal Pi-Beset bool ma pore mbo zam nama, naa ge ne gá ma a mbo pál nama mbo mo̰r zi. 18 Swaga ge mbi ne mbo hál suwal Masar pool ya, pala ga̰l ge na ne ge waɗeya mbo á, gyala mbo sebe tṵ suwal Tapenes pal. Pḭr sebeya mbo kulbi suwal pal, a mbo pál na naa mbo mo̰r zi. 19 A go no ge mbi mbo kun sarya suwal Masar pal, a mbo kwa go mbi Bage ɗiŋnedin ne.»
Gan ge Babilon ne kaŋ temel ge Bage ɗiŋnedin ne ne
20 Del wol pala ɗu go̰r ge paal ne go, dam ɓyalar ge saba ge zḛ ge ne go, Bage ɗiŋnedin jan mbi go: 21 «Mo ndu dasana, ndi, mbi hal Faraon, gan ge suwal Masar ne biyal ya go. Ndu a̰me ge twar na tok mbe, ko ge ke na jam, ko ge wan na tok mbe ndwara twar na ɗo, ba gwan ɓol pool ge gwan wan kasagar mbo kat to bat. 22 Ne no pe, Bageyal Bage ɗiŋnedin jan go: Ndi, mbi mbo ɗage ho̰l ne Faraon, gan ge suwal Masar ne, mbi mbo hal na biyal ma jwak, na tok ge pool ge ne gá, ma ne na tok ge ne há mbe me, kasagar mbo fage ne na tok zi se. 23 Mbi mbo ɓarse Masar ma se sasar pehir ge ɗogle ma buwal zi, a mbo dasare se suwar pal. 24 Mbi mbo hon gan ge Babilon ne pool, mbi mbo hon na mbi kasagar na tok zi. Mbi mbo hal Faraon biyal, mbo gá uwarra dimma ne ndu ge ne ɓó jwaŋ ga̰l go. 25 Mbi mbo hon gan ge Babilon ne pool, amma pool ge Faraon ne mbo á. Swaga ge mbi ne mbo hon gan ge Babilon ne mbi kasagar ya na tok zi, ɗage ho̰l ne suwal Masar, a mbo kwa go mbi Bage ɗiŋnedin ne. 26 Mbi mbo ɓarse Masar ma pehir ge ɗogle ma buwal zi, a mbo dasare se suwar pal, go no a mbo kwa go mbi Bage ɗiŋnedin ne.»
Dǝɓlii ga ŋgoŋ kiita tǝ sǝr Egiɓ
1 So Dǝɓlii faa ɓǝ nyi me faɗa, 2 faa: We dǝfuu, mo faa ɓǝ mai ame Dǝɓlii Masǝŋ me tǝ faani. Mo ɓyaŋ ɓǝ mo faa: Zah'nan magaɓ ah tǝ ginni! 3 Zah'nan ah ge gwari ɓe, zah'nan mai ka Dǝɓlii mo joŋ yeɓ ne ge ɓe, zah'nan ah zah'nan cokfuu yo, zah'nan gaɓ ye wo zana. 4 Sal ga ruu pǝ sǝr Egiɓ, gal ga re za sǝr Etiopia ne lii ɓǝǝ daŋ. A ga ikra za pǝlli sǝr Egiɓ pǝ wulli, a ga woora joŋ sǝr ahe, a ga soɓra sǝr ah ciŋ cok kolle.
5 Sal ga ik sooje ma joŋ yeɓ mor lak mo pǝ sǝr Etiopia, Lidia, Libia, Arabia, ne sǝr Kuɓ daŋ, koo za mai mo urra gin kǝsyil za ɓe ge ɓo laŋ, sal ga ik ra ta.
6 Masǝŋ Dǝɓlii faa: Tǝŋ daga Migdol nǝfahsǝŋ ŋhaa ge dai yaŋ Aswan nǝfah morkǝsǝŋ, za ma gbahra jol sǝr Egiɓ daŋ, a ga ikra ra pǝ wul zah salle, yii suu Egiɓ moo yii ne ɓǝ za sal ah a ga vǝrri. Ame Dǝɓlii Masǝŋ me faa naiko. 7 Sǝr Egiɓ ga ciŋ cok kol kal sǝr maki ah ra daŋ wo sǝrri, yaŋ ah maluu ra daŋ a ga ciŋ gboŋ kolle. 8 Ne cok me ɓoo wii nyi sǝr Egiɓ, mo ikra za ma gbahra jol ah daŋ pǝ wul ɓe, so a ga tǝra, ame ye Dǝɓlii.
9 Ne cok zah'nan ah mo ge dai, sǝr Egiɓ mo ɓeɓ ɓe, me ga pee zapee ɓe ne dah tǝ bii ga sǝr Etiopia mai mo kaara ɓo jam, a ga joŋra ra ɗuu gal ne suu cocoo. Zah'nan ah no ginni!
10 Ame Dǝɓlii Masǝŋ me faa: Me ga joŋ Nebukanezar goŋ sǝr Babilon ka mo vǝrko joŋ sǝr Egiɓ. 11 Ako ne sooje ah ra mai mo kalra mǝ za ki daŋ ɓo ne gaɓɓe, a ga ɓeɓra sǝr ahe. A ga ruura sal ne sǝr Egiɓ, wul ga yea pǝ sǝr ah ne lii ah daŋ. 12 Me ga joŋ bii el Nil yakke, me ga soɓ sǝr Egiɓ ga mor jol za maɓea ahe, za gwǝǝ a ga ɓeɓra sǝr ah ne lii ah daŋ. Ame Dǝɓlii me faa naiko.
13 Ame Dǝɓlii Masǝŋ me faa: Me ga vǝr fan makol ah ra ne masǝŋ ki ra mai mo no yaŋ Mamfis, koo dǝɓ ma ga kaa goŋ sǝr Egiɓ vaŋno laŋ ka yea ya. Me ga joŋ gal re za sǝr ah daŋ. 14 Me ga joŋ sǝr Egiɓ ma fah morkǝsǝŋ ah ciŋ cok kolle, me ga ɓoo wii nyi yaŋ Zoan mo fahsǝŋ, me ga ŋgoŋ kiita tǝ yaŋ ɓǝǝ malii ma ɗii ne Tebes. 15 Me ga soɓ yaŋ sǝr Egiɓ ma ɗii ne Pelesium mo ne ɓaale laa yǝk kpãh ɓe me ɓaŋ ɓo. Me ga vǝr joŋ yaŋ Tebes. 16 Me ga ɓoo wii nyi sǝr Egiɓ, za yaŋ Pelesium ga laara bone, ɓaale yaŋ Tebes ga hah ga sǝŋ, bii ga ɗuu tǝgǝǝ yaŋ ah ne lii ah daŋ. 17 Wee tǝbanna mai mo yaŋ Heliopolis ne yaŋ Pi-Beset daŋ a ga wukra zah salle, a ga gbahra za ki na byak kal ne ko. 18 Ne cok me tǝr swah sǝr Egiɓ me vǝr swah ɓǝǝ mo yea tǝ yiira suu ne ɓǝ ah ɓe, cokfuu ga ge tǝ yaŋ Takfanes ne sǝr Egiɓ daŋ, a ga gbahra za mai mo pǝ yaŋ ɓǝǝ maluu daŋ kal ne ko. 19 Ne cok me ŋgoŋ kiita tǝ sǝr Egiɓ ne fahlii mai ɓe, a ga tǝra, ame ye Dǝɓlii.
Masǝŋ ga vǝr swah goŋ sǝr Egiɓ
20 Ne zah'nan rǝŋ pǝzyil fĩi patǝ vaŋno, ne syii jemma tǝtǝl vaŋno ah ru pǝ byak zah sǝr zana, Dǝɓlii faa ɓǝ nyi me, 21 faa: We dǝfuu, me hao jol nyi goŋ sǝr Egiɓ ɓe, koo dǝɓ vaŋno ma gak gban 'nwãh ah nyi ko ka mo gak laɓ mo so yea pǝswah ka gban kafahe ne kpǝ kǝka. 22 Ame Dǝɓlii Masǝŋ me faa: Me ga joŋ ki ne Farao goŋ sǝr Egiɓ, me ga hah jol ah ra gwa daŋ, masãh ah mai mo coŋ ɓo ne mai mo hao ɓo kǝpel daŋ, kafahe ga lee jol ah ga sǝŋ. 23 Me ga myah Egiɓien ga kǝsyil za ki pǝ sǝr camcam. 24 So me ga joŋ jol goŋ Babilon yea pǝswahe, me ga nyi kafahe ɓe ga nyi jolle, amma me ga hah jol goŋ sǝr Egiɓ, a ga 'mee ne pel za syiŋ ah wǝ ne ko. 25 Oho, me ga joŋ ko pǝtǝtǝ̃ǝre, me ga joŋ goŋ Babilon yea pǝswahe. Ne cok me nyi kafahe ɓe nyi ko ɓe, a ga nǝǝ daɓ tǝ sǝr Egiɓ, zune daŋ a ga tǝ, ame ye Dǝɓlii. 26 Me ga myah Egiɓien ga pǝ sǝr camcam. So a ga tǝra, ame ye Dǝɓlii.