Jeso zon ndu ge ne o̰yom ge seŋgre
(Mat 8:28-34, Luk 8:26-39)1 A det maŋgaɗam ga̰l wak le may ya, ge Gerasen ma suwal go. 2 Swaga ge ne ka kan na koo ne fak go, ndu a̰me ge ne o̰yom ge seŋgre ɗage ne siim pala ya na ndwara zi. 3 Ago ka kat siim pal go, ndu a̰me ge day vwal na se to, ko ne zul, 4 Ɗaɗak a ka par ɓyale ge walam na koo zi, a ka fet na se ne zul, amma ka hal zul ma ne ɓyale ne na koo zi uzi, ndu a̰me ge day wan na se to. 5 Ɗaɗak, ɗaal ne gyala, ka kat siim ma, ne njal ma pal, ka oyya, ka hon tene jwaŋ ne njal ma. 6 Swaga ge ne kwa Jeso ne kaal ya, sya mbo gur na ndwara se. 7 Ndage na ka̰l oyya go: «Jeso, Dok ge ne digi zi ya vya, mo ɓyare da ne mbi ta ɗaa? Mbi kaɗe mo ne dḭl ge Dok ne, kaage mo iigi mbi to!» 8 Jeso jan na go: «O̰yom ge seŋgre, wá ne ndu mbe zi zum!» 9 Jeso ele na go: «A tol mo gyana ɗaa?» Na sḛ gwan ne na janna go: «A tol mbi Ɓase, ago i gḛ.» 10 Gwarge tene kaɗe na go na kaage yan bama suwal go̰r zum ya to. 11 Swaga mbe go, kosoŋ ma ne zam zám ne njal pe go. 12 O̰yom ge seŋgre mbe ma kaɗe Jeso go: «Teme i mbo kosoŋ mbe ma zi, ya̰ i wá nama zi!» 13 Hon nama viya̰. O̰yom ge seŋgre mbe ma wat ya zum, a mbo wat kosoŋ mbe ma zi. Kosoŋ mbe ma harge ta ne wakal wak haal digi ya, a kan ta mam se ya, a su uzi mwaɗak. A ká mbo kaŋ ge dudubu azi go. 14 Naa ge a ne ka koy nama, a syat bama pe so mbo waage fare mbe suwal ga̰l diŋ, ne suwal vya ge jabso ma go me. Naa mbo ya ndil kaŋ ge ne ke. 15 A mbo ya Jeso ta, a kwa ndu ge o̰yom ge seŋgre ma ne ka na zi mbe ne katɗa halas, ne ba̰r na ta, na ge o̰yom ge seŋgre ma ɓase ne ka na zi mbe, vo wan nama. 16 Naa ge a ne kwa kaŋ mbe ma, a wan nama fare ge ne ɓó ndu ge ne ka ne o̰yom ge seŋgre, ne fare ge ne ɓo kosoŋ ma me. 17 A ɗage kaɗe Jeso go na abe tene uzi ya ne bama suwal go. 18 Swaga ge ne ka ndé fak go, ndu ge o̰yom ge seŋgre ma ne ka na zi mbe kaɗe na go na mbo dagre ne na. 19 Amma Jeso vin na to, jan na go: «Mbo mo ya, mo hir ma buwal zi ya, wa̰ nama kaŋ ge Bageyal ne ke ne mo ma pe pet, ne kwarra ge ne kwa mo a̰se.» 20 Ndu mbe mbo, gá oy fare ge Jeso ne ke ne na ma pet suwal Dekapolis go. Naa pet a ka ke ajab.
Jeso zon Jayrus vya ge gwale
(Mat 9:18-26, Luk 8:40-56)
21 Swaga ge Jeso ne gwa̰ ya mam le may go, naa ɓase a kote ya na ta, na sḛ gale ne maŋgaɗam wak se. 22 Ga̰l ge Sinagog ne a̰me, na dḭl Jayrus, mbo ya, swaga ge ne kwa Jeso go, gur na koo na ndwara se, 23 gwarge tene na ta ne kaɗeya go: «Mbi vya ge gwale ɓyare su ne ya su, mbo ya, mo e mo tok na ta, go no ma̰ zon, ma̰ kat ne ndwara.» 24 Jeso mbo ne na. Naa ɓase a ka kare na pe, naa terse na zi. 25 Gwale a̰me ge ne pwal swama ya del wol para azi ka swaga mbe go. 26 Na sḛ njó yál swaga ke jam go gḛ ge be to, ba̰ na kaŋ ma kakaɗak be ge ɓol erra to, amma na yál mbe ka zam zḛ zo. 27 Gwale mbe za̰ fare ge Jeso ne. Ɓase ma buwal zi, mbo ne go̰r ya, tat na ba̰r. 28 Ago ka jan tene go: «Mbi ma̰ tat na ba̰r ya gagak puy, mbi ma̰ ɓol zonna.» 29 Swaga mbe go juju, na swama pwalla mbe á, na sḛ kwa na sḛ zi go na zonna go ne na yál njotɗa go. 30 Swaga mbe go juju, Jeso kwa na sḛ zi go, pool a̰me ndage ya ne na zi uzi. Saŋge tene ɓase ma ta, jan go: «A wuɗi ta mbi ba̰r ne ɗaa?» 31 Na naa ge ame hateya ma jan na go: «Mo kwa kwa go naa terse mo ne go terse, mo te gwan ele gyana go: ‹A wuɗi ta mbi ne ɗaa?›» 32 Ka ndil swaga na ziyar go ndwara kwa bage ge ne ke kaŋ mbe no. 33 Ne jo̰ gwale mbe kwa kaŋ ge ne ke na, ne vo ndatɗa, mbo ya dol tene na ndwara se, jan na fareba ge na ne ma zum mwaɗak. 34 Na sḛ jan na go: «Vya ge gwale, hon fareba ge mo ne zon mo go. Mbo halas, ɓó zonna ge mo yál ne.»
35 Jeso ne swaga jan fare go gale, naa mbo ne ga̰l ge Sinagog ne diŋ ya, a jan na go: «Mo vya su ya ya, mo gwan da̰a̰me bage hateya gyana ɗaa?» 36 Amma Jeso, ke ne na ne be za̰ fare mbe to go, jan ga̰l ge Sinagog ne mbe go: «Sya vo to, ho̰ fareba zo.» 37 Yá̰ ndu a̰me ge ɗogle ɗame na to, a Bitrus, Yakub, ne Yohanna ge Yakub ná vya ɗeŋgo. 38 A mbo ya ga̰l ge Sinagog ne diŋ, kwa naa iigiya digi gilu, a ka fyalla, a ka ke ko̰r ge be to. 39 Swaga ge ne wá ya diŋ, jan nama go: «Aŋ te iigi ta ne fyalla go gyana ɗaa? Vya mbe su su to, amma fí dam.» 40 A ka cot na. Yan naa ne diŋ ya zum mwaɗak, wan vya bá ma ne na ná poseya ne naa ge a ne ɗame na ya ma, a mbo swaga ge a ne do vya ne go zi ya. 41 Wan vya mbe tok, jan na go: «Talita, kum», na pe wanna go: «Vya kale, mbi jan mo, ɗage digi!» 42 Swaga mbe go juju, vya kale mbe ɗage digi, gá mbo viya̰. Vya mbe ka da ne del wol para azi. Swaga mbe go, naa ke ajab ge be to. 43 Jeso wan nama togor na kaage nama jya̰ fare mbe zum to. Jan nama go, nama ho̰ na kaŋzam.
Yesu laɓ dǝɓ ma ne tǝcemme
(Mt 8:28-34Lu 8:26-39)1 Gera nǝzakǝŋhaa tǝ sǝr Gerasenien. 2 Ne cok Yesu mo pǝ̃ǝ gin pǝ dahe, dǝɓ ma ne tǝcem pǝ̃ǝ gin pǝ yii mai moo ciira wul gŋ ge zyaŋ ne ki. 3 Dǝɓ ah a kaa pǝ yii ah cẽecẽe, dǝɓ ma gak baŋ ko kǝka, koo ne celeelu laŋ ka gak gaara ko ya. 4 A gaara ko ne ŋgǝyam a saara ko ne celeelu, so a hah ŋgǝyam a ɗǝǝ celeelu ta, dǝɓ ka gak lim ko ya. 5 Ne suŋ ne com daŋ a yea pǝ yii ne tǝ waare, a ɓyaŋ ɓǝ, a ɗok suu ah ne tǝsalle.
6 Ne cok mo kwo Yesu ge pǝɗǝkki, ɗuu ge kea ge sǝŋ pel ahe. 7 So ɓyaŋ ɓǝ ne kyaŋ pǝ'man faa: Yesu We Masǝŋ mo no sǝŋ, mo 'yah fẽe wo ɓe ne? Me tǝ pǝǝ mo pǝ tǝɗii Masǝŋ, mo cuu syak nyi me ka. 8 Mor Yesu tǝ faa ɓǝ nyi ko: Tǝcemme, mo pǝ̃ǝ gin tǝ dǝɓ ahe. 9 So Yesu fii ko: A ɗii mo ɗǝne? Zyii faa: A ɗii me ne Kulpãare, mor aru pǝpãare. 10 Pǝǝ ko pǝlli ka mo nĩiko ra pǝ sǝr ah ge lal ka.
11 Ŋgaɓ bil tǝ pii kah waa ah pǝlli. 12 Tǝcem pǝǝra Yesu faa: Mo pee ru ge kǝsyil ŋgaɓ billi, ka ru ge dan tǝtǝl ɓǝǝra. 13 Yesu nyi fahlii nyi ra, so tǝcem pǝ̃ǝra ge danra tǝ billi, ŋgaɓ bil ah rǝkra ɗul zahkee bii leara ge pǝ mabii. Pãa bil ah a ujenere gwa, bii raa ra, wukra gŋ daŋ.
14 Kǝpii bil ɗuura ge faa ɓǝ ah tǝgǝǝ yaŋ ne sǝr ah daŋ. Za gera cok ah ka ẽera fan mai mo joŋ ɓo. 15 Gera wo Yesu, kwora dǝɓ mai tǝcem mo yea tǝl ah pǝpãa kaa ɓo gŋ, ɓoo mbǝro ɓo, tǝtǝl ah syil ɓe, so ɗuura galle. 16 Za mai mo kwora fan ah mo joŋ so keera ɓǝ mai mo joŋ wo dǝɓ ma ne tǝcem tǝkine mai mo joŋ wo bil daŋ nyi zana. 17 Mo laara ɓǝ ah o, tǝŋra pǝǝ Yesu ka mo soɓko sǝr ɓǝǝra.
18 Yesu yee dahe, dǝɓ mai mo yea ne tǝcem fii fahlii ka ga ne ki. 19 Yesu nyi fahlii nyi ko ya, amma faa nyi ko: Mo ge wo za yaŋ ɓo, ka mo ge kee ɓǝ yeɓ malii mai Dǝɓlii mo joŋ ɓo wo ɓo nyi ra tǝkine mai mo kwo syak tǝ ɓo daŋ. 20 Dǝɓ ah pǝ̃ǝ kal o, ge myah ɓǝ yeɓ malii mai Yesu mo joŋ wol ah sǝr ma ɗii ne Yaŋmaluujemma daŋ, za daŋ kaara tǝ ɓǝ ah gǝriŋ.
Mǝlaŋ Yairus ne mawin mai mo ge juu mbǝro Yesu
(Mt 9:18-26Lu 8:40-56)21 Yesu yee ge nǝzakǝŋhaa ne dahe, za taira ge wol ah pǝlli ka a no zahbii ba. 22 Dǝɓ ki no a ɗii ne Yairus, swah byak yaŋ kee ɓǝ Masǝŋ yo, kwo Yesu, so ge wol ah kea ge sǝŋ mor ɓal ahe. 23 Pǝǝ ko pǝlli faa: Mǝlaŋ ɓe tǝ yah wunni, mo ge kan jol ɓo tǝl ahe, ka mo laɓko ka mo yeako. 24 Yesu so kal ne ki. Za gera mor ah pǝlli, so a waara ko.
25 Mawin ki no, a ne syem ŋwǝǝ saŋne, kyaŋ ne syem ah syii jemma tǝtǝl gwa. 26 Laa bone jol za syiŋ camcam pǝlli, myah fan mai mo yea jol ah daŋ, so laɓ ya, amma so syem ah a ga pelle. 27 Dǝ̃ǝ fal ah ge laa ɓǝ Yesu, so dan ge kǝsyil za nǝfah kǝfal Yesu syee ge juu mbǝro ahe. 28 Mor faa: Me lwaa juu mbǝro ah biŋ ɓe, me ga laɓɓe. 29 Ne pel sǝ syem ŋwǝǝ saŋ ah soɓ ko, laa pǝ suu ah zye laɓ ɓe. 30 Ne cok Yesu mo laa pǝ suu ah swah pǝ̃ǝ gin ɓo wo 'minni, so pak suu ah kǝsyil zan fifii faa: Azu ye juu mbǝro ɓe ne? 31 Za syee mor ah faara nyi ko: Mo kwo za daŋ tǝ waara mo, mo so fifii azu ye juu me ne? 32 Yesu ɓaŋ nahnǝn foo ra ne ko, a kyeɓ ka zye kwo ma joŋ fan maino. 33 Amma ne cok mawin ah mo laa fan mai mo joŋ wol ahe, ge wo Yesu ne ɗuu galle, suu ah coo kpakkpak, so kea ge sǝŋ pel ah kee goŋga ɓǝ ah wol ah daŋ. 34 Amma Yesu faa nyi ko: Mǝlaŋ ɓe, iŋ ɓo laɓ mo ɓe, mo ge jam o, syem ɓo laɓ lii ɓe.
35 Ne cok ka Yesu tǝ faa ɓǝ, za ki gera gin yaŋ swah yaŋ kee ɓǝ Masǝŋ ge faara nyi swah yaŋ kee ɓǝ Masǝŋ: Mǝlaŋ ɓo wǝ ɓe, mo so tǝ gaɓ pa cuu fan mor fẽe faɗa ne? 36 Yesu laa ɓǝ faa ɓǝǝra, so faa nyi swah yaŋ kee ɓǝ Masǝŋ: Gal mo re mo ka, mo nyiŋ Masǝŋ. 37 Yesu soɓ za ki ge ne ki ya sai Petar, Yakuɓ, ne naa mah ah Yohana. 38 Gera yaŋ swah yaŋ kee ɓǝ Masǝŋ, Yesu ge kwo za tǝ ŋwaara ɓǝ ne yeyee tǝkine dahgor gŋ. 39 Ne cok mo dan ge yaŋ ah so faa nyi ra: We ŋwaa ɓǝ tǝkine yeyee mor fẽene? Mǝlaŋ ah wǝ ya, amma nǝnǝm ɓo. 40 So syakra ko. Yesu so nĩi ra daŋ pǝ̃ǝ ge lalle, so ɗii pah we ne mah ah tǝkine za syee mor ah matǝ sai dan ge ɓǝr yaŋ pǝ cok mai mǝlaŋ mo gŋ ne ra. 41 So ɓaŋ jol mǝlaŋ ah faa nyi ko: Talita kumi , tǝgba faa: mǝlaŋ winni, me faa nyi mo, mo ur o. 42 Ne pel sǝ mǝlaŋ ah ur sǝŋ kal tǝ syelle. Mǝlaŋ ah joŋ syii ɓo jemma tǝtǝl gwa. Za daŋ kaara tǝ ɓǝ ah gǝriŋ. 43 Yesu lai ra ne swahe, ka mo faara ɓǝ ah nyi za ka, so faa nyi ra ka mo nyira farel nyi mǝlaŋ ahe.