Bula lə Ləbije gə kula ra dee lé
1 Dabid lé ɓuga mba̰ ləm, ndɔje ləa d’asee nag ləm tɔ ndá yeḛ unda ŋgonee gə́ Salomo̰ gə́ mbai lə Israɛlje . 2 Yeḛ mbo̰ mbaije gə́ Israɛl lai ləm, gə njékinjanéməsje ləma, gə Ləbije ləm tɔ dɔ na̰’d.
3 Yeḛ ar dee tura bula lə Ləbije, un kudee dɔ deḛ gə́ ra ləb rɔ-munda gə́ tar, deḛ tura diŋgamje ya kára-kára ba ndá deḛ bula d’as tɔl-dɔg-loo rɔ-munda giree-jinaijoo (38.000). 4 Dabid pana: Maji kiŋga dəwje tɔl-dɔg-loo rɔ-joo giree-sɔ (24.000) gə mba kar dee to njékoo goo kulaje gə́ mee kəi’g lə Njesigənea̰ ləm, gə dəwje tɔl-dɔg-loo misa̰ (6.000) kar dee to njéko̰ɓeeje ləma, gə njégaŋ-rəwtaje ləm, gə njéŋgəm-tarəwkəije tɔl-dɔg-loo sɔ (4.000) ləma, 5 gə dəwje tɔl sɔ (400) gə́ to njépidi Njesigənea̰-je gə nékimje gə́ m’ra gə mba kula ne rɔnduba dəa’g lé ləm tɔ. 6 Dabid kai deḛ gə kudu dee kudu dee gə goo ŋgalə Ləbi gə ri deḛ gə́ to Gerso̰je, gə Keatje, gə Merarije tɔ.
7 Deḛ gə́ to Gerso̰je lé ɓa ri dee to nee: Laedan, gə Simei. 8 Ŋgalə Laedan lé ɓa ri dee to nee: Jehiel, to mbai lə dee, gə Jetam, gə Joɛl deḛ munda lé. 9 Ŋgalə Simei ɓa ri dee to nee: Selomit, Hajiel gə Haran deḛ munda lé. Deḛ nee ɓa to mbai dɔ gel-bɔje gə́ ginkoji’g lə Laedan. 10 Ŋgalə Simei ya tɔɓəi ɓa ri dee to nee: Jahat, gə Jina, Jus gə Beria. Deḛ gə́ sɔ neelé to gə́ ŋgalə Simei tɔ. 11 Jahat ɓa to mbai lə dee ndá njekɔm’g joo to Jina. Jus gə Beria d’oji ŋganje gə́ diŋgam bula el ndá deḛ d’ɔm dee na̰’g tura dee gə́ gel bɔ gə́ kára ba.

12 Ŋgalə Keat lé ɓa ri dee to nee: Amram, gə Jisəar, gə Ebro̰, gə Ujiel deḛ sɔ. 13 Ŋgalə Amram ɓa ri dee to nee: Aaro̰ gə Moyis. Aaro̰ lé d’ɔree d’unda gə kəmee doi, yeḛ gə ŋganeeje saar-saar gə no̰, mba roo ne néje gə́ ə̰də sululu no̰ Njesigənea̰’g ləm, gə mba ra ne kula karee ləma, gə mba tɔr ne ndu dee dɔ dəwje’g gə ri Njesigənea̰ saar-saar gə no̰ ləm tɔ . 14 Nɛ ŋgalə Moyis, dəw lə Ala deḛ tura dee mbuna ginkoji’g lə Ləbi. 15 Ŋgalə Moyis lé ɓa ri dee to nee: Gersɔm gə Eliéjer. 16 Ŋgolə Gersɔm lé ria lə Sebuel, yeḛ to mbai. 17 Ndá ŋgolə Eliéjer ɓa ria lə Rehabia ndá yeḛ to mbai ya tɔ, Eliéjer lé oji ŋganje gə́ raŋg el, nɛ ŋgalə Rehabia ɓa bula yaa̰ ya. 18 Ŋgolə Jisəar ɓa ria lə Selomit, yeḛ to mbai. 19 Ŋgolə Ebro̰ lé ria lə Jerija, yeḛ to mbai, Amaria to njekɔm’g joo, Jahajiel to njekɔm’g munda, gə Jekameam to njekɔm’g sɔ tɔ. 20 Ŋgalə Ujiel ɓa ri dee to nee: Mika to mbai, Jisija to njekɔm’g joo tɔ.

21 Ŋgalə Merari ɓa ri dee to nee: Mali gə Eləajar gə Musi. 22 Ŋgalə Mali ɓa ri dee to nee: Eləajar gə Kis. Eləajar wəi lal koji ŋgon gə́ diŋgam, nɛ yeḛ oji ŋganje gə́ dené ndá ŋgalə Kis gə́ to ŋgalə bɔ deeje lé ɓa taa dee gə́ denéje lə dee ya. 23 Ŋgalə Musi ɓa ri dee to nee: Mali, gə Eder, gə Jeremot lé deḛ munda.

24 Deḛje neelé ɓa to ŋgalə Ləbije gə goo gel-bɔje lə dee ləm, gə mbai dɔ gel-bɔje lə dee gə goo bula lə dee gə́ deḛ tura ne ri dee ri dee ləm tɔ. Deḛ ra kula mee kəi’g lə Njesigənea̰ un kudee loo gə́ ləb dee aḭ rɔ-joo ya ra gə́ kédé-kédé. 25 Mbata Dabid lé pana: Njesigənea̰ lə Israɛlje ar koso-dəwje ləa loo-kwa-rɔ dee ndá yeḛ nja a si Jerusalem ya saar gə no̰. 26 Bèe ɓa Ləbije d’a kodo kəi-kubu-si-Ala gə nékulaje lai gə́ wɔji dəa lé el ŋga . 27 Deḛ ra togə́bè goo ndukun’g lə Dabid gə́ rudu gə́ ar dee tura ne Ləbije, un kudee dɔ deḛ gə́ ra ləb rɔ-joo gə́ tar lé tɔ. 28 D’ar dee d’aar mbɔr ŋgaka Aaro̰’g gə mba ra kula mee kəi’g lə Njesigənea̰ mba tɔs ne kəm dee bao-bao dɔ gadlooje’g gə ŋgan kəije’g ləm, gə mba togo ne néje lai gə́ to gə kəmee kar dee d’àr ŋgad-ŋgad ləm, gə mba ra ne kulaje gə́ wɔji dɔ mee kəi-Ala ləm , 29 gə kula gə́ wɔji dɔ pil muru gə́ d’unda gə kəmee ləm, gə nduji gə́ ndá léréré gə́ to nékar ləm, gə mbə gə́ əm-tiné godo keneŋ ləm, gə mbə gə́ kila əb’g ləm, gə mbə gə́ ndém ləma, gə nékwɔjije lai gə́ boi-boi gə njé gə́ ŋgal-ŋgal gə́ rara kara ləm tɔ. 30 Deḛ d’aar keneŋ gə ndɔje kára-kára lai gə ndɔ ləm, gə kàrkemetag ləm tɔ mba pidi Njesigənea̰ kula ne rɔnduba dəa’g ləm, 31 gə mba kinja ne nékinjanéməsje lai gə́ ka̰ roo kar Njesigənea̰ gə ndɔ-kwa-rɔje ləm, gə naḭje gə́ teḛ sigi ləma, gə naḭje gə́ raŋg ləm tɔ, gə goo bula lə néje lai gə́ godndu wɔji lé ta-ta no̰ Njesigənea̰’g. 32 Deḛ tɔs kəm dee bao-bao dɔ kula gə́ mee kəi-kubu-kiŋga-na̰’g ləm, gə mee kəi-kubu-si-Ala’g ləma, deḛ la gə ŋgalə Aaro̰ gə́ to ŋgako̰ deeje gə mba ra ne kula mee kəi’g lə Njesigənea̰ ləm tɔ.
Nṵsiya ne temel pe kerra, ne isiya ge Levi vya ma ne
1 Swaga ge Dawda ne ha sabar ɗe, wan na vya Salomon, e na gan suwal Israyela pal . 2 Kote ga̰l ge Israyela ne ma ya mwaɗak, poseya ne naa ge ke tuwaleya ma, Levi vya ma. 3 A isi Levi vya ma ɗu ne ɗu, ne del tapolɗu go mbo digi, a ɓol naa sonmo dudubu tapolɗu para tiimal. 4 Gan Dawda abe naa dudubu wara azi para anda, e nama ne ndil temel ge zok ge Bage ɗiŋnedin ne pe sinna, abe naa dudubu myanaŋgal, e nama ne lobre temel pe, ne kun sarya pe me, 5 naa dudubu anda ne koy zok wak pe, naa dudubu anda ne uware Bage ɗiŋnedin pe ne kaŋ uwareya ma ge mbi ne só nama me. 6 Dawda caɗe Levi vya ma se ne nama vuwal pe ma go, ndwara go, vuwal pe ge Gerson ne, ge Kehat ne, ne ge Merari ne.
7 Gerson vya ma: Ladan ma ne Chimey. 8 Ladan tó vya ma ataa: na vya pul soy Yehiyel, ge may ma Zetam ma ne Juwel. 9 Chimey tó vya ma ataa: Chelomit, Haziyel ne Haran. No a ga̰l ge Ladan vya ma ne ma dḭl ne. 10 Chimey gwan tol vya ma ta anda: Yahat, Ziza, Yewuch ne Beriya. 11 Na vya pul soy ka Yahat, ge azi Ziza. Yewuch ma ne Beriya be tol vya gḛ to. Swaga isi naa go, a isi nama dimma ne vuwal pe ge ɗu go.
12 Kehat tó vya ma anda: Amram, Yisehar, Hebron ne Uziyel. 13 Amram vya ma azi: Aaron ma ne Musa. Dok mbege Aaron ma ne na vya ma uzi cat ne temel ge na ne pe ge swaga ge mbegeya zi ɗiŋnedin. A ka til dukan Bage ɗiŋnedin ndwara se, ne ke na temel ma, ne e wak busu naa pal ne dḭl ge Bage ɗiŋnedin ne. 14 Musa me ɗe ka ndu ge Dok ne. Amma a isi na vya ma ge Levi vya ge may ma buwal zi. 15 Musa vya ma Gerson ma ne Eliyezer. 16 Gerson vya pul soy Chebuyel. 17 Eliyezer tó Rehabiya ɗu kikit, be gwan tol vya ge ɗogle to. Amma Rehabiya tó vya ma gḛ ge be to. 18 Yisehar vya pul soy Chelomit. 19 Hebron tó vya ma anda: Ge pul soy Yeriya, ge azi Amariya, ge ataa Yahaziyel, ge anda Yekamam. 20 Uziyel vya ma azi: Ge pul soy Mika, ge azi Yichiya. 21 Merari vya ma: Mali ma ne Muchi. Mali tó vya ma azi, Eleyazar ma ne Kich. 22 Eleyazar su be tol vya son, tó vya gwale ma ɗeŋgo. Nama bá vya, Kich vya ma ga san nama ne. 23 Muchi tó vya ma ataa: Mali, Eder ne Yeremot.
24 No a isiya ge Levi vya ma ne, ne bama vuwal pe ma go, ne bama ga̰l ma go, ne isiya ɗu ne ɗu ne. Ne del wara azi go mbo digi, a ka ke temel ge zok ge Bage ɗiŋnedin ne zi. 25 Dawda ka janna go: «Bage ɗiŋnedin Dok ge Israyela ne hon na ɓase ma ɗigliya ya go, ago na sḛ mbo kat Ursalima diŋ ɗiŋnedin. 26 Uwale, Levi vya ma mbo gwan in gúr swaga ɓol ta to bat, ko na kaŋ temel ma, a mbo in nama to bat.» 27 A ge fare janna ge Dawda ne ge go̰r go mbe no pal, a isi Levi vya ma no ne del wara azi go mbo digi. 28 Nama temel kerra ka wan Aaron vya ma tok temel kerra zi ge Zok ge Bage ɗiŋnedin ne zi. A ka ke temel ge yapul go, ge zok ge ne ziyar go ma zi, ne hat kaŋ temel ge mbegeya ma harcal pe, ne temel ge ɗogle ma ge ne zok ge Dok ne zi ma pe kerra me . 29 A ka swar katugum ge mbegeya ge a ne tyare na Dok ndwara se ma, ne nan swama ne nṵsi tuwaleya ge kaŋ kyarga ne ma pe, ndwara dol paŋgaso ge fiyal ge be jiya̰l hore ma, ne paŋgaso ge a ne sat na ge hṵli go ma, ne katugum ge may ma me. A ka dol bama ndwara ge puwa̰l ŋgay kaŋ ma pal, ne taal ŋgay swaga ma pal me . 30 A ka mbo ya uware Bage ɗiŋnedin ne siya̰le na cya̰wak ne gasamal ɗaɗak, 31 ne mbo ya tyare tuwaleya ge tilla uzi ma hon Bage ɗiŋnedin dam ɗigliya ma go, ne saba wak ma go, ne dam vḛso ma go pet me, eya ge bama dam temel ma ne pal . 32 A ka koy gúr swaga ɓol ta ma ne swaga ge mbegeya uzi hini cat. A ka mbar bama bá vya, Aaron vya ma ge nama temel kerra ma zi.