Lapia gə́ ra dee
1 Ma Pool, jeḛ gə́ Timote, kuraje lə Jeju Kristi lé jeḛ ndaŋg maktub neelé j’ar sí-seḭ gə́ toje gə kəmee gə́ ɔmje na̰’d gə Jeju Kristi gə́ sije Pilibə ləm, j’ar njékaa dɔ Eglisəje gə njékaa dɔ néje lə Eglisəje ləm tɔ . 2 Maji kar noji gə meelɔm gə́ ḭ rɔ Ala Bɔ síjeḛ’g ləm, gə rɔ Mbaidɔmbaije’g lə sí Jeju Kristi ləm tɔ lé nai sə sí.
Tamaji gə́ Pool ra mbata lə dee lé

3 Ma m’ra Ala ləm oiyo ta-ta loo gə́ məəm olé dɔ sí’g, 4 loo gə́ rara gə́ ma m’ra tamaji keneŋ mbata lə sí lé ma m’ra gə meendakaḭ, 5 mbata né gə́ seḭ raje mba kar Tagə́maji lé aw ne gə́ kédé-kédé un kudee mee ndəa gə́ dɔtar’g saar ɓasinè lé tɔ. 6 Ma m’gər gao yeḛ gə́ un kudu ra kula gə́ maji neelé meḛ sí’g lé a ra saar kar dəa ɔr njal ndəa gə́ ka̰ Jeju Kristi ya. 7 Kḛji gə́ m’ə̰ji dɔ sí’g togə́bè lé to lée’g ya mbata lé m’isi daŋgai’g əsé m’aw mba kaḭ ŋgaŋ Tagə́maji karee to njaŋg lé seḭ lai gə́ iŋgaje noji to gə́ ma bèe lé m’wa sí ne məəm’g sud ya. 8 M’unda sí dan kəm’g to gə́ Jeju Kristi unda síjeḛ dan kəmee’g ɗəŋgərə, yee ɓa, Ala to ne dərgelm keneŋ ya.
9 Aa ooje, né gə́ ma m’kwɔi Ala loo ra tamaji’g ləm ɓa to nee: Maji kar meenoji lə sí ḭ dɔ maree’g gə́ kédé-kédé gə goo négər ləm, gə goo gosonégər ləm tɔ 10 mba kar sí gərje ne loo kɔr kəm néje gə́ maji ɔr njoroŋ ya. Yee ɓa seḭ a toje ne dəwje gə́ àr ŋgad-ŋgad gə́ ta kára kara wa dɔ sí el ndəa gə́ ka̰ Kristi lé. 11 Togə́bè ɓa, kandə meekarabasur gə́ ḭ rɔ Jeju Kristi’g a daa na̰ rɔ sí’g, yee ɓa seḭ a kulaje ne rɔnduba dɔ Ala’g ləm, ria a ɓar ne ləm tɔ.
Kwa gə́ d’wa Pool lé ar Tagə́maji aw ne gə́ kédé-kédé
12 Ŋgakɔmje, ma m’ndigi kar sí gərje gao, né gə́ teḛ dɔm’g lé un Tagə́maji unda gə́ kédé ɓó ɔg rəbee el. 13 Tɔgərɔ ya, mee gadloo-si njérɔje ləm, gə looje gə́ raŋg’d lai ləm tɔ lé deḛ d’oo gao to gə́ m’isi daŋgai’g mbata lə Kristi ya . 14 Kúla gə́ deḛ tɔm ne neelé ula diŋgam meḛ kawal ŋgakɔmje gə́ ka̰ Mbaidɔmbaije lé ar dee d’ila ne mber ta lə Ala gə kəm ŋgon diŋgam unda nje gə́ kédé ɓó d’ar kaar dee ndəb dɔ’g el.
15 Tɔgərɔ, njé gə́ na̰je lé kəmkəḭ gə maḭta ɓa ar dee d’ila ne mber ta lə Kristi ya nɛ njé gə́ raŋg lé d’orè mber kila lə dee gə meemaji tɔ. 16 Deḛ neelé ra gə meenoji mbata deḛ gər gao m’isi gə́ njekaḭ bada dɔ Tagə́maji’g lé. 17 Njé gə́ na̰je d’ila mber ta lə Kristi gə meendakaḭ el nɛ deḛ d’ila gə takə̰ji gə́ ka̰ nin, deḛ d’ə̰ji meḛ dee’g mba kula kəm ndòo dɔ maree’g loo gə́ m’isi gə kúla lar gwɔsm’g.
18 Osəm ɗi to wa! Lé d’ərgosɔ əsé meḛ dee ɔr jol-jol kara mber kila lə Kristi aw gə́ kédé-kédé ɓó gée kul el, yee ɓa, rɔm lelm ne, nɛ m’a ra ne rɔlel ya tɔɓəi tɔ. 19 Mbata ma m’gər gao mbɔl dɔ tamaji gə́ seḭ raje ləm, gə dɔ Ndil lə Jeju Kristi gə́ la səm lé ləm tɔ lé ɓa né neelé a tel ne kajim ya. 20 Tɔgərɔ ya ma m’wa məəm kɔgərɔ m’unda məəm yel mba kar néje gə́ ram lé a kam m’ra ne rɔkul el. M’wa diŋgam məəm’g ɓasinè to gə́ kédé mba kar darɔm gə́ kəm əsé yeḛ gə́ yoo kara m’a kula ne rɔnduba dɔ Kristi’g. 21 Mbata Kristi ɓa gə́ kəmə ləm-ma ya, lé m’ɔs yoo m’wəi kara m’a si maji unda nje gə́ kédé. 22 Ɓó lé kisi kəmba ɓa gə kuma̰ mba tɔl ne kula ram lé ɓəi ndá né gə́ ma m’ndigi ra lé m’oo loo pea el. 23 Néje joo ɔs kaarm: mal kuba loo kḭ kaw si gə Kristi lé ram yaa̰ ləm, yee ɓa, maji dum ya ləm tɔ. 24 Nɛ kisi gə́ m’a si gə darɔm bura ɓəi lé yee ɓa maji unda mbata lə sí-seḭ. 25 Ma m’gər gao ləm, məəm ɓa ulam ləm tɔ, to gə́ m’a si gə darɔm ləm, m’a nai sə sí lai ləm tɔ mba la ne sə sí kar sí awje kəm sí gə́ kédé-kédé ləm, kar rɔ sí lel sí dan meekun’g lə sí ləm tɔ. 26 Togə́bè ɓa, telm gə́ m’a gə tel kaw rɔ sí’g lé yee ɓa a to né gə́ a kar sí tije ne rɔ sí gin Jeju Kristi’g ya.
27 Yee nja m’ula sí kən, arje néra sí wa bua Tagə́maji lə Kristi, togə́bè ɓa, lé m’a kaw koo sí əsé lé m’a godo mbuna sí’g ndá kara m’a koo to gə́ seḭ aarje dɔ gɔl sí’g njaŋg loo kára ba ləm, seḭ undaje siŋga sí na̰’d mba koma̰ gə né gə́ a tuji meekun gə́ wɔji dɔ Tagə́maji lé ləm tɔ, 28 ɓó gə mba kar njéba̰je lə sí d’ɔm ɓəl dɔ sí’g el. Néra dee lé ɔr gin dee woḭ to gə́ deḛ to gə́ dəwje gə́ tuji nɛ ka̰ sí-seḭ to gə́ kaji mbata lə sí ya. 29 Kaji neelé ḭ rɔ Ala’g ya, yeḛ nja ɓa wa sə sí noji gə mba kar sí ɔmje meḛ sí dɔ Kristi’g ɓa goo kára ba el, nɛ mba kar sí ulaje rɔ sí ndòo gə mbata ləa tɔ. 30 Yee ɓa seḭje rɔje səm na̰’d loo-rɔ gə́ seḭ oomje ne keneŋ kédé ləm, seḭ ooje taree ɓasinè to gə́ ma m’isi m’rɔ ne ya ɓəi ləm tɔ .
Wak sanna
1 Bulus ma ne Timotawus, mo̰r ge Kris Jeso ne ma, ne naa ge mbegeya ge ne Kris Jeso zi ge ne suwal Filibus go ma pe pet, ne naa ga̰l ge ne dó ndwara ne ɓase ge Dok ne ma pal ma ne naa ge temel ma pe me. 2 Kwa a̰se ne katɗa halas ge Dok ge nee Bá ne, ne ge Bageyal Jeso Kris ne na ka poseya ne aŋ.
Kaɗeya ge Bulus ne ne naa ge hon fareba ge ne suwal Filibus go ma pe
3 Mbi gwan da ne gugu hon Dok ge mbi ne ɗaɗak swaga ge mbi ne dwat ne aŋ go. 4 Ɗaɗak, ge kaɗeya ge mbi ne ma zi ne aŋ pe pet, mbi ka ke na da ne laar saal, 5 ne mbarra ge aŋ ne mba mbi ne fare ge kwaɗa pe oyya, ne dam ge zḛ ge ya day ɗiŋ ma̰ no. 6 No a kwarra ge mbi ne ne: Na ge ne e pe ke temel ge siŋli mbe no aŋ zi, mbo koy na kerra ɗiŋ na wak wi dam gwanna ge Jeso Kris ne ya go. 7 A dosol ge mbi kat ne dwatɗa mbe no ne aŋ pe pet, ne da pe mbi laar wa̰ aŋ wan, ge daŋgay ge mbi zi, ge fare ge kwaɗa pe ɗaŋgeya zi ne jan naa go na fare ge fareba ne zi, aŋ pet aŋ ɓa̰ dagre ne mbi kwa a̰se ge Dok ne mbe zi. 8 Ago Dok kwa kwa go mbi jan fareba: aŋ pet mbi laar hé aŋ ge be to, laar wanna ge Kris Jeso ne zi.
9 Kaɗeya ge mbi ne zi, mbi kaɗe go, aŋ ka zuliya laar wanna zi, ne kwarra zi, ne hale fare ma pe zi pet, 10 go no aŋ ba detɗa hale fare ge siŋli ma pe, ne da pe aŋ ba kat ŋgaraŋ be ge fare a̰me eya aŋ pal ne dam ge Kris ne pe, 11 aŋ ba ka zuliya kaŋ kerra ge dosol zi, na ge ne mbo ne Jeso Kris ta ya, ge hormo ne uwareya ge Dok ne zi.
Wanna ge Bulus ne, ne zamma zḛ ge fare ge kwaɗa ne
12 Ná vya ma, mbi ɓyare go aŋ kwa no: fare ge ne ɓo mbi e fare ge kwaɗa zam zḛ zo. 13 Ago ge wanna ge mbi ne ma zi pet, ko swaga ge ɗogle ma go, zul ge mbi ne ma ŋgay go mbi ne daŋgay zi da ne Kris pe. 14 Ná vya ma gḛ ge Bageyal zi, ne zul ge mbi ne pe, a á ta oy fare ge Dok ne ne dulwak ɗu, be vo me. 15 A fareba, naa a̰me ma oy fare ge Kris ne da ne yil ma ne gaage, ge may ma oy na da ne dwatɗa ge kwaɗa. 16 Nama mbe ma no, a ke na da ne laar wanna, a da ne kwarra go, a tó mbi da ne fare ge kwaɗa pe ɗaŋgeya. 17 Nama ge zḛ ge mbe ma no, a waage Kris da ne o̰yom ge gaage, nama dwatɗa ma yaɗat to. Dwatɗa ge nama ne a e dṵṵl ge ɗogle ma mbi pal daŋgay ge mbi ne zi. 18 Da̰a̰me mbi to! Ko nama ke na mbuɗiya zi ko fareba zi, ago a oy ne go fare ge Kris ne. Mbi da ne laar saal, mbi mbo gwan ke laar saal uwale. 19 Ago mbi kwa kwa kaŋ kerra mbe ma no pet saŋge ya zur mbi, ne kaɗeya ge aŋ ne ma ta, ne mbarra ge O̰yom ge Jeso Kris ne ta me. 20 Ɓyareya ge mbi ne zi, ne jobreya ge mbi ne, saaso mbo ke mbi ne kaŋ a̰me pe to bat. Amma á tene ge mbi ne kaŋ ma zi pet, ko ne zaŋgal ya day, ko ma̰ no, ago Kris mbo ɓol uwareya duur ge mbi ne zi, ko mbi ka ne ndwara, ko siya ge mbi ne zi. 21 Ago ne mbi ta, kat ne ndwara a Kris, suya a kaŋ ɓol mam ne.
22 Amma kadɗa kat ne ndwara ge mbi ne ge duur zi da ne pool hon mbi viya̰ ge ke temel ge kwaɗa, mbi kwa kaŋ ge mbi ba tal to. 23 Mbi a̰re a̰re, mbi da ne sḛ tuli ge mborra ge mbo kat dagre ne Kris, ko a kaŋ ge siŋli gḛ ne ne naa gḛ ta. 24 Amma ne aŋ pe, a kwaɗa waɗeya ge mbi kat duur no zi. 25 Mbi da ne kwarra tyatyat, mbi kwa go mbi mbo gwan kat dagre ne aŋ pet, ne donna ge aŋ ne pe, ne laar saal ge aŋ ne hon fareba zi pe me. 26 Ne da pe, gwanna ge mbi ne ya aŋ ta, na ho̰ aŋ viya̰ ge gwan uware ta Jeso Kris zi ne mbi pe.
Kyarga kerra ne fare ge kwaɗa pe
(1Tes 2:12-16, Ibr 10:32-36)27 Ɗeŋgo, kaŋ kerra ge aŋ ne ma ka dimma ne fare ge kwaɗa ge Kris ne go, ne da pe, ko mbi mbo ya ndil aŋ, ko mbi ka to, mbi ka za̰ go aŋ mḛya dagre o̰yom ge ɗu zi, aŋ ke kyarga dagre ne dulwak ɗu me, ge fareba honna ge fare ge kwaɗa zi. 28 Be ge ya̰ ta ŋgwabeya ge naa ge ho̰l ma tok go to. Ne nama pe, a kaŋ ge ne ŋgay go nama ba̰ ban, amma ne aŋ pe, a kaŋ ge ne ŋgay go aŋ má má ne Dok ta. 29 Ago na sḛ ho̰ aŋ bobo dḭl ge Kris ne zi, ne da pe aŋ ho̰ fareba na ta ɗeŋgo to, amma aŋ njó yál ne na pe me. 30 Ne jo̰ aŋ ke kyarga ge aŋ ne ka kwa mbi kerra mbe, aŋ da ne na kwarra, ɗiŋ ne se no, mbi ke kyarga mbe gale ba.