Njesigənea̰ ɔrm dan néɓəlje’g lai ya
1 Pa lə Dabid loo gə́ yeḛ ra ne rəa gə́ m bə no̰ Abimelek’g aree tubá ne lé.

2 M’a kunda no̰ dɔkaisəgərə lə Njesigənea̰ ta-ta ləm,
Ta pidee a koji na̰ tam’g dḛ̀gè-dḛ̀gè ləm tɔ.
3 Maji kar Njesigənea̰ ɓa m’nduba ne rɔm ká ləm,
Maji kar njénékəmndooje d’oo ndá ra ne rɔlel ləm tɔ!
4 Maji kar sí ɔsje səm gaji Njesigənea̰!
Maji kar síjeḛ lai j’ilaje riɓar dɔ ria’g to!

Personne anxieuse
5 Ma m’ndolè goo Njesigənea̰ ndá
Yeḛ tel ilam keneŋ,
Yeḛ ɔrm dan boo-néɓelje’g ləm lai ya.

6 Loo gə́ dəw tel kəmee par gə́ rəa’g ndá
Kəmee ndɔḭ wər-wər gə rɔlel
Ɓó rɔkul wa kəmee el.
7 Loo gə́ njenékəmndoo no̰ wəl ndá
Njesigənea̰ oo ndia ya
Tɔɓəi yeḛ ɔree ne dan néurtije’g ləa lai.
8 Kura lə Njesigənea̰ gə́ dara ula ŋgalaŋ gugu ne dɔ deḛ gə́ ɓəlee,
Yeḛ ɔr dee ne dan tuji’g.
9 Naaje ooje to gə́ meemaji lə Njesigənea̰ lé al dɔ loo!
Dəw gə́ saŋg loo kula dəa rəa’g ndá
Rɔlel nai səa ya !
10 Tədje kag Njesigənea̰,
Seḭ gə́ yeḛ ɔr sí unda sí gə kəmee lé!
Mbata né kára kara a lal deḛ gə́ ɓəlee lé el.
11 Ŋgan toboḭje lé
Ɓó ra dee ləm, lab ɔr dee ləm tɔ,
Nɛ deḛ gə́ ndolè goo Njesigənea̰ lé
Némaji kára kara lal dee nda̰ el.

12 Ŋganəmje, maji kar sí reeje ooje ta ləm,
Ma lé m’a ndoo sí loo ɓəl Njesigənea̰.
13 See dəw gə́ ra ɓa ndigi si gə kəmə lé ləm,
Ndigi kiŋga ndɔje gə́ raŋg kɔm dɔ maree’g gə mba karee al ne rəa ləm tɔ wa .
14 Maji kari ɔg ndɔḭ dɔ ta gə́ majel’g ləm.
Maji kari ɔg tai dɔ taje gə́ ka̰ su kəm loo’g lé ləm tɔ.
07 versets Bibliques sur la paix
15 Maji kari unda rɔi ɓad dɔ néra gə́ majel’g ndá
Ra né gə́ maji ləm,
Maji kari saŋg meelɔm ai ne məəi sam-sam keneŋ ləm tɔ.
16 Kəm Njesigənea̰ lé to dɔ njémeekarabasurje’g ya,
Mbia kara to tag gə mba koo ne ndu no̰ lə dee tɔ.
17 Njesigənea̰ lé kəmee tel wagəsa dɔ njémeeyèrje’g
Gə mba kar ri dee udu bo̰ dɔ naŋg nee.
18 Loo gə́ njémeekarabasurje no̰ wəl ndá
Njesigənea̰ oo ndu dee ya,
Yeḛ ɔr dee ne dan néurtije’g lə deḛ lai.
Où est Dieu quand nous souffrons ?
Job tentation-de-satan
19 Njesigənea̰ aar mbɔr deḛ gə́ ɓəŋgərə dee ti dus’g lé
Yeḛ aji deḛ gə́ ndil dee unda bala tigi-tigi lé tɔ.
20 Némeeko̰je bula teḛ dɔ njemeekarabasur’g ya,
Nɛ Njesigənea̰ ɔree keneŋ ta-ta tɔ.
21 Yeḛ tɔs kəmee dɔ sḭgareaje’g lai ndá
Siŋgarea kára kara a təd el .
22 Némeeko̰ tɔl njemeeyèr ləm,
Njéba̰je lə njemeekarabasur lé
Bo̰ néra dee ɔs ta dee’g bɔsɔrɔ ya ləm tɔ.
23 Njesigənea̰ aji kuraje ləa,
Deḛ lai gə́ d’ula dɔ dee rəa’g ndá
Ta kára kara wa dɔ dee el.
Bage ɗiŋnedin zur mbi ya ne vo ge mbi ne zi
1 Kaŋ mballa ge Dawda ne. Mbá na swaga ge ne saŋge tene ne ndu ge dale go gan Abimelek ndwara se go, na sḛ yá̰ na ne na diŋ ya zum no. Dawda dó tene mborra no.
2 Mbi mbo ka komre Bage ɗiŋnedin dam ma mwaɗak,
mbi wak mbo ka siya̰le na ɗaɗak.
3 Mbi uware tene Bage ɗiŋnedin zi.
Naa ge woɗegeya ma, ke me laar saal swaga za̰ mbi go.
4 Uware me Bage ɗiŋnedin ne mbi,
wak dagre, siya̰le me nee na dḭl.
5 Mbi kaɗe Bage ɗiŋnedin, na sḛ gwa̰ ne mbi vinna,
na sḛ zu mbi ne vo ge mbi ne ma zi mwaɗak.
6 Nama ge ne ya̰ bama saareya na pal ma, nama ndwara ka ser ser,
saaso wan nama to.
7 Swaga ge ndu ge a̰se ne tol swaga,
Bage ɗiŋnedin zá̰ na za̰,
ka má na ne swaga yál ge na ne ma zi.
8 Maleka ge Bage ɗiŋnedin ne koy nama ge ne syá Dok vo ma koy,
ka pwat nama ne swaga yál ma zi ya uzi.
9 Ndi me, kwa me go Bage ɗiŋnedin kwaɗa!
Bage ne woy tene na zi da ne laar saal!
10 Aŋ ge mbegeya ma, sya me Bage ɗiŋnedin vo,
ago a̰me woɗege naa ge ne sya na vo ma to.
11 Sonne bool ma da ne pool fit kyamal,
amma naa ge ne kaɗe Bage ɗiŋnedin ma woɗege ne a̰me to.
12 Mbi vya ma, mbo me ya, za̰ me mbi,
mbi ba hate aŋ sya Bage ɗiŋnedin vo!
13 A wuɗi ɓyare kat ne ndwara ne ɗaa?
A wuɗi ɓyare swaga katɗa ge kwaɗa ne ɗaa?
14 Na koy na wak ne fare janna ge sone ma ta,
na koy na ɗel ne hale kunna ta,
15 na abe tene uzi ne sone ta, na ke kwaɗa,
na ɓyare halas pe, na ya̰ na pe lilit.
16 Bage ɗiŋnedin dol na ndwara ya naa ge dosol ma pal,
na togor sorra jejew ne za̰ nama fyaso ma pe.
17 Amma Bage ɗiŋnedin ɗḭ na sḭ́ḭ́l da ne naa ge sone ma,
ndwara gul nama dḭl ne suwar pal uzi.
18 Swaga ge naa ge dosol ma ne fyal,
Bage ɗiŋnedin zá̰ nama za̰,
ka zur nama ne nama yál ma zi pet.
19 Bage ɗiŋnedin gwa ne naa ge ne tiiɗiya ma,
má naa ge ne kḭḭmi zi ma má.
20 Naa ge dosol ma ɓol yál gḛ,
go no puy ɗe, Bage ɗiŋnedin zur nama zur ne nama yál ma zi mwaɗak.
21 Kóy na kal ma koy mwaɗak,
a̰me ɗu hal to bat.
22 Sone hun naa ge sone ma hun,
amma naa ge dosol ma naa ge ho̰l ma mbo ɓol mḛreya.
23 Bage ɗiŋnedin zur na dore ma zur,
nama ge ne woy ta ne na zi ma a mbo ɓol mḛreya to bat.