Goliat tǝǝ za Israel
Principe Biblique
1 Filistien taira kul dǝfuu ɓǝǝ ka ruu salle, taira ge Soko mǝ Yuda, ge ɗǝrra Efes-Damin kǝsyil Soko ne Azeka. 2 Saul ne za Israel laŋ taira ki, ge ɗǝrra cok tǝforoŋ Ela ge zyeɓra suu ruu sal ne Filistien gŋ. 3 Filistien haira tǝ waa nǝkǝŋhaa ahe. Israel laŋ haira ma ɓǝǝ tǝwaa nǝkǝino, cok tǝforoŋ kǝsyil ɓǝǝra.
4 So dǝɓ gorom pǝ̃ǝ gin kǝsyil cok ɗǝr Filistien, a ɗii ne Goliat, dǝɓ ah gee Gat ge. Wah giŋ ah i jol yea ne raita. 5 A ne njok vãm syẽ tǝtǝlli, ɓoo mbǝro vãm ɓo, yǝk mbǝro vãm ah nǝn kilo jemma dappe tǝtǝl rǝŋ. 6 Maa vãm syẽ ɓo na bǝlam daga zahsoɓɓal ŋhaa ge kan sǝŋ, so ɓaŋ zǝǝ vãm syẽ kan ɓo tǝbǝǝsah ahe. 7 Kǝ̃r zǝǝ ah pǝgoŋ na kpuu kaŋ mbǝro, yǝk ah tǝgbana kilo rǝŋ. Pa ɓaŋ paŋzǝǝ ah a syee pel ahe. 8 Ge uu pel kul Israel mo zyeɓra suu ɓo ka ruu sal faa: We pǝ̃ǝ ge ɓo ka zyeɓ suu ɓii mor ruu sal mor fẽene? Ame ye ka Filistiyo ya ne? Awe laŋ we ka byak Saul a ne? We nǝǝ dǝɓ vaŋno ge zyaŋ ne me. 9 Moo gakko ɗah ki ne me no ɓe, mo iko me, ka ru ciŋ byak ɓiiri. Amma ame ye me kal swah ah me i ko ɓe, ka we yee ciŋ byak ɓuuru, we joŋ yeɓ zah mor ɓuuru. 10 So faa: Me syẽa za sal Israel tǝ'nah ne tǝǝre, we nyi dǝɓ vaŋno me ka ru ɗah ki. 11 Ne cok Saul ne za Israel mo laara ɓǝ Filistiyo maino, suu coo ra coo, gal re ra pǝlli.
David ge zahjul sal Saul
12 David we Isai, Efratiyo ma Betlehem ma Yuda yo. Isai, a ne wee nama. Ne cok zah'nan Saul dǝɓ tam yo, nǝn kǝsyil dǝfuu ɓe. 13 Wee Isai maluu sai kalra ge ɓo mor Saul zah salle. Tǝɗii ɓǝǝ sai daŋ a naiko: malii ɗii ne Eliaɓ, patǝtǝl ah ɗii ne Abinadaɓ, patǝ sai ɓǝǝ ɗii ne Syimma. 14 David ye kahkǝrri, amma za maluu matǝ sai a syeera mor Saul. 15 David a kyãh ne ɓalle, a ganne, a jinni, mor a pii gwii pam Betlehem.
16 Filistiyo mai a gin cuu suu ah zah'nan ne lil daŋ tǝgǝǝ zah'nan jemma jemma nai.
17 Comki Isai faa nyi nan ah David: Mo man sor ma kǝǝ ah nǝn tahsah jemma vaŋno ka mo woo tǝwaa zahtǝfah jemma mo ɗuu ge wee pa ɓo pǝ zahjul sal ne ko. 18 Mo woo farel ma zyeɓ ne won nyẽe tǝgǝr jemma mo ge dǝɓlii ɓǝǝ matǝ za ujenere ne ko. Ka mo kyãh ẽe wee pa ɓo ɗah ara no jam ne? Ka mo pii soo gee me ne ɓǝ ɓǝǝ njaŋ, mo ɓaŋ fan jol ɓǝǝ ge ne ka joŋ syedowal ta. 19 Saul ne wee rai tǝkine za Israel daŋ ara pǝ cok tǝforoŋ Ela ka ruura sal ne Filistien.
20 David jur ne zah'nan pim soɓ gwii wo kǝpii fan maki ahe. Woo fan kal ne ko tǝgbana pam mo faa nyi ko. Ge dai zahjul salle, ge lwaa za sal tǝ pǝ̃ǝra zahjul gin lal ne lai ɓǝ ka ruu salle. 21 Za Israel ne Filistien dǝra ɓaa ge lal ka ruu salle, za sal daŋ uura ɓyaŋ ki ɓyaŋ ki. 22 David soɓ fan ah mo ge ne jol wo dǝɓ ma byak faswaare, ɗuu kal ge pǝ cok mai za sal mo uura ɓo gŋ. So ge haozah wo wee pah ah fii jam ɓǝǝra. 23 Ne cok mo tǝ faa ɓǝ ne ra faa ba, dǝɓ ruu sal Filistien ma yaŋ Gat mai moo ɗii ne Goliat, pǝ̃ǝ gin pǝ cok mai Filistien mo uura ɓo gŋ ka ruu sal ge. Faa ɓǝ na matãa moo faani. David laa ɓǝ faa ahe.
24 Ne cok za Israel daŋ mo kwora dǝɓ ahe, gal re ra pǝlli, so myahra ɗul ne galle. 25 Za Israel faara: We kwo dǝɓ mai mo ge ɓo ŋhaa ɓe ne? Ge ɓo ka tǝǝ za Israel. Dǝɓ ma gak in ah pǝ wul goŋ ga nyi joŋ nyi ko pǝlli, a ga nyi mǝlaŋ ah nyi ko ta. A ga soɓ yaŋ pah dǝɓ ah kǝsyil za Israel ne tǝtǝl ahe.
26 David fii za mai mo uura ɓo kah ahe: A ga joŋra fẽe wo dǝɓ ma in Filistiyo pǝ wul tǝkine wǝǝ swãa mai gin tǝ za Israel ne? Azu ye gãhnyah mai ka mo tǝǝko kul sal Masǝŋ ma ne cee sye ne? 27 Za zyiira zah ah tǝgbana ma kǝpelle, faara: A ga joŋra ne dǝɓ mai moo ga i ko pǝ wul naiko.
28 Naa mah ah malii moo ɗii ne Eliaɓ laa David mo tǝ faa ɓǝ nyi za naiko, ɓaŋ kpãh ne ki. So faa: Mo ge joŋ fẽe nyee ne? Mo soɓ pǝsǝ̃ǝ matǝ biŋ ɓo wo zu cok sye ne? Me tǝ yii suu ɓo tǝkine zahzyil ɓe' ɓo ɓe. Mo ge ɓo tǝ ẽe salle. 29 David zyii faa: Me joŋ ɗah fẽe ɓo nyee zǝzǝ̃ǝ ne? Me ka tǝ faa ɓǝ faa to ya ne? 30 So fer nahnǝn ah kan ge wo dǝɓ ki. Fifii na ma kǝpel kŋ faɗa, za laŋ zyiira zah ah na ma kǝpel ta.
31 Ne cok za mo laara ɓǝ mai David mo faa naiko, so ge keera ɓǝ ah nyi Saul. So Saul pee za ka mo ɗiira ko ge ne ko. 32 David faa nyi Saul: Koo zune mo soɓ zahzyil nǝǝ ko tǝ ɓǝ Filistiyo mai ka. Me ga ruu sal ne ki goŋe. 33 Amma Saul zyii zah David faa: Mo ka gak ga ruu sal ne Filistiyo mai ya, mor mo ye tǝbanna, mor ako ye dǝɓ ruu sal daga laŋ ah dai. 34 David faa nyi Saul: Ne cok dǝɓ yeɓ ɓo moo pii gwii pah ahe, ɓolle wala kpiŋ a gin gban we pǝsãhm pǝzyil ma pãa ahe, 35 me foo mor ah ŋhaa me in pǝ wulli, me nyiŋ we pǝsãhm zah ahe. Ne cok mo ur ne me ɓe, me gban barkam kah zah nyi, me in pǝ wulli. 36 Dǝɓ yeɓ ɓo in ɓol tǝkine kpiŋ daŋ, gãhnyah Filistiyo mai a ga yea tǝgbana maki ah kǝsyil ɓǝǝra, mor tǝ tǝǝko za sal Masǝŋ ma ne cee. 37 Dǝɓlii mai moo ǝ̃ǝ me gin zah ɓol tǝkine kpiŋ ka ǝ̃ǝ me jol Filistiyo mai ya ne? So Saul faa nyi David: Mo gyo, Dǝɓlii mo yea ne mo.
38 Saul ɓaa mbǝro ah nyi David, maa njok vãm syẽ ge nyi tǝtǝlli, so ɓoo mbǝro sal nyi nyi. 39 David ɓaŋ kafahe Saul so ɓoo ge tǝ mbǝro mai Saul mo ɓaa nyi ko, kyeɓ ka laɓ syel ne ko, amma gak ya. David so faa nyi Saul: Me ka gak syee ne fan marai ya, mor me ɓaa ge wo suu ɓe taa ya. David so wǝǝ ge lalle. 40 David ɓaŋ kǝndaŋ ah mor jolle, syen tǝsal rwãh pǝ zǝǝ dappe rǝk ge pǝ dah tǝsal ma pii gwii ahe, so ɓaŋ ɓoo ge pǝ dah sǝrak ahe. A no ne garviŋ ah jolle, so syee ɓoo tǝtǝl ge wo Filistiyo.
David i Goliat pǝ wulli
41 Filistiyo syee ge wo David nje nje. Dǝɓ ma ɓaŋ bal ah kal ɓo pel ahe. 42 Ne cok Filistiyo mo ẽe cokki, kwo David, so syẽa ko mor a pǝlaŋne, a pǝsyẽ bǝnyao, kee suu ah pǝsãhe. 43 Filistiyo faa nyi David: Ame ye goo ko mo gin wo ɓe ne kǝndaŋ ne? Filistiyo so tǝǝ David ne tǝɗii masǝŋ ah ra. 44 So faa nyi David: Mo ge wo ɓe sye ka me nyi nǝǝ ɓo nyi juu sǝŋ tǝkine fafyãh cok ka mo rera sa. 45 David faa nyi Filistiyo: Mo tǝ gin wo ɓe ne kafahe ne ma zǝǝ tǝkine njẽmme. Amma ma ɓee, me tǝ ga wo ɓo ne tǝɗii Dǝɓlii Masǝŋ za Israel ma ne swah daŋ mai mo tǝ tǝǝ ko. 46 Tǝ'nahko Dǝɓlii ga soɓ mo ga jol ɓe, me ga i mo, me ga ŋgoŋ tǝtǝl ɓo. Me ga nyi wul za sal Filistien nyi juu sǝŋ tǝkine fafyãh cokki, mor ka za sǝr daŋ mo tǝra, Masǝŋ no kǝsyil za Israel. 47 Mor ka za pãa mai daŋ mo tǝra, Dǝɓlii ka ǝ̃ǝ dǝɓ ne kafahe ne zǝǝ to ya. Mor sal sye mǝ Dǝɓlii yo, ako ye soɓ we ge jol ɓuuru.
48 Ne cok Filistiyo mo ur syee ka ga zyaŋ ne David, David ur ɗul ɓoo tǝtǝl ge pǝ cok mai za sal ɓǝǝ mo gŋ ka ga zyaŋ ne Goliat. 49 David maa jol ge pǝ dah sǝrak ah ɓaŋ tǝsal kan ge tǝ garviŋ lii zahpel nyi Filistiyo ne ŋhaa ɓoo tǝsal dan ge gŋ, so lee ge tǝ sǝr ne ɓǝr kuɓ. 50 David kaa swah tǝ Filistiyo ne garviŋ ne tǝsal naiko. Ɓoo Filistiyo ne pǝ wulli. Amma David ka ne kafahe jol a. 51 David ɗuu ge uu tǝ Filistiyo, nǝǝ kafahe ah gin pẽere, ce ko ne pǝ wulli, so ŋgoŋ tǝtǝl ahe.
Ne cok Filistien mo kwora dǝɓ gorom ɓǝǝ wǝ ɓe, so rǝkra ɗulli. 52 Za Israel ne za Yuda urra ne dahgor nĩira mor Filistien ŋhaa ge daira Gat, ŋhaa ge kanra zahfah Ekron taa. Wul Filistien lea tǝ fahlii daga Syaarayim ŋhaa ge dai Gat ne Ekron gbǝm. 53 Za Israel pii soora gin cok foo mor Filistien ge rera fan zahjul ɓǝǝra. 54 David ɓaŋ tǝtǝl Goliat kal ge Jerusalem ne ko. Ge rǝk fan sal Goliat laŋ ɓǝr yaŋ ahe.
55 Ne cok Saul mo kwo David mo pǝ̃ǝ tǝ ga zyaŋ ne Goliat, fii Abner dǝɓlii za sal faa: Abner, tǝbanna mai we zu ye ne? Abner zyii faa: Me tǝ ya goŋe. 56 Goŋ so faa: Sai mo fii ɓǝ ah ɗao, we zu ye we tǝbanna mai sye ne? 57 Ne cok David mo pii soo gin cok in Goliat, Abner zaŋ ko kal ge wo Saul ne ko, ka David laŋ a ne tǝtǝl Goliat jolle. 58 Saul fii ko: We tǝbanna, amo we zune? David zyii faa: Ame ye we dǝɓ yeɓ ɓo Isai ma yaŋ Betlehem.
Goliyat zut Israel-lâ á durâ
1 Suma Filistê-na a tok azigar mazina á dur ayîna. Azi tok avo Soko kur Juda, a tin kang mazina avo Efes-Damim, aduk Soko ki Azeka. 2 Wani Saul ki azigar suma Israel-lâ a tok tazi a vanguvora kur hor ra Ela-d’a, azi ndjar á dur ayîna ki Filistê-na. 3 Filistê-na a nga yam ahinad’a abo tu, Israel-lâ a nga yam ahinad’a abo hî mi, hora nga adigaziya.
4 Wani azigar ma Filistê-na mi nde woi avun kangâ á zut Israel-lâ á durâ. Ni sama Gat-na, a yum ala Goliyat. Fiyagamî go ki metred’a hindi. 5 Mi klup djum mba kawei ma hleuna kamu, mi nik kongrong ma kawei ma hleu ma hle tam d’igi azlung huruma na na atamu. Kongrong ma atama anegemî ir bege kawei ma hleuna kilona dok karagaya. 6 Mi tchuk kongrong ma kawei ma hleuna gor asemu, mi ge asap kawei ma hleuna kelemu. 7 Agu asap mamba ni d’igi del abong na, siyat anek mamba ndak kilona kid’iziya. Sama zim mbarei mambina nga mi tit avoromu.
8 Goliyat mi tchola, mi er ad’um akulo, mi de mi azigar suma Israel-lâ ala: Ni kayam me ba, agi ndjaragi á dur ayîna ge? An ni ma Filistê-na, agi ni magumeina hi Saul-lâ d’uo zu? Agi managi sama adigagi ma mba mi dur ayîna ki sed’ena. 9 Le mi kal kan mi tchan wa ni, ami mba mbud’umi magumei magina. Wani le an kal kam ni tchum wa ni, agi mba mbud’ugi magumei mamina á lami sunda mi.
10 Goliyat mi de kua ala: Agi azigar suma Israel-lâ, an ndagi ayîna ini. Le agi ndagagiya ni, agi gandï sana tu ami durumi ayîna. 11 Ata yi máma Saul ki azigar mama pet a hum zla d’a ma Filistê-na mi data, a le mandarâ ngola, a nde zlak mi.
David mi tchi Goliyat
12 David ni Jesse goroma. Jesse ni ma Efraim ma nga kaka Betelehem mba Juda-d’ina; groma ná klavandi. Kur atchogoid’a hi Saul-la Jesse bizam ngola, mi djeng mamara mi. 13 Grom suma nglona hindi a i dur ayîna ad’u Saul; ma tuna a yum ala Eliyap, ma mbàna a yum ala Abinadap, ma hindina a yum ala Samma mi. 14 Wani David ni ma tobona. Kid’a b’oziyom suma nglo suma hindina a i ad’u Saul-la, 15 David mi ar Saul, mi mba Betelehem á pol aho’â habuma.
16 Goliyat ma Filistê-na nga mi nde tam mbei yorogo ki fladege ir azigar suma Israel-lâ, mi tagazi tam tatak burâ dok fid’i.
17 Kur bur máma Jesse mi de mi goroma David ala: Ang hle bid’imba kawu ma haûd’a kavungôna dogo, ang i ki sed’ezi atogo kur kangâ mi b’oziyongâ. 18 Ang yo te ma a lum kambirina dogo abong mi, ang hum mi ngol mazi ma ayîna. Le b’oziyongâ a nga hawa ni, ang mba we, ang mba mbanï ki va mazi ma taka ala azi nga hawa. 19 Ang mba fazi ki Saul azi ki azigar suma Israel-lâ pet kur hor ra Ela-d’a, a dur ayîna ki Filistê-na.
20 Ki yorogo tcholola David mi tchola, mi ar ahok mama abo sama pol ma dingâ, mi yo ahle ndazina, mi le d’igi abum Jesse mi dum na. Ata yima mi mbaza kur kangîna, azigarâ a nga i ndjara á dur ayîna, a nga sor sor ra dur ayîna. 21 Israel-lâ ki Filistê-na a ndjar avun tazi á dur ayîna. 22 David mi ar ahle mama abo sama ngom ahlena, mi ring atogo zak ata yima azigarâ a nga kuana, mi fe b’oziyoma, mi djobozi ala azi ni hawa ko zu? 23 Kid’a mi nga de zlad’a ki sed’ezi tua d’a, Goliyat ma Filistê ma Gat-na, mi nde woi avok azigarâ, nga mi de ni zla d’a mi dat avok deid’a; David nga mi huma. 24 Kid’a Israel-lâ ki zla tazi pet a we Goliyat-ta, a dadak kazigaziya, kayam azi nga lum mandaram heî. 25 A de tazi ala: Sa máma mi djï atei wana, agi wum mbang zu? Sama tchuma, amulâ Saul mba mi mbud’um sama ndjondjoîna, mba mi hum goromba atchad’a, abum azi ki sum mama mba mi ve tara abozi d’uo mi.
26 David mi de mi azigar suma gevem go na ala: Sama tchi ma Filistê máma woi mi pat zulona woi yam Israel-lîna, mba lumî nana ge? Ma Filistê ma bei ngat bayâ máma ni nge ko ba, mi ngul b’ranga hAlo ma bei matnina na ge?
27 Azigarâ a de mi David ni zla d’a tu ndata ala sama tchuma a mba le ki sed’em hina hina. 28 Wani wiyem ma ngolâ Eliyap mi hum David nga mi yo siretna ki sed’eziya, hurum zal ata David, mi dum ala: Ni kayam me ba, ang mba ka hî ge? Ang arza tumiyô mang suma ngiyeûna abagei ni mi nge ge? An we yam mang nga ad’eng ndata, ki djib’er mang nga tcho ndata; ang mba ka hî ná gol ayîna hawa na.
29 David mi hulong dum ala: An le ni tcho me ge? An djop ni djoba hawa d’uo zu? 30 Mi mbut azigam mi wiyema, mi i de zlad’a ki azigar ma dingâ, nga mi djop ni zla d’a tu ndata; nge nge pî mi hulongômî zla d’a de d’a avok ndata mi.
31 Suma a hum zlad’a hi David-tina, a de mi Saul tamba; Saul mi yumïya. 32 David mi de mi Saul ala: Ar sa tam tchuk lus yam ma Filistê máma d’i; an azong mangâ nga ni i dur ki sed’emu.
33 Saul mi de mi David ala: Ang ndak á dur ki sed’em mbi, kayam angî gogor ma gorâ, wani mam mi sama dur ayîna ki gogorom dei.
34 David mi hulong de mi Saul ala: Sama ngolâ, an azong mangâ nga ni pol aho’â habuna. Ata yi ma azlona d’oze ambur ursâ mi mba á vahunina, 35 an ring ad’um ni durum ni b’ad’ï ahuna avunamu. Le mam tchol á lan ayîna ni, an vum delemu, an murud’um ni tchumu. 36 Ni hina ba, an tchi azlona azi ki ursâ, an mba ni le ki ma Filistê ma bei ngat bayâ máma ni hina mi, kayam mam ngul b’ranga hAlo ma bei matnina.
37 David mi de kua ala: Ma didin ma prud’un ndei avun lilif azlona ki ursîna mba mi prud’un ndei abo ma Filistê máma ni hina mi.
Saul mi hulong dum ala: Ang iya; ar Ma didina mi ndjunungû. 38 Saul mi tchuk baru mam mba dur ayîna ata David, mi kulubum djum mba kawei ma hleuna kamu, mi tchugum kongrong mama atam mi.
39 David mi djin mbigeu d’a fiyaka hi Saul-la yam kongrongâ, mi nde tita, kayam mam kuguzi nga adjeu d’i. Ata yi máma mi de mi Saul ala: An ndak nga a tit kahle suma ayî ndazina d’i, kayam an hat nga ki sed’ezi d’i. Mi fogozi woyo, 40 mi hle totogo mamba abomu, mi i avun mbina, mi var grei ma djivina vahl, mi tchugum kur bid’im mam mba pol aho’â, mi yo mbiu mamba abomu, mi i ata Goliyat.
41 Wani Goliyat ma Filistê-na nga mi hud’ï gogo ki David, sama zim mbarei mambina mi nga ged’a avoromu. 42 Mi sisar David baba, mi golom is, kayam David ni gogorâ tua, ni sama afefetna, iram djif heî mi. 43 Goliyat mi de mi David ala: An nadina ba, ang mba atan ki totogod’a zu? Mi yum filei mama kamu, 44 mi dum kua ala: Ang mbeya! An hang ini hliwing maluweina kamburei suma abageina!
45 David mi hulong dum ala: Ang mbei atan ki mbigeu d’a fiyaka ki djamba kasapa; an mba atang durâ ni ki simiyê Ma didin ma ad’engêm kal petna, Alo ma b’ranga hi Israel ma ang nguluma. 46 Ma didina nga mi hang ini abonu; an nga ni tchangû, an nga ni ngad’ang yang ngeyo, an nga ni he ini mad’a azigar suma Filistê-na maluweina kambureina. Ata yi máma suma pet a mba wala Israel-lâ a nga kAlona. 47 Ablau suma tok pet wana a mba wala Ma didina nga mi min ni mbigeu d’a fiyaka ki djamba á kus ayîna d’i; mam tamba ni ma kus ayîna, mba mi hagi ini abomiya.
48 Goliyat mi nde tita á i ata David kua; David mi ring atogo zak á ngavam ata yima dur ayîna. 49 David mi nik abom kur bid’im mamba, mi hle greina tu, mi gum kur mbiu mamba, mi ge ki Goliyat vorom ma b’raud’a d’ar. Greina mi rot kä avorom bid’ir; Goliyat mi hiram mi puk kä ki iram ngoyeî.
50 Ni hina ba, David mi kal yam Goliyat, mi tchum bei mbigeu d’a fiyaka abomu; mi tchumî ki mbiud’a ki greina ganang. 51 David mi ring mi mba, mi tchol kä yam Goliyat, mi pat mbigeu d’a fiyaka hi Goliyat-ta kur aziyad’u, mi tchumu, mi ngad’am yam mbeyo.
Ata yima Filistê-na a we grang mazina a tchuma, a wet ringâ. 52 Azigar suma Israel-lâ ki suma Juda-na a nde sor sor ra ayîna, a digizi gak a izi avun azì ma Gat-na ki ma Ekron-na. Suma Filistê suma a fe dakina a bo kur lovot ta Särayim-mba gak Gat ki Ekron. 53 Israel-lâ a ar bei dik Filistê-na, a hulongî kur kangâ hi Filistê-na, a hurum ahle mazina. 54 David mi hle yam Goliyat, mi i ki sed’et Jerusalem. Wani mi ngom ahle suma ayîna hi Goliyat-na kur zlub’u mamba.
Apner mi i ki David mi Saul
55 Ata yima Saul mi we David mi i á ngaf Goliyat-na, mi djop ma ngolâ hi azigar mama Apner ala: Apner, gor máma ni nge goroma ge?
Apner mi hulong dum ala: Sama ngolâ, an we nga d’uo mi.
56 Amulâ Saul mi dum ala: Ang tanga djop sama dingâ, gor máma ni nge goroma ge?
57 Ata yima David mi tchi ma Filistê-na Goliyat katna, mi hulongî kur kangâ. Apner mi vum mi im mi Saul ki yam ma Filistê-na abomu. 58 Saul mi djobom ala: Bäna gogorâ, angî gorâ hi nge na ge?
David mi hulong dum ala: An nazong mangâ Jesse ma Betelehem-ma goroma.