Yesu laɓ dǝɓ ma ne tǝcemme
(Mt 8:28-34Lu 8:26-39)
1 Gera nǝzakǝŋhaa tǝ sǝr Gerasenien. 2 Ne cok Yesu mo pǝ̃ǝ gin pǝ dahe, dǝɓ ma ne tǝcem pǝ̃ǝ gin pǝ yii mai moo ciira wul gŋ ge zyaŋ ne ki. 3 Dǝɓ ah a kaa pǝ yii ah cẽecẽe, dǝɓ ma gak baŋ ko kǝka, koo ne celeelu laŋ ka gak gaara ko ya. 4 A gaara ko ne ŋgǝyam a saara ko ne celeelu, so a hah ŋgǝyam a ɗǝǝ celeelu ta, dǝɓ ka gak lim ko ya. 5 Ne suŋ ne com daŋ a yea pǝ yii ne tǝ waare, a ɓyaŋ ɓǝ, a ɗok suu ah ne tǝsalle.
6 Ne cok mo kwo Yesu ge pǝɗǝkki, ɗuu ge kea ge sǝŋ pel ahe. 7 So ɓyaŋ ɓǝ ne kyaŋ pǝ'man faa: Yesu We Masǝŋ mo no sǝŋ, mo 'yah fẽe wo ɓe ne? Me tǝ pǝǝ mo pǝ tǝɗii Masǝŋ, mo cuu syak nyi me ka. 8 Mor Yesu tǝ faa ɓǝ nyi ko: Tǝcemme, mo pǝ̃ǝ gin tǝ dǝɓ ahe. 9 So Yesu fii ko: A ɗii mo ɗǝne? Zyii faa: A ɗii me ne Kulpãare, mor aru pǝpãare. 10 Pǝǝ ko pǝlli ka mo nĩiko ra pǝ sǝr ah ge lal ka.
11 Ŋgaɓ bil tǝ pii kah waa ah pǝlli. 12 Tǝcem pǝǝra Yesu faa: Mo pee ru ge kǝsyil ŋgaɓ billi, ka ru ge dan tǝtǝl ɓǝǝra. 13 Yesu nyi fahlii nyi ra, so tǝcem pǝ̃ǝra ge danra tǝ billi, ŋgaɓ bil ah rǝkra ɗul zahkee bii leara ge pǝ mabii. Pãa bil ah a ujenere gwa, bii raa ra, wukra gŋ daŋ.
14 Kǝpii bil ɗuura ge faa ɓǝ ah tǝgǝǝ yaŋ ne sǝr ah daŋ. Za gera cok ah ka ẽera fan mai mo joŋ ɓo. 15 Gera wo Yesu, kwora dǝɓ mai tǝcem mo yea tǝl ah pǝpãa kaa ɓo gŋ, ɓoo mbǝro ɓo, tǝtǝl ah syil ɓe, so ɗuura galle. 16 Za mai mo kwora fan ah mo joŋ so keera ɓǝ mai mo joŋ wo dǝɓ ma ne tǝcem tǝkine mai mo joŋ wo bil daŋ nyi zana. 17 Mo laara ɓǝ ah o, tǝŋra pǝǝ Yesu ka mo soɓko sǝr ɓǝǝra.
18 Yesu yee dahe, dǝɓ mai mo yea ne tǝcem fii fahlii ka ga ne ki. 19 Yesu nyi fahlii nyi ko ya, amma faa nyi ko: Mo ge wo za yaŋ ɓo, ka mo ge kee ɓǝ yeɓ malii mai Dǝɓlii mo joŋ ɓo wo ɓo nyi ra tǝkine mai mo kwo syak tǝ ɓo daŋ. 20 Dǝɓ ah pǝ̃ǝ kal o, ge myah ɓǝ yeɓ malii mai Yesu mo joŋ wol ah sǝr ma ɗii ne Yaŋmaluujemma daŋ, za daŋ kaara tǝ ɓǝ ah gǝriŋ.
Mǝlaŋ Yairus ne mawin mai mo ge juu mbǝro Yesu
(Mt 9:18-26Lu 8:40-56)
Bible pour enfants
21 Yesu yee ge nǝzakǝŋhaa ne dahe, za taira ge wol ah pǝlli ka a no zahbii ba. 22 Dǝɓ ki no a ɗii ne Yairus, swah byak yaŋ kee ɓǝ Masǝŋ yo, kwo Yesu, so ge wol ah kea ge sǝŋ mor ɓal ahe. 23 Pǝǝ ko pǝlli faa: Mǝlaŋ ɓe tǝ yah wunni, mo ge kan jol ɓo tǝl ahe, ka mo laɓko ka mo yeako. 24 Yesu so kal ne ki. Za gera mor ah pǝlli, so a waara ko.
25 Mawin ki no, a ne syem ŋwǝǝ saŋne, kyaŋ ne syem ah syii jemma tǝtǝl gwa. 26 Laa bone jol za syiŋ camcam pǝlli, myah fan mai mo yea jol ah daŋ, so laɓ ya, amma so syem ah a ga pelle. 27 Dǝ̃ǝ fal ah ge laa ɓǝ Yesu, so dan ge kǝsyil za nǝfah kǝfal Yesu syee ge juu mbǝro ahe. 28 Mor faa: Me lwaa juu mbǝro ah biŋ ɓe, me ga laɓɓe. 29 Ne pel sǝ syem ŋwǝǝ saŋ ah soɓ ko, laa pǝ suu ah zye laɓ ɓe. 30 Ne cok Yesu mo laa pǝ suu ah swah pǝ̃ǝ gin ɓo wo 'minni, so pak suu ah kǝsyil zan fifii faa: Azu ye juu mbǝro ɓe ne? 31 Za syee mor ah faara nyi ko: Mo kwo za daŋ tǝ waara mo, mo so fifii azu ye juu me ne? 32 Yesu ɓaŋ nahnǝn foo ra ne ko, a kyeɓ ka zye kwo ma joŋ fan maino. 33 Amma ne cok mawin ah mo laa fan mai mo joŋ wol ahe, ge wo Yesu ne ɗuu galle, suu ah coo kpakkpak, so kea ge sǝŋ pel ah kee goŋga ɓǝ ah wol ah daŋ. 34 Amma Yesu faa nyi ko: Mǝlaŋ ɓe, iŋ ɓo laɓ mo ɓe, mo ge jam o, syem ɓo laɓ lii ɓe.
35 Ne cok ka Yesu tǝ faa ɓǝ, za ki gera gin yaŋ swah yaŋ kee ɓǝ Masǝŋ ge faara nyi swah yaŋ kee ɓǝ Masǝŋ: Mǝlaŋ ɓo wǝ ɓe, mo so tǝ gaɓ pa cuu fan mor fẽe faɗa ne? 36 Yesu laa ɓǝ faa ɓǝǝra, so faa nyi swah yaŋ kee ɓǝ Masǝŋ: Gal mo re mo ka, mo nyiŋ Masǝŋ. 37 Yesu soɓ za ki ge ne ki ya sai Petar, Yakuɓ, ne naa mah ah Yohana. 38 Gera yaŋ swah yaŋ kee ɓǝ Masǝŋ, Yesu ge kwo za tǝ ŋwaara ɓǝ ne yeyee tǝkine dahgor gŋ. 39 Ne cok mo dan ge yaŋ ah so faa nyi ra: We ŋwaa ɓǝ tǝkine yeyee mor fẽene? Mǝlaŋ ah wǝ ya, amma nǝnǝm ɓo. 40 So syakra ko. Yesu so nĩi ra daŋ pǝ̃ǝ ge lalle, so ɗii pah we ne mah ah tǝkine za syee mor ah matǝ sai dan ge ɓǝr yaŋ pǝ cok mai mǝlaŋ mo gŋ ne ra. 41 So ɓaŋ jol mǝlaŋ ah faa nyi ko: Talita kumi , tǝgba faa: mǝlaŋ winni, me faa nyi mo, mo ur o. 42 Ne pel sǝ mǝlaŋ ah ur sǝŋ kal tǝ syelle. Mǝlaŋ ah joŋ syii ɓo jemma tǝtǝl gwa. Za daŋ kaara tǝ ɓǝ ah gǝriŋ. 43 Yesu lai ra ne swahe, ka mo faara ɓǝ ah nyi za ka, so faa nyi ra ka mo nyira farel nyi mǝlaŋ ahe.
Jesus mi dik muzuk ma tchona ablaud’a woi kur sana
(Gol Mat 8.28-34Luc 8.26-39)
1 Jesus azi ki mam suma hata a mbaza abo apo d’a Galile-d’a woi hî kur ambas sa Gerazen-nda. 2 Ata yima Jesus mi tchuk asem mbei kur alumbina, atogo hina zak sama nga ki muzuk ma tchona kuruma, mi ndeï woi kur angra asud’a, mi ngavamu. 3 Yam ma kaka nangra asud’a. Sa nga kad’enga á djinim mbi, le ni ki kindjingâ pî sa ndak á djinim mbi. 4 Burâ ki burâ a nga gum aleina asemu, a djinim ki kindjingâ mi. Hina pî mi wilet kindjingâ woyo, mi kus aleina woi tchatchahl, sana mi ndak á kuzum vunam kä d’uo mi. 5 Burâ ki burâ, andjege ki faleya, aduk asud’a ki yam ahuniyôna akulo, nga mi er ad’um tchina akulo, nga mi grik tam kahinad’a.
6 Kid’a mi we Jesus ei deid’a, mi ringâ, mi ge tam kä avoromu, 7 mi er ad’um tchina akulo ala: Vama mi ndolong ki sed’en ni me ge? Jesus Alo ma sä akulo ma kal teglesâ Goroma, an nga ni tcheneng ki simiyê Alona, ang lan ndaka d’i. 8 Mi de hina kayam me Jesus mi dum avok ala: Muzuk ma tchona, ang nde woi kur sa máma.
9 Jesus mi djobom ala: Simiyêng ana?
Mi hulong dum ala: Simiyên ala Bumî, nala, ami nablaud’a. 10 Mi tchenem ngola ala ar mi digizi woi abu kur ambasa d’i.
11 Kozongâ ablaud’a mi nga mola, nga mi te hatna ata yima ndingâ. 12 Muzuk ma tchona ablaud’a mi tchen Jesus ki labiyad’a ala: Ang sunumi aduk kozong ndazina, arami ami tchugum kuruziya. 13 Jesus mi aram lovota. Muzuk ma tcho máma mi nde woi kur sa máma, mi tchuk kur kozong máma. Ablaud’a hi kozongîd’a ni d’igi dudubud’a mbà na, a wet djangâ ndif, a sulugod’ï kä woi yam yima ndingâ, a tchuk kä kur apod’a, a tche mbina, a bo woyo.
14 Suma a nga pol kozongîna a ringâ, a i wet zla ndata woi kur azì ma ngolâ kazì ma kelâ mi. Suma a buzuk kei abu á we vama lena. 15 Azi mbeï gen Jesus, a we sama nga ki muzuk ma tchona kurum adjeuna mi nga kaka kä ki barud’a atamu, iram sik mi. Ni mam ma nga ki muzuk ma Bumî-na adjeuna. Azi le mandarâ ngola. 16 Suma a wahle ndazinina, a nga dazi ahle suma a lena ki sama nga ki muzuk ma tchona kurum adjeuna ki vama le ki kozongîna mi. 17 Hina wani, azi nde tchen Jesus ala mi nde woi yam andaga mazid’a.
18 Kid’a Jesus mi djak kur alumbid’a, sama nga ki muzuk ma tchona kurum adjeuna, mi tchenem ala mi aram á kak ki sed’emu. 19 Wani Jesus mi aram mbi, wani mi dum ala: Ang i avo hatang gen simiyêngû, ang vazi ad’u ahle suma Salangâ mi lazi ki sed’engâ, ni nana ba, mi wang hohowong ge. 20 Mam pî mi tchol mi iya, mi nde tchi wala kur Azì ma nglo ma dogona yam ahle suma Jesus mi lazi ki sed’ema. Suma pet a le atchap.
Gor ra atchad’a katcha d’a do vun baruna hi Jesus-nid’a
(Gol Mat 9.18-26Luc 8.40-56)
21 Kid’a Jesus mi hulong djak sä woi abo hî kalumbid’a, ablau suma a togï gevemu. Mi nga tchola avun apod’a. 22 Sana tu aduk suma nglo suma a gol gong nga toka hi Juif-fîd’ina, simiyêm ala Jairus, mi mba, mi we Jesus, mi ge tam kä avoromu. 23 Nga mi tchenem ngola ala: Goron nda gora nga d’i le ná matna. Ang mbeï tin abong kad’u, ar ti tchol akulo, ar ti mit ti. 24 Jesus mi i ki sed’emu. Ablau suma ngola a nga tit ad’umu, a hebem mi.
25 Atcha d’a nga ki tugud’ei d’a djang buzunid’a ti nga, ti le bizad’a ki sed’et ni dogo yam mbà. 26 Ti i dokdorâ yat ablaud’a, ti b’lak bege mata woi pet. Hina pî, buzu mat ma djangâ mi ka nga d’i, wani tugud’ei mata nga d’i it avogovogo. 27 Kid’a ti hum zla Jesus-d’a, ti mba, ti kalï aduk ablau suma bugol ti dom baru mama, 28 kayam ti de kurut ala: An le domî baru mama hina go pî ni, tugud’ei manda mba d’i aranu. 29 Ata yi máma na wat, buzu matna ka mi, ti we atat tcha ala tugud’ei mata ti arat da’.
30 Ata yi máma na wat, Jesus mi we atam tcha ala ad’enga tu nde woi atamu. Mi mbut iram aduk ablau suma, mi dala: Sama don baru mana ni nge ge?
31 Mam suma hata a dum ala: Ang we ko ala ablau suma hebengû. Ni nana ba, ang djop ala: Sama don ni nge ge ge?
32 Wani Jesus mi pret tam mi golä, kayam mi min we sama mi le va mamina. 33 Wani atcha ndata ti le mandarâ, nga d’i zlak mi, kayam ti we vama le atatna. Ti mba, ti ge tat kä avoromu, ti dum ahlena pet suma a latna. 34 Wani Jesus mi dat ala: Goronda, he gagazi maka sud’uk wa da’. Ndak i lafiya, ndak wal lei ki ndak maka da mi.
35 Kid’a Jesus nga mi de zlad’a tua d’a, suma avo hi ma ngolâ hi gong nga toka hi Juif-fîd’ina a mbeï a de mi ma ngolâ ala: Goronga ti mit wa. Ni kayam me ba, ang dok kau ma hat suma d’ei ge?
36 Wani kid’a Jesus mi hum zla mazi d’a ded’id’a, mi tin humam kat ti, mi de mi ma ngol máma ala: Ang le gigrit ti, ang he ni gagazid’a d’ö. 37 Mi ar nga sama ding mi i ki sed’em mbi, wani ni Pierre azi ki Jacques ki wiyema Jean hol.
38 Kid’a azi mbaza avo hi ma ngol mámid’a, Jesus mi hum siwela ki tchina ki wulul la ngola gandjau. 39 Ata yima mi kal avona, mi dazi ala: Ni kayam me ba, agi siwelegi ki tchina hina gandjau ge? Gora ti mit nga d’i, wani ti burî sena. 40 Azi nde lazamu, wani mi digizi woi abu pet, mi yo gora abut azi kasut ki suma a nga ki sed’ema, a kal ata yima gora nga kuana.
41 Mi vat abod’u, mi dat ala: Talita kumi, nala, Gora, an nga ni dagu, ndak tchol akulo. 42 Atogo hina zak, gora ti tchol akulo, nga d’i tid’a. Gor ndata bizat ni dogo yam mbà. Ata yi máma na wat, suma pet a le atchap ngola. 43 Jesus mi gad’azi kad’enga ala: Ar sa mi we zla ndata d’i. Mi dazi ala a hat tena mi.