Ɓǝ lai ma mor Nasirien
1 Dǝɓlii faa nyi Mosus: 2 Mo faa nyi za Israel sye: Koo mo dǝwor o, wala mo madǝwin o, mo gbǝko zah ka ciŋ Nasiriyo ɓe, mo nǝǝko suu ah mor Dǝɓlii ɓe, 3 ka mo zwǝko bii lee kpuu vin ka, mo zwǝko yim ka ta, mo zwǝko fazwan mai mo joŋra ɓo ne bii lee kpuu vin ka, wala mo zwǝ fazwan ma tǝǝ dǝɓ manyeeki ah ra ka. Mo re lee kpuu vin mapǝ̃ǝ ah wala mayak ah ka. 4 Ne cok mai mo soɓ suu ɓo na Nasiriyo, mo reko fan mai mo gee wo kpuu vin ge ka, koo mo nah kpuu vin o, wala mo dah lee kpuu ah yo daŋ.
5 Ne cok mai mo gbǝko zah ɓo ka yea Nasiriyo, mo saŋko rĩi ah wala mo sõo ge lal ka. Ne cok daŋ ka nyi suu ah ɓo mor Dǝɓlii, mo soɓko rĩi tǝtǝl ah ne pyaŋ ah giŋ pǝwahe. 6 Ne cok mai mo nyiko suu ah ɓo mor Dǝɓlii, mo geko wo wul gwari ka. 7 Koo pah ah ye mo wǝ ɓo, mo mah ah yo, mo naa mah ah mawor ne mawin o daŋ, mo iiko suu ah ne ga wo wul gwari ka, mor rĩi tǝtǝl ah a no na fan ma cuu, nyi suu ah ɓo nyi Masǝŋ. 8 Pǝ zah'nan mai ako ye mo Nasiriyo, a ga yea pǝsãh pel Dǝɓlii.
9 Ne cok dǝɓ ki mo wǝ ne pel gwari nai sǝ kah Nasiriyo ɓe, ka rĩi ah mai Dǝɓlii moo kwan pǝsãh kŋ ii ɓe, sai ka mo so kaako byak zah'nan rǝŋ, ka mo so sõoko rĩi tǝtǝl ah ne pyaŋ ah ge lalle. Mo joŋ nai ɓe, ka so nǝǝ ɓe. 10 Ne zah'nan nama ah ka mo wooko matǝvaakol gwa, wala wee matǝvaawandala gwa ge wo pa joŋzahsyiŋ ne ko zahfah tal mbǝro ma taini. 11 Pa joŋzahsyiŋ mo joŋko syiŋ ma rwah faɓe' ga lal ne vaŋno, ka maki ah laŋ mo joŋko syiŋ suŋwii ne ko. Nai ɓe, a ga vãh ɓǝɓe' ah ga lalle. Mor ii suu ah ɓo ne fahlii mai mo juuko wul ɓo. Ka com ah sǝ ta, mo joŋko tǝtǝl ah daŋdaŋ. 12 Ka mo so nyiko suu ah na Nasiriyo pel Dǝɓlii faɗa. Mor ne cok ah ma kǝpel mo yea joŋko suu ah ɓo daŋdaŋ ɓǝ ah ɓeɓ ɓe, rĩi tǝtǝl ah ii ɓe, sai mo so ɓaŋko we pǝsãhm mai mo joŋ syii ɓo vaŋno ge ne ko, ka mo joŋra syiŋ ne ka soo tǝ ɓǝɓe' ah ne ko.
13 Ne cok zah'nan mai Nasiriyo mo gbǝ zah ɓo tǝ ɓǝ ah mo baa ɓe, ka mo geko zahfah tal mbǝro ma taini. 14 Ka mo geko pel Dǝɓlii ne faɓal ma suu sãh ah sai: we pǝsãhm mawor ma joŋ syii vaŋno, mor ka joŋ syiŋ suŋwii ne ko, ne we pǝsãhm matam mai mo joŋ syii ɓo vaŋno, ka joŋ syiŋ ma ɓaŋ faɓe' ga lal ne ko, tǝkine kǝbǝr gŋ vaŋno, ka joŋ syiŋ ma nyi jam ne ko. 15 Ka mo so geko ne tǝwaa mai sum ah mo wãm ɓo ne nǝm col vaŋno ne tǝwaa mai mo sokra ɓo pǝnyiŋ pǝnyiŋ, mo rwahra nǝm ge ɓo wol ahe, fan ah ra daŋ mo suu ne fan mbǝ̃ǝ ka, ka mo so geko ne fan nyi ma farel ne ma fazwanne.
16 Ka pa joŋzahsyiŋ mo wooko fan rai daŋ ge pel Dǝɓlii ne ko, fan ma nyi mor joŋ syiŋ ma ɓaŋ faɓe' ga lalle, ne ma joŋ syiŋ suŋwii daŋ. 17 Ka mo so joŋko syiŋ wo Dǝɓlii ne kǝbǝr ma mor joŋ syiŋ ma nyi jam. Mo so ɓaŋko tǝwaa ma ne colle, ne fan nyi ma farel ne ma fazwan daŋ ge pel Dǝɓlii ne ko. 18 Ka Nasiriyo mo sõoko tǝtǝl ge lal zahfah tal mbǝro ma taini, mo so wooko rĩi ah ge rǝk tǝ wii mai mo tǝ cwahra fan joŋ syiŋ ma nyi jam gŋ. 19 Fahfal ah ka pa joŋzahsyiŋ mo ɓaŋko sãh kǝbǝr mai mo kǝǝ ɓo kǝǝre, ne tǝwaa gŋ vaŋno, tǝkine tǝwaa mai mo sokra ɓo pǝnyiŋ vaŋno mo pǝ colle, tǝwaa mai mo ka ne fan mbǝ̃ǝr a, ka mo nyiko ge nyi Nasiriyo mai mo sõo tǝtǝl ɓo jolle. 20 So ka pa joŋzahsyiŋ mo woo gbah ge sǝŋ pel Dǝɓlii, fan nyi masãh ah mor za joŋzahsyiŋ yo, tǝgbana pel nǝǝ ne ɓal kǝfal kǝbǝr ma jokǝsãh ah mo ye mǝ pa joŋzahsyiŋ ta. Ka fahfal ah gur Nasiriyo no ne fahlii ka zwan bii lee kpuu vin.
21 Ɓǝ lai ma mor Nasirien a koiko. So dǝɓ ki kǝsyil ɓǝǝ mo faa pel Dǝɓlii zye ga nyi fan kal tǝ mai mo cuura ɓo nyi Nasiriyo ka nyi ɓe, ka mo joŋko ɓǝ ah baa ge cok ah na mai mo faako ɓo.
Ɓǝ za joŋzahsyiŋ moo ẽera zana
07 versets Bibliques sur la paix
22 Dǝɓlii faa nyi Mosus: 23 Mo faa nyi Aron ne wee ah ka mo ẽera za Israel naiko, mo faara: 24 Dǝɓlii mo ẽe we, mo byak we, 25 Dǝɓlii mo yea ne we, mo joŋ gboŋgboŋ wo ɓiiri, 26 Dǝɓlii mo ɓaŋ nahnǝn ẽe we ne 'yahe, mo nyi jam nyi we.
27 So Dǝɓlii faa: Ne cok mo tǝ juura pel ne tǝɗii ɓe mor za Israel mo tǝ faara gŋ nai ɓe, me ga ẽe ra.
Gat ta yam sama mi tin tam irat vatna
1 Ma didina mi de mi Moise ala: 2 Ang i de mi Israel-lâ ala: Ma didina mi dala: Le atchad’a d’oze mandjufâ mi hle vunam á tin tam irat vat á le sun nda a yat ala Nazir-ra ni, 3 ar mi tche süm guguzlu d’a azleîd’a d’oze süm ma azleî ma a gizeyêm ki süm ma ayînina d’i, ar mi te vud’a guguzlu d’a arid’a d’oze d’a sod’a d’uo mi. 4 Ata yima mi nga kur sun nda Nazir-rina, ar mi te vud’a guguzlud’a d’i, le ni d’a bei ned’a d’oze b’logotna pî, mi tazi d’i. 5 Ata yima mi nga kur sun ndatina, ar mi wel yam mbei ki dudumam mbuo gak bur ma mam ngam ata yima mam tin tam irat vatna mi ndak tua. Mam mba mi kak yed’et, mi ar yam ki dudumam bei wela a se. 6 Ata yima mi nga kur sun ndatina, ar mi do mad’a sana d’i. 7 Ar mi mbut tam ndjendjed’a ki mad’a abum mboze asum mboze wiyema d’oze wiyemba d’i, kayam tumus sa kam mba bei welet teid’a ti tak kei ala mi tin tam irat vat mi an Alo mama.
8 Ata yima mi nga kur sun Nazir ndatina, mi ka’î ma tin tam irat vat yam an Ma didinina. 9 Le sana mi mit gevem kä dumuzi ni, yam mba mi tinit irat vata ti mbut ni ndjendjed’a. Kur bur ma kid’iziyana, mi wel yam mbeyo, mi mbut tam yed’et mbut ta dinga. 10 Kur bur ma klavandina, mi mba ki gugu bed’egera mbà d’oze gugu d’a avo d’a gureid’a mbà mi ma ngat buzuna avun zlub’u d’a ngaf tad’a. 11 Ma ngat buzu máma mi ngat tu vama ngat buzu ma zlup yam tchod’a, mi ngat ta hid’a vama ngat buzu ma ngala mba mi zlubum yam tcho mamba yam mat ma mi doma. Hina wani, sama mi tin tam irat vat máma, yam mba d’i mbut yed’et kur bur máma. 12 Ar mi tin tam tin nda dinga irat vat mi an Ma didina d’igi mi tin tam avok na, ar mi he timi ma bizam tuna vama ngat buzuna yam tchilad’a. Bur ma kal leina sa mba mi ndumum mbi, kayam tin nda mam tin tam irat vata ti mbut ndjendjed’a da’.
13 Wana ni gat ta yam sama mi tin tam irat vat á le sun nda Nazir-rina: Kur bur ma burum ma mam tin tam irat vatna dapma, a mbamï avun zlub’u d’a ngaf tad’a. 14 Mi mba ki he d’a hawa mamba mi an Ma didina, nala, timi ma bizam tu ma bei dakina vama ngat buzu ma ngala, timi d’a bizat tu d’a bei dakid’a vama ngat buzu ma zlup yam tchod’a ki gamlâ ma bei dakina vama ngat buzu ma zlap darigïd’a. 15 Mi mba kavungô ma a lum bei angufina kayad’a tu, fangasu ma a lum kafut ta adiged’i d’a a tib’eget ki mbulîd’a, kak ma a lum bei anguf ma a yamam mbulâ kama, ki he d’a hawa mazi d’a afuta zlapa ki he d’a hawa mazi d’a süm guguzlud’a mi.
16 Ma ngat buzuna mi tak he d’a hawad’a hi sa mámid’a akulo avogon an Ma didina, mi he vama ngat buzu ma zlup yam tcho mambina, ki vama ngat buzu ma ngala. 17 Mi he gamlâna vama ngat buzu ma zlap darigïd’a mi an Ma didina zlapa kavungô ma a lum bei angufa ma kayad’a tuna. Bugola, mi tak he d’a hawa d’a afuta akulo ki he d’a hawa d’a süm guguzlud’a mi.
18 Ata yi máma sama mi tin tam irat vat á le sun nda Nazir-ra máma, mi wel yam mbei ki dudumam avun zlub’u d’a ngaf tad’a, mi yo tumus ndata, mi tchugut kä aduk aku d’a nga d’i ngal vama ngat buzu ma zlap darigïd’id’a. 19 Bugol la sa máma mi wel yam mbei da d’a, ma ngat buzu máma mi hle gamlâna bigam mba a yata, mi hlavungô ma a lum bei angufa ma nga kur kayad’ina tu ki kak ma a lum bei angufina tu mi, mi hazi abo sama mi tin tam irat vat máma. 20 Ma ngat buzu máma mi gazazi akulo avogon an Ma didina. Nahle suma a tinizi irazi vazina; a arî hi ma ngat buzunina zlapa kab’alâ ki didi’â suma a gazazi akulo ndazina. Ata yi máma ma tin tam irat vat á le sun nda Nazir-ra máma mi ndak á tche süm guguzlud’a.
21 Wana ni gat ta yam sama mi hle vunam á le sun nda Nazir-rina. Wana ni he d’a hawa d’a mam hat mi an Ma didina yam tin nda mam tin tam irat vatid’a. Le mi nga kahlena ni, mi ndak á hed’a kam kua, wani mbeî mi ndak vun ahle suma a he vuna kazi yam vun ma hle ma mam hluma d’igi gata de yam vun mam ma hled’a na.
Zla d’a de d’a a b’e ki vuna yam sumid’a
22 Ma didina mi de mi Moise kua ala: 23 Ang de mi Aron azi ki groma ala: Agi b’agi vuna yam Israel-lâ ni na, agi dazi ala:
24 Ar Ma didina mi b’e vunam kagiya, mi ngomogi mi!
25 Ar Ma didina mi tin iram kagiya, mi wagi hohowogi mi!
26 Ar Ma didina mi tagagi djivi mamba, ar mi hagi b’leng nga halasa mi!
27 Ni hina ba, azi mba yan ki simiyên yam Israel-lâ; an mba ni b’e vunan kazi mi.