Dabid wa dɔ gɔl rəw kun sa̰duk-manrɔ lə Ala
1 Dabid unda kəije mee ɓee-boo’g lə Dabid, yeḛ wa dɔ gɔl loo mba kunda sa̰duk-manrɔ lə Ala keneŋ ləm, yeḛ gɔl kəi-kubu mbata ləa ləm tɔ. 2 Yen ŋga Dabid pana: Sa̰duk-manrɔ lə Ala to kəm kar Ləbije ba d’unee, mbata Njesigənea̰ mbər dee gə mba kar dee d’un sa̰duk-manrɔ lə Ala ləm, mba kar dee ra kula gə́ wɔji dəa saar gə no̰ ləm tɔ .
3 Yen ŋga Dabid mbo̰ Israɛlje lai dɔ na̰’d mee ɓee gə́ Jerusalem mba kar dee ree gə sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ d’unda mee loo gə́ yeḛ wa dɔ gɔlee lé. 4 Dabid mbo̰ ŋgaka Aaro̰ ləm, gə Ləbije ləm tɔ dɔ na̰’d as bèe: 5 mbuna ŋgaka Keatje’g lé Uriel gə́ to mbai dɔ dee gə ŋgakea̰je as tɔl gə dɔ dee rɔ-joo (1120), 6 mbuna ŋgaka Merarije’g lé Asaja gə́ to mbai dɔ dee gə ŋgakea̰je tɔl-joo gə dɔ dee rɔ-joo (120), 7 mbuna ŋgaka Gersɔmje’g lé Joɛl gə́ to mbai dɔ dee gə ŋgakea̰je deḛ tɔl gə dɔ dee rɔ-munda (130), 8 mbuna ŋgaka Elisapanje’g lé Semaeja gə́ to mbai dɔ dee gə ŋgakea̰je deḛ tɔl-joo (200), 9 mbuna ŋgaka Ebro̰je’g lé Eliel gə́ to mbai dɔ dee gə ŋgakea̰je rɔ-jinaijoo. 10 Mbuna ŋgaka Ujielje’g lé Aminadab gə́ to mbai dɔ dee gə ŋgakea̰je tɔl gə dɔ dee dɔg-gir-dee-joo (112).
11 Tɔɓəi Dabid ɓar Sadɔk gə Abiatar gə́ to njékinjanéməsje ləm, gə Uriel, gə Asaja, gə Joɛl, gə Semaeja, gə Eliel, gə Aminadab gə́ to Ləbije ləm tɔ. 12 Yeḛ ula dee pana: Seḭ nja toje mbai dɔ gel-bɔje lə Ləbije. Maji kar sí undaje rɔ sí-seḭ gə rɔ ŋgako̰ síje gə kəmee ndá gə́ reeje gə sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰, Ala lə Israɛlje lé undaje mee loo gə́ ma m’gɔl mbata ləa lé. 13 Mbata seḭ nja mee ndɔ gə́ dɔtar’g lé seḭ godoje loo gə́ Njesigənea̰ ar sí j’uduje lé, mbata jeḛ lé jeḛ n’sa̰geeje gə goo godndu lé el.
14 Njékinjanéməsje gə Ləbije d’unda rɔ dee gə kəmee mba ree gə sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰, Ala lə Israɛlje lé. 15 Ŋgaka Ləbije lé d’un sa̰duk-manrɔ lə Ala dɔ tam dee’g gə kunda-kagje to gə́ Moyis un ne ndia ar dee gə goo tapa Njesigənea̰ lé . 16 Tɔɓəi Dabid ula mbai dɔ Ləbije gə mba kar dee d’ar ŋgako̰ deeje gə́ to njékɔspaje d’aar loo-kaar dee’g gə nékimje lə dee gə́ to kṵdu-ko̰déje ləm, gə kṵdu-kagje ləm, gə ma̰dje gə́ sa səgə-səgə ləm tɔ ji dee’g gə mba kar dee d’im d’aree ɓar ɔr loo lɔi-lɔi mbata lə boo-rɔkal lə dee lé tɔ. 17 Yen ɓa Ləbije d’unda Heman, ŋgolə Joɛl ləm, gə Asap, ŋgolə Berekia mbuna ŋgakea̰je’g ləm, gə Etan mbuna ŋgaka Merarije’g gə mbuna ŋgakea̰je’g ləm tɔ dɔ kulaje’g, 18 tɔɓəi mbuna ŋgako̰ deeje gə́ njékorè goo deeje’g lé deḛ d’ar Jakari, gə Bḛ, gə Jajiel, gə Semiramot, gə Jehiel, gə Uni, gə Eliab, gə Benaja, gə Maaséja, gə Matitia, gə Elipele gə Mikneja, gə Obed-Edɔm, gə Jeyel to gə́ njékodo néje tɔ. 19 Heman, gə Asap, gə Etan gə́ to njékɔspaje lé d’wa ma̰dje gə́ sa səgə-səgə gə́ ra dee gə larkas ji dee’g gə mba karee ɓar yaa̰. 20 Jakari, gə Ajiel, gə Semiramot, gə Jehiel, gə Uni, gə Eliab, gə Maaséja gə Benaja d’aw gə kṵdu-ko̰déje gə́ ɓar dee alamot, 21 Matitia, gə Elipele, gə Mikneja, gə Obed-Edɔm, gə Jeyel, gə Ajajia d’aw gə kṵdu-kagje gə kúla jinaijoo gə mba kɔr ne no̰ dee loo-kɔs-pa’g tɔ. 22 Kenania gə́ to bao-nékim mbuna Ləbije’g lé ɔr no̰ dee loo kim né’g mbata yeḛ lé gər gosee maji yaa̰. 23 Berekia gə Elkana to njékodo sa̰duk-manrɔ-je lé. 24 Sebania, gə Josapat, gə Netaneel, gə Amasai, gə Jakari, gə Benaja, gə Eliéjer gə́ to njékinjanéməsje lé d’ɔm to̰to̰je no̰ sa̰duk-manrɔ’g lə Ala tɔ. Obed-Edɔm gə Jekija to njékodo sa̰duk-manrɔ-je lé.
Deḛ teḛ Jerusalem gə sa̰duk-manrɔ
2Sam 6.12-19
25 Dabid gə ŋgatɔgje gə́ Israɛl gə mbai dɔ njérɔje gə́ tɔl dɔg-dɔg (1.000) lé d’un rəw gə rɔlel d’aw mba kun sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ gə́ to mee kəi’g lə Obed-Edɔm ree ne ɓée. 26 Njesigənea̰ nja ɓa la gə Ləbije ar dee d’odo sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ lé, deḛ d’inja bɔ maŋgje siri gə bàl badje siri gə́ nékinjanéməsje. 27 Dabid ula kubu gə́ d’ṵji gə kúla palégal rəa’g, Ləbije lai gə́ d’odo sa̰duk-manrɔ ləm, gə njékɔspaje ləma, gə Kenania gə́ to njekɔrno̰ njékim néje mbuna njékɔspaje’g ləm tɔ kara d’ula kubuje gə́ togə́bè rɔ dee’g tɔ. Dabid ula kubu gə́ d’ṵji gə kúla palégal gə́ wɔji dɔ njékinjanéməsje rəa’g tɔ. 28 Israɛlje lai d’ar dee ree gə sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ lé ɓée gə ndu rɔlel ləm, gə ndu tébé ləm, gə ndu to̰to̰ ləma, gə ndu ma̰dje gə́ sa səgə-səgə ləm tɔ ndá deḛ d’im kṵdu-ko̰déje gə kṵdu-kagje tɔ. 29 Loo gə́ d’isi d’andə mee ɓee-boo’g lə Dabid gə sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ lé Mikal, ŋgolə Sawul aa loo kəmbolè’g oo ne mbai Dabid gə́ tal ləm, la ləm tɔ ndá yeḛ ə̰jee bəḭ-bəḭ.