Zla d’a kak djangûna ki wiyengîd’a
1 Le sana adigagi mi nga ki zlad’a ki wiyema ni, ni kayam me ba, mi kal kam avok suma bei he gagazid’ina ge? Ni kayam me ba, nga mi kal kam avok suma hAlonina d’uo ge? 2 Agi wagi nga d’ala suma hAlonina a mba ka sariyad’a yam suma kur duniyad’ina d’uo zu? Le agi mba kagi sariyad’a yam suma duniyad’a ni, agi ndagagi á kagi sariya d’a ngiyeû d’a wanda d’uo zu? 3 Agi wagi nga d’ala ei mba kei sariyad’a yam malaikana d’uo zu? Na ni ei ndagei á ka sariyad’a duniya d’a wanda d’uo zu? 4 Le agi nga ki zla d’a hina d’a ni, ni kayam me ba, agi igi ki sed’et avok suma suma Toka ti golozi a ndak nga va d’uo na ge? 5 An dagi hina kayam zulona mi lagiya. Agi nga ki sama ne ma ndak á ka ir sariyad’a hi b’oziyomid’a d’uo zu? 6 Na ni djivid’a sana mi kal yam wiyema avok suma bei he gagazid’ina zu?
7 Le agi nga kalagi sariyad’a yam tagiya ni, ni vama zulona d’uo zu? Le azi nga lagi ahle suma a nga ata yazi d’uo na pî ni, agi nga vagi tagi d’uo zu? Djivid’a kal la agi arazi a yo ahle magina hawa d’uo zu? 8 Wani ni agi tagid’a ba, nga lagi ahle suma ata yazi d’uo na mi b’oziyogina, agi nga b’ad’azi ahligiyezi mi. 9 Agi wagi tetet ala suma a lahle suma ata yazi d’uo na a mba kal kur leud’a hAlonid’a d’uo d’uo zu? Ar agi lobogi tagi d’i. Suma mizeuna, suma tuwal fileina, suma e’eûd’a, suma a bur ki ndrozi andjofîna, 10 suma kula, suma a’arad’a, suma gurut ki süma, suma ngul suma, suma tchiget suma ki suma hina na a ndak á kal kur leud’a hAlonid’a d’i. 11 Suma dingâ adigagi adjeu ni hina mi. Wani ki tchetchemba, Salad’a Jesus Christ ki Muzu’â hAlo meinina a mbud’ugi wa woi yed’et kur tchod’a, a tinigi wa iragi vagi mAlona, a mbud’ugi wa d’ingêr avok Alona mi.
Agi minigi tagi yam subura hAlonid’a

12 Suma dingâ adigagi a mba dala: Ahlena pet a han lovota kazi á led’a. Gagazi, wani ahle suma dingâ a nga djivid’a á led’a d’i. Ahlena pet a han lovota kazi á led’a, wani an min mbut magoma hi va tu d’i. 13 Agi nga dagi ala: Tena ni yam haid’a, haid’a ni yam tena mi. Gagazi, wani Alona mba b’lagazi woi djak. Hliu tad’a nga ni yam mizeuna d’i, wani ni yam Salad’a. Salad’a ni yam hliu tad’a mi. 14 Alo ma tchol Salad’a akulo aduk suma matna karid’ina, mba mi tcholei akulo karid’a kad’eng mamba mi.
15 Agi wagi ala hliu tagi ni ir hliu tad’a hi Christ-sa. An ndak á hle ir hliu tad’a hi Christ á mbud’ut ir hliu tad’a hatcha d’a gaulangâ zu? Nga na d’i! 16 Agi wagi nga d’ala sama zlap katcha d’a gaulangîna mi mbut ni hliu ma tuna ki ndad’u, d’uo zu? Kayam mbaktumba hAlonid’a ti dala: Azi djak mba mbut ni hliu ma tuna. 17 Wani sama zlap tu ki Salad’ina mi mbut ni muzuk ma tuna ki mamu.
18 Ar agi walagi woi ki mizeuna. Tcho d’a pet ta sana nga mi lata, tin ni woi abu atam pid’agï, wani sama nga mi le mizeunina mi le ni tam tchod’a. 19 Agi wagi nga d’ala hliu tagi ni gong nga kud’ora hAlona d’a Muzuk mam ma bei tchod’a ba ma mi hagizi nga kurugina d’uo zu? Agi nga ni yam tagi d’i. 20 Alona mi guzugi ni ki gus sa kal teglesa. Kayam ndata, ar agi suburugi Alona ki hliu tagiya.
1 Loo gə́ dəwje joo ta oso mbuna dee’g ndá see ban ɓa yeḛ gə́ kára aw gə maree gə́ njetaamee-Kristi neelé no̰ njépole-magəje’g ɓa gə mba ra taree ɓó no̰ deḛ gə́ to gə kəmee’g el wa. 2 See seḭ gərje to gə́ deḛ gə́ to gə kəmee ɓa d’a gə gaŋg rəwta dɔ njé gə́ dɔ naŋg neelé el wa. Ɓó lé seḭ a gə gaŋgje rəwta dɔ njépole-magəje’g ndá see seḭ asjekəm gɔlje ŋgan taje gə́ togə́bè mbuna sí’g el wa. 3 See seḭ gərje to gə́ j’a gaŋg rəwta dɔ kuraje gə́ dara lé el wa. Nɛ ɓəd ɓa see j’a gɔl ta gə́ wɔji dɔ néje gə́ dɔ naŋg neelé el ɓəi wa. 4 Bèe ndá lé ta to keneŋ ŋga, see ban ɓa seḭ awje gə mba raje taree no̰ deḛ gə́ Eglisə oo dee gə́ dəwje gə́ gə mḭdé ba lé ɓəi wa. 5 M’pa bèe mba kar sí naije ne gə rɔkulee ya. See njekəmkàr gə́ askəm gaŋg rəwta dɔ maree’g kára kara godo mbuna sí’g ya saar wa. 6 See yee gə́ bèe ɓa dəw aw ne gə maree gə́ njetaamee-Kristi no̰ njépole-magəje’g mba kar dee gaŋg ne ta dəa’g gə mbəa wa.
7 Tɔgərɔ ya kaw gə ta lə sí loo-gaŋg-rəwta’g lé to néra gə́ to lée’g el, yee ɓa loo maḭyee godo ya. See ban ɓa seḭ ilaje meḛ sí po̰ dɔ ta gə́ deḛ gaŋg dɔ sí’g gə goo rəbee el lé wa. See ban ɓa seḭ ya̰ deeje ar deeje d’uba sí néje lə sí taa sí mbad el wa. 8 Seḭ nja seḭ raje né gə́ to gə goo rəbee el ləm, seḭ nja seḭ uba deeje néje lə dee taaje ləm tɔ. Deḛ gə́ to gə́ ŋgako̰ síje gə́ njétaamee-Kristije nja seḭ raje sə dee togə́bè tɔ! 9 See seḭ gərje el wa, njéra nékori-korije lé d’a kwa ɓeeko̰ lə Ala gə́ nédɔji lə dee el. Ǝrje rɔ sí el: njékaiyaje əsé njépole-magəje əsé gə njéndal mɔdkaiyaje 10 əsé njételrɔ dee gə́ denéje əsé ram-dəwje əsé njéɓogoje əsé njékəmndaje əsé njéko̰laolarje əsé njéra ɓər lə kidoje əsé njétajikilje əsé gayim-dəwje lé deḛje neelé d’a kiŋga nédɔji lə dee ɓeeko̰’g lə Ala pai godo. 11 Yee nja ɓa gə́ néra sí-seḭ gə́ na̰je mbuna sí’g. Nɛ ɓasinè Ndil Ala ɔr won kaiya lə sí ndɔs-ndɔs mba̰ ləm, ɔr sí ne unda sí gə kəmee ləma, ɔr ta dɔ sí’g gə ri Mbaidɔmbaije Jeju Kristi lé ləm tɔ.
12 Néje lai lé d’ɔgm loo rəa el nɛ néje gə́ na̰je to kəm ra el tɔ. Néje lai lé d’ɔgm loo rəa el nɛ ma lé m’a kar né kára kara wam ɓər el tɔ . 13 Nésɔje gə́ gə ria-ria kara to mbata lə mee dəw ləm, mee dəw kara to mbata lə nésɔje ləm tɔ. Ndá Ala a gə tuji yee gə́ nee gə yee gə́ nḛ, joo bɔr. Darɔ dəw lé to mba mɔdkaiya el, nɛ to mba ra kula lə Mbaidɔmbaije ɓa Mbaidɔmbaije kara to dəw dɔ darɔ tɔ. 14 Ala gə́ njekar Mbaidɔmbaije unda loo teḛ dan njé gə́ d’wəi’g lé ɓa a kar síjeḛ kara j’unda ne loo teḛ bèe to gə goo siŋgamoŋ ləa.
15 See seḭ gərje to gə́ darɔ sí lé to barkəm Kristi el wa. Bèe ŋga see m’a kwa dəb rɔ Kristi kára lé telee gə́ barkəm rɔ kaiya-dené ɓəi wa. Maji kar Ala ɔgm lée ya! 16 See seḭ gərje el wa, yeḛ gə́ unda rəa na̰’d mbo̰-mbo̰ gə kaiya-dené ndá yeḛ tel to gə́ darɔ gə́ kára ba səa na̰’d tɔ. See seḭ gərje bèe el wa. Mbata deḛ pa mee maktub’g pana: Deḛ joo bɔr d’a tel to darɔ gə́ kára ba . 17 Nɛ yeḛ gə́ ɔm na̰’d sad gə Mbaidɔmbaije ndá deḛ joo bɔr ndil dee a to gə́ kára ba tɔ.
18 Undaje rɔ sí ɓad dɔ mɔdkaiya’g. Kaiya gə́ rara gə́ dəw ra lé to gə́ rəa’g raga ɓəi. Nɛ yeḛ gə́ ya̰ rəa yag dɔ mɔdkaiya’g ndá yeḛ nja ula sul dɔ rəa-yeḛ’g. 19 See seḭ gərje to gə́ darɔ sí to kəi-si Ndilmeenda gə́ Ala nja aree ree sí keneŋ meḛ sí’g el wa. Bèe ndá seḭ toje dəw dɔ rɔ sí el . 20 Mbata Ala uga sí gə né gə́ gadee dum ndogo. Bèe ndá maji kar sí unje rɔ sí gə ndil bura ulaje ne rɔnduba dɔ Ala’g.