Baktara d’a tchod’a
1 Wana ni zla d’a Ma didina mi dat mi Jeremi yam baktarad’id’a. Mi dum ala:
2 Suma Juda-na a nga kur yor tad’a,
azì mazi ma nglona mi b’lak keyo,
a tchuk susub’ok,
a nga bululul kä andaga.
Tchina hi suma Jerusalem-ma
mi tchol nga mi i akulo.
3 Suma nglona a nga sun azungeî mazina á gul mbina.
Azi i kur golongeîna, a nga fe mbina d’i,
a nga hulong kagolongeî mazina huruzi hawa,
a mbut zulona, a mang ngeyo,
a tchok yazi kä abo zulona.
4 Andagad’a ti wak ngongok,
kayam alona nga mi se yam ambasa d’i.
Suma zuma a mbut zulona, a tchok yazi kä abo zulona.
5 Duka pî ti noî gorot ma ndat ti vud’um awilina woyo,
kayam hatna mi nga d’i.
6 Koro ma abageina mi tchol yam ahuniyô suma fuyogei
suma va nga kazi d’uo na,
nga mi tche simetna d’igi hâna na.
Iram mbi mbut hohoud’a,
kayam hatna mi nga d’i.
7 Suma Juda-na a dala: Ma didina,
le tchila mamid’a nga d’i tchugumi zlad’a kami pî,
ang le va yam simiyêngû,
kayam tcha tata mamid’a ti zul heî,
ami lami tchod’a avorong mi.
8 Ang ma Israel-lâ a tin huruzi kangâ,
ang ma sud’uzi woi ata yima ndaka mba kazina,
ni kayam me ba,
ang kak d’igi sama ding ma mi kal tita kur ambasina na
d’oze d’igi akoi ma mi ve zlub’ud’a á le bur tu go na na ge?
9 Ma didina, ni kayam me ba,
ang kak d’igi sama mandarâ
d’oze d’igi grang ma mi ndak
á sut sum mama d’uo na na ge?
Wani ang nga adigamiya,
a nga yami ki simiyêngû.
Ang arami woi d’i.
*
10 Ma didina mi hulong de yam sum ndazina ala: Azi ni suma tcha tatana, azi ni suma a nga ve tazi hina kei d’uo na. An Ma didina tan nga d’i lan djivi kazi d’i, an djib’er yam tchila mazid’a, an mba ni ngobozi yam tcho mazid’a mi.
11 Ma didina mi dan ala: Ar ang tchenen yam sum ndazina ala an lazi djivid’a d’i. 12 Le a d’el tazi bei te tena pî, an mba ni hum tchi mazi ma hohoud’a d’i. Le a han he d’a hawa d’a ngala ki he d’a hawa d’a afuta pî, an mba ni vat abozi d’i. Kayam an min dabazi woi kayî ma durâ ki baktarad’a ki tugud’ei d’a tcho d’a tchi matna mi.
13 Ata yi máma an hulong dum ala: Salad’a Ma didina, gola! Suma djok vuna a nga dazi ala: Agi mba wagi ayî ma durâ d’oze baktara d’i. Wani Ma didina mba mi hagi b’leng nga halas sa gagazid’a ka hî ata yima wana.
14 Ma didina mi hulong dan ala: Suma djok vun suma a nga djogogi vuna ki simiyên wana a ni suma ka zlad’a. An sunuzi nga d’i, an hazi nga vun ndi, an dazi nga zla d’uo ko. Azi djogogi ni zla d’a ka d’a nde tat irazi woid’a ki zla d’a djopa ki filei ma hawa ya’â ki mbut ir ra kuruzi krovod’a mi. 15 Kayam ndata, an Ma didina nga ni de zlad’a yam suma a nga djok vuna woi ki simiyên suma an sunuzi nga d’uo suma a nga dala: Ayî ma durâ ki baktarad’a a mba mba yam ambasa d’uo na. An nga ni dagiya: Suma djok vun ndazina a mba tchazi avun ayî ma durâ, baktarad’a mba d’i dabazi woi mi. 16 Suma azi nga djogozi vunina a mba bo kä ir palum mba Jerusalem-mba abo meid’a kayî ma durâ. Sum ndazina kamiyôzina ki grozi suma andjofâ ki grozi suma aropma a mba fe sama tozozina d’i. An mba ni hulongôzi asa’at ta azi lata kaziya.
17 Ang dazi zla ndata ala:
Iran nga d’i yak simina falei kandjege bei ara ba,
kayam a ka sum mana mbilâ.
Ni b’lak ka ngola,
mbil mazina ni mbil ma ngol ma kalâ.
18 Le an i kele ni,
an gol wani mad’a suma a tchazi avun ayînina,
mi nga samba kä.
Le an kal kur azì ma ngolâ ni,
an gol wani suma meid’a tchazina,
mad’azi mi nga samba kä mi.
Suma djok vuna ki suma ngat buzuna
a nga kleû tita kur ambasa pî,
azi nga we d’op zla tu d’i.
19 Suma Juda-na a dala: Ma didina,
ang arami ni ami suma Juda-na woi ki irang fafat tchu?
Ang golî Siyon is su?
Ni kayam me ba, ang tomiya,
ang nga tchilimi mbilimi d’uo ge?
Ami tinimi hurumi ni yam halasa,
wani vama djivi nga d’uo;
ami djubumi ni suta,
gol wani, ni tchina.
20 Ma didina, ami wami asa’at mamid’a
ki tchod’a hi simiyêmid’a,
kayam ami lami tchod’a avorongû.
21 Yam simiyêngû, ang golomi is si.
Ar zulona mi mba yam zlam mang nga amul la subura d’i,
ar ang djib’era,
ar ang but vun ma ang djinim ki sed’emina woi d’uo mi.
22 Aduk fileina handjaf suma dingâ ma ndak á salonina nga zu?
D’oze akulod’a ti ndak á salo ma kuküna vat tchu?
Ni ang Ma didina Alo mamina d’uo zu?
Ami tinimi hurumi ni kang angû,
kayam ni ang ba, lahle ndazina wan pet na.
Loo-tudu, gə ɓoo-boo, gə kiambas
1 Njesigənea̰ pata ar Jeremi wɔji ne dɔ loo-tudu.
2 Judaje d’isi dan kwa-ndòo-yoo’g ləm,
Ɓee-booje ləa d’unda ndolè ləm,
D’isi dan meeko̰’g ləma,
Deḛ tuji dee pugudu-pugudu ləm tɔ,
Tɔɓəi ndu kii lə njé gə́ Jerusalem ɓar wəl.
3 Dəwje gə́ boo-boo d’ula kuraje lə dee
Kar dee d’aw to mán,
Kuraje lə dee d’aw bwa-mán’g lé
Nɛ d’iŋga mán el
Ndá dee tel gə joje lə dee kari ba.
Rɔkul gə́ boo gə kəm sɔḭ ra dee,
Ar dee d’ila kubu dɔ dee’g.
4 Naŋg ta̰ ɓəgəgə-ɓəgəgə
Mbata ndi oso teŋ mee ɓee’g neelé el.
Njḛ́dɔje kara rɔ dee kul
Ar dee d’ila kubu dɔ dee’g tɔ.
5 Arkas gə́ aar wala kara
Oji ŋgon-ɓaa yá̰ naŋg mbata mu godo.
6 Mulayḛ̀je gə́ mee wala’g d’aar dɔ looje gə́ ndəw’g,
Deḛ taa baḭ loo to gə́ tàlje bèe,
Kəm dee toso kəgjə-kəgjə
Mbata mu sɔ dee godo.
(Tapa koso-dəwje)
7 Ɓó lé néraje gə́ kori-kori lə koso-dəwje lə sí
D’ɔr ta d’ɔm dɔ sí’g kara
Ǝi Njesigənea̰, maji kari ra né
Mbata lə sí gə mbata lə rii.
Mbata kaltaje lə sí bula yaa̰ ləm,
Jeḛ n’raje kaiya j’ɔs ne ta ləi rəw ləm tɔ.
8 I ɓa Israɛlje d’unda meḛ dee yel dɔi’g ləm,
I ɓa gə́ njekaji dee ndɔ néurti’g ləm tɔ,
See mbata ɗi ɓa i tel rɔi
Asəna gə dəw-dɔ-ɓee mee ɓee’g nee
Esé tel rɔi gə́ mbá
Gə́ andə mee ɓee’g
Gə mba to keneŋ til’g bèe wa.
9 See gelee ban ɓa i to
Asəna gə dəw gə́ aar jim əsé
Asəna gə bao-rɔ gə́ askəm kaji sí el bèe wa.
Lé bèe kara əi Njesigənea̰,
I lé si dan sí’g ləm,
Rii kara ɓar dɔ sí’g ləm tɔ.
Maji kari uba sí ya̰ sí el!
10 Aa ooje, ta gə́ Njesigənea̰ pa wɔji ne dɔ koso-dəwje neelé pana: Deḛ ndigi kaḭ gə́ yo gə́ nee ɓó dee gər loo kwa ŋgaŋ rɔ dee naŋg el. Njesigənea̰ ɔm dee’g el ləm, yeḛ ar mée olé ɓasinè dɔ néramajelje’g lə dee ləma, yeḛ ar bo̰ néra kaiyaje lə dee ɔs ta dee’g ləm tɔ.
11 Njesigənea̰ ulam pana: Maji kam m’ra tamaji mbata koso-dəwje neelé el. 12 Ɓó lé d’ɔg meḛ dee ɓoo kara n’a koo ndu no̰ lə dee el ləm, əsé lé d’un nékinjanéməsje gə́ ka̰ roo əsé nékarje kara n’a taa el ləm tɔ. Mbata neḛ ndigi tuji dəwje neelé gə kiambas ləm, gə ɓoo-boo ləma, gə yoo-koso ləm tɔ.
13 M’ilá keneŋ m’pana: Ǝi Mbaidɔmbaije gə́ Njesigənea̰, aa oo, njéteggintaje d’ula dee pana: D’a koo kiambas gogo el ŋga ləm, ɓoo-boo a teḛ dɔ dee’g gogo el ŋga ləm tɔ. Nɛ lée neelé i a kar dee d’isi dan kankəm meekulɔm’g.
14 Ndá Njesigənea̰ ulam pana: Taŋgɔm ɓa njéteggintaje lé teg ne ginta gə ri neḛ, neḛ n’ula dee el ləm, n’un ndu neḛ n’ar dee el ləma, m’pata n’ar dee el ləm tɔ. Némḭdije gə́ ŋgɔm ləm, gə ginta néje gə́ d’a ree gə́ pa kari ba ləma, gə ta sukəmlooje gə́ d’ḭ ne meḛ dee’g ləm tɔ ɓa deḛ tegginee d’ar sí. 15 Gelee gə́ nee ɓa Njesigənea̰ pata nee wɔji ne dɔ njéteggintaje gə́ tegginta gə ria lal karee ula dee ləm, deḛ gə́ pa pana: Dəw a koo kiambas əsé ɓoo-boo mee ɓee’g neelé el ləm tɔ lé pana: Njéteggintaje neelé d’a kwəi yoo-kiambas ləm, gə yoo ɓoo-boo ləm tɔ. 16 Nɛ dəwje gə́ tegginta d’ar dee lé ɓoo-boo gə kiambas a kar dee to naŋg rib-rib mba̰-rəwje gə́ Jerusalem. Dəw kára kara a nai mba dubu dee-deḛ əsé denéje lə dee əsé ŋgan deeje gə́ diŋgam əsé njé gə́ dené lé el. Yee ɓa gə́ bo̰ néra majel lə dee gə́ n’a karee ɔs ta dee’g ya.
17 Aa oo, ta gə́ kəm kari ula dee ɓa to nee:
Man-no̰ ndəi kəm neḛ’g dan kàrá
Gə loondul’g, ɓó əw el,
Mbata koso-dəwje lə neḛ
Gə́ to d’asəna
Gə ŋgoma̰də gə́ gər ŋgaw el lé
Neḛ n’ar tuji-boo teḛ dɔ dee’g,
To doo gə́ a kər el.
18 Ɓó lé neḛ n’teḛ n’aw mee wala’g ndá
Aa oo, n’oo dəwje gə́ d’wəi yoo-kiambas.
Ɓó lé n’andə mee ɓee-boo’g ndá
Aa oo, n’oo dəwje gə́ ɓoo-boo
Ula kəm dee ndòo.
Njéteggintaje gə njékinjanéməsje
D’ila mbir-mbir mee ɓee’g
Lal gər loo gə́ d’a kaw gə́ keneŋ.
(Tapa koso-dəwje)
19 Njesigənea̰,
See i uba Juda yá̰ ŋga wa.
See i ə̰ji Sio̰ bəḭ-bəḭ wa.
See gelee ban ɓa i ula kəm sí ndòo
Ar sí j’iŋgaje doo gə́ lal kər wa.
Jeḛ j’undaje meḛ sí yel
Dɔ kiŋga meelɔm’g
Nɛ aa oo, nérɔlel kára kara
Teḛ keneŋ el ləm,
Meḛ sí to yel mba kaji
Nɛ aa oo, ɓəl-boo ɓa teḛ ləm tɔ.
20 Njesigənea̰,
Jeḛ n’gərje meeyèr lə sí gao ləm,
Gə kaiya ra bɔ síje-je ləm tɔ,
Mbata jeḛ n’raje kaiya j’ɔs ne ta ləi rəw.
21 Mbɔl dɔ rii ɓa
Maji kari ə̰ji ne kalimbai-ronduba ləi bəḭ-bəḭ el ləm,
Maji kari ula ne sul dɔ’g el ləm tɔ.
Ar məəi olé dɔ’g ɓó
Gaŋ kúla manrɔ ləi
Gə́ i man ar sí lé el!
22 See mbuna magəje’g lə ginkoji dəwje gə raŋg lé
Yee gə́ ar ndi ər to keneŋ wa.
Esé see dara ɓa ar ndi ər wa.
See to i Njesigənea̰, Ala lə sí el wa.
Jeḛ j’unda meḛ sí yel gə́ dɔi’g,
Mbata to i ya ɓa ra néje neelé lai.