Job mi de kua ala: Alona mi ar suma asa’atna hawa
1 Job mi de kua ala:
Ni kayam me ba, Ma ad’engêm kal petna mi de woi yam bur mam ma ka sariyad’a d’uo ge?
Ni kayam me ba, mam suma d’engzengâ a we bur máma d’uo ge?
2 Suma a nga djok agu ma ir hagad’ina woyo,
suma dingâ a nga kul aho’â, a nga poloziya.
3 A nga yo korona hi suma hokuyod’ina,
a nga ndamuzleina harop suma modonod’ina mi.
4 A nga vit suma houd’a woi kur lovota,
a nga orom suma hohou suma yam ambasina á ngei tazi ata yima tuna.
5 Gola! Azi ni d’igi koro ma abageina na,
a nga buzuk yorogo tcholol á hal tena.
Ni hur fulâ ba, a nga hal tena kua mi grozina.
*
6 A nga ngat hat ma ar hur asinenina,
a nga tchi hele guguzlud’a hi suma asa’atnid’a mi.
7 A nga bur kä andjege gandila bei baruna ataziya,
a nga ki borogo ma a tchugum kazi abo ab’lengina d’i.
8 Alo ma mi se yam ahinad’ina nga mi toziya,
a nga vabozi ata ahinad’a, kayam a nga fe yima ngei tazina d’i.
9 Suma a nga ve gor ma hokuyod’a woi avun apona,
a nga vahle suma denga abo sama houd’a mi.
10 Suma houd’a a nga arazi a tit gandila bei baruna ataziya,
a nga zi mbugulud’a hawunid’a, wan pî meid’a nga tchaziya.
11 Kur kangâna hi suma bei kud’or Alonina, a nga yor mbulâ kua,
a nga miret guguzlud’a, wani a nga tchat ti.
*
12 Suma a nga lá matnina a nga tchi hur azì ma ngolâ,
suma a fe dakina a nga tchi ki delezi akulo,
wani Alona mi tin nga humam
yam tcho mazi d’a b’lak ndrozina ndata d’i.
13 Suma asa’atna a nga min b’od’a d’i,
a nga we lovot mam mba nglod’a d’i,
a nga tit kur lovot mam mba gureid’a d’uo mi.
14 Ma tchi matna nga mi tchol akulo ki pipira
á tchi suma houd’a ki suma kid’aka woyo,
mi kul andjege mi.
15 Ma mizeuna nga mi tin iram á djup yima rumîd’a,
nga mi zlup ahlena iram mbeyo,
nga mi dala: Ni nge mi wan nge?
16 Suma kula a nga tcho ir gongîyona andjege,
a nga ngei tazi faleya,
a nga we b’od’a ki irazi d’i.
17 Yorogod’a ni nduvun nda matna iraziya,
a nga ve banad’a ni ki nduvunda.
*
18 Wani agi nga dagi ala:
Sama asa’atna mba mi dol lei
d’igi vama dol akulo yam mbinina na,
suma kur ambasina a gum yi mam ma kaka vuna.
Mam mba mi hle lovota á i ata yima guguzlud’a bugol luo d’a.
19 D’igi andaga d’a sod’a ki yima huwa’â a nga tche mbiyo nesâ na,
yima azuleina mba mi le ki suma tchona ni hina dedege mi.
20 Asuzi d’a vud’uzid’a mba d’i mar kaziya,
a mba mbut ni vama te ma djivina mi ndjuvulâ,
sa mba mi djib’er kazi d’uo d’a.
Gola! A nga kus sama asa’atna woi d’igi a kus tchagilaka woi na.
21 Sum ndazina a nga latcha d’a gendreged’a ndaka,
a nga le djivid’a matcha d’a modonod’a d’uo mi.
22 Hawa yak!
Alona kad’eng mamba nga mi ngom suma murud’umba,
nga mi tcholozi akulo ata yima azi djib’er ala azi dok kak ki arid’a d’uo d’angû na.
23 Mi nga mi hazi yima kak ma halasâ ki hur ma tinda,
mi nga mi tin iram yam lovot mazid’a mi.
24 A mba hle yazi akulo hina ndjö,
a mba dap pei d’igi suma petna na,
a mba kazi woi d’igi suma a ka yam awuna woi na mi.
25 Le hina d’uo ni, ni nge ba,
mba mi dala an ni ma ka zlad’a ba,
mi mbud’un zla manda zla d’a hawa yaka ge?
Ta kila’g lə Jɔb ɓəi
1 See gelee ban ɓa Bao-siŋgamoŋ unda ndɔ gaŋg-rəwta kul el wa
See gelee ban ɓa deḛ gə́ gəree lé gər ndɔje ləa neelé el wa.
2 Deḛ ŋgəs gə rəw-nimje ləm,
Deḛ ɓogo koso-nékulje d’aw d’ul dee ləm tɔ.
3 Deḛ d’wa mulayḛ̀je lə ŋgonal ləm,
Deḛ d’wa bɔ maŋg lə njekəisiŋga ɓaŋg ləm tɔ.
4 Deḛ d’ɔs njéndooje rəw-kaw dee’g rəw ləm,
Deḛ buguru njénékəmndooje mee ɓee’g lai d’ar dee d’iya rɔ dee ləm tɔ.
5 Aa oo, deḛ to d’asəna gə mulayḛ̀je-je gə́ wala bèe
Gə́ teḛ gə ndɔ rad d’aw mba saŋg nékulrɔ dee,
Dɔdilaloo ya ɓa gə́ loo-kiŋga-muru keneŋ mbata lə ŋgan deeje.
6 Deḛ d’ɔr moroje gə́ mee ndɔ’g ləm,
Deḛ tḭja kandə nduúje lə njemeeyèr ləm tɔ.
7 Deḛ to loondul’g kudu dee dum lal kubu ləm,
Lal kila pal kubu dɔ dee’g mba kul gə́ o̰ ləm tɔ.
8 Man ndije gə́ dɔ mbal’g lɔl dee mbɔrɔg-mbɔrɔg,
Lab rɔ dee kaar mbalje’g ɓa deḛ d’oo gə́ njo̰loo kára ba kiao.
9 Deḛ taa ŋgonal ta mbà’g gə siŋgamoŋ ləm,
Deḛ d’wa né lə njendoo d’ila ɓaŋg ləm tɔ.
10 Deḛ lai d’aw kudu dee dum lal kubu ləm,
Ɓó ra dee yaa̰ ndá deḛ d’odo jiŋga-kó ləm tɔ.
11 Dan mee ndogo’g lə njemeeyèr lé deḛ kas ubu keneŋ,
Deḛ mbula kandə nduú loo mbulá’g nɛ kṵdaman tɔl dee.
12 Ndu no̰ lə dəwje gə́ d’isi ta yoo’g mee ɓee-boo’g ɓar wəl ləm,
Deḛ gə́ d’iŋga doo kara d’ila ndu dee naŋg wəl ləm tɔ.
Ala un mbia dɔ néra kərm-kərm’g lə dee lé rəw.
13 Njé gə́ raŋg to njéba̰je lə lookàr ləm,
Deḛ gər rəwje ləa el ləma,
Deḛ njaa kila rəwje’g ləa el ləm tɔ.
14 Njetɔl dəw uba naŋg ḭ loo gə́ loo si àr
Ndá yeḛ tɔl njenékəmndoo ləm, gə njendoo ləma
Loondul ndá yeḛ to njeɓogo ləm tɔ.
15 Kəm njḛdal mɔdkaiya ŋgəb loo gə́ to piro-piro,
Yeḛ ə̰ji ta mée’g pana: Dəw kára kara a koo neḛ el.
Yen ŋga yeḛ on kəmee gə né.
16 Dan loondul’g lé deḛ tila kəm kəije mbudu,
Dan kàrá ndá deḛ d’iya rɔ dee pḛ́,
Deḛ gər lookàr el.
17 Loo gə́ àr teḛ gə ndɔ to gə́ loo gə́ ndul njudu-njudu mbata lə dee,
Mbata deḛ gər néɓəlje gə́ ka̰ yoo lé gao ya.
18 Sèm! Njemeeyèr lé kwɔi ləa wɔilɔ pélé-pélé dɔ manje’g,
Nékea̰ gə́ yeḛ a kiŋga dɔ naŋg neelé ndɔl wa dəa,
Yeḛ un rəw gə́ aw gə́ ndɔ-nduúje’g lé pai el
19 To gə́ loo-tudu gə loo-nuŋga njibi mankwɔji njḭ lé
Loo-si njé gə́ d’wəi turu deḛ gə́ ra kaiya togə́bè tɔ.
20 Kwii! Ta mbà gə́ odee keneŋ lé mée wəi dɔ’g ləm
Korèje ra loo-rɔlel lə dee rəa’g ləma,
Meḛ dee olé dəa’g el saar ləm tɔ.
Njemeeyèr lé təd njigi-njigi to gə́ kag bèe.
21 Yeḛ neelé tɔr né rɔ dené kawkad gə́ lal koji ŋganje ləm,
Yeḛ ra maji kára kara gə njekəisiŋga el ləm tɔ.
22 Nɛ Ala siŋgamoŋ ləa ila ne ndɔje lə njéra né kərm-kərmje dɔ maree’g
Ndá aa oo, deḛ d’aar tar loo gə́ d’unda meḛ dee yel dɔ si kəmba’g lə dee el lé.
23 Ala ar dee d’isi gə́ majee ləm, gə meḛ dee gə́ to lɔm ləm tɔ.
Yeḛ orè kəmee ndəŋ dɔ rəw kaw dee’g.
24 Deḛ d’unda rɔ dee tar nɛ léegəneeya deḛ godo.
Deḛ d’oso, deḛ d’wəi to gə́ dəwje lai d’wəi bèe ləm,
Deḛ tḭja dee to gə́ tḭja ne dɔ kó bèe ləm tɔ.
25 Ɓó lé to togə́bè el ndá see na̰ ɓa a maḭ səm wa.
See na̰ ɓa a tel ta ləm karee to ta gə́ kari ba wa.