Tchod’a ti mba ki matna; Christ mi mba karid’a
1 Kayam ndata, ei mba dei nana ge? Ei mba i avogovok kur tchod’a kayam sumad’a hAlonid’a ti zula zu? 2 Nga na d’i! Ei suma boi woi ata tchod’ina, ei dok i avogovok kur tchod’a d’ei zu? 3 Agi wagi nga d’ala ei pet suma lei batemba á kagei zlapa tu ki Jesus Christ-sâ, ei lei batemba ná zlabei tu ki sed’em kur mat mama d’uo zu? 4 Kur batem meid’a, a tozei zlapa tu ki sed’em kur mat mama. D’igi Christ mi tchol akulo aduk suma matna karid’a kad’eng nga subura hAbumba na, hina mi, ei tid’i ni kur ari d’a awilid’a mi.
5 Le ei zlabei tu ki mam kur mat mama ni, ei mba zlabei tu ki mam kur tchol mamba akulo aduk suma matna mi. 6 Kayam ei wei ala sa mei ma adjeuna a b’alam wa akulo ata aguna zlapa ki Christ á b’lak ad’enga hi hliwi ma tchona woyo. Hina, ei lei magomba mi tchod’a d’uo d’a. 7 Kayam sama mit teina mi nga ad’u ad’enga hi tchod’id’a d’uo d’a. 8 Wani le ei boi woi zlapa ki Christ-zu ni, ei hei gagazid’a ala ei mba kagei karid’a zlapa ki mam mi. 9 Kayam ei wei ala Christ mi tchol akulo aduk suma matna, mi dok mi mit tuo d’a, matna nga kad’enga kam mbuo d’a. 10 Kayam mat ma mi mitna, mi mit ni yam tu yam tchod’a, wani ari d’a mi nga ki sed’et ki tchetchembid’a, mi kak arid’a ni yam Alona. 11 Ar agi gologi tagi d’igi suma matna na ata tchod’a, wani d’igi suma a nga kaka arid’a yam Alona zlapa tu ki Jesus Christ-sâ na mi.
12 Ar tchod’a ti te leud’a yam hliwigi ma matna d’i, ar agi gagi yagi kä ad’u d’od’ok mamba d’uo mi. 13 Ar agi hagi ir hliu tagi mi tchod’a d’igi ahle suma dur ayî suma d’ingêr ruo na na d’i. Wani ar agi hagi tagi mAlona d’igi suma a tchol akulo aduk suma matna suma mbut arid’ina na. Ar agi hagi ir hliu tagi pet mAlona d’igi ahle suma dur ayî suma d’ingêrâ na. 14 Ar tchod’a ti te leud’a kagi d’i, kayam agi nad’u gata d’i, wani agi nad’u sumad’a hAlonid’a.
Ei kagei ni magumeina hi d’ingêrîna
15 Ni nana ge? Ei mba lei tchod’a kayambala ei nga ad’u gata d’i, wani ei nad’u sumad’a hAlonid’a d’a zu? Nga na d’i! 16 Agi wagi nga d’ala le agi gagi yagi kä á le sunda mi sa ni, agi mbud’ugi ni magumeina hi ma agi gagi yagi kä ad’uma, d’oze ni mi tcho d’a igi kur matnid’a, d’oze ni mi ge yam mba kä d’a igi kur d’ingêra avok Alonid’a zu? 17 Wani an le mersi mAlona, kayam me adjeu agi ni magumeina hi tchod’ina, wani ki tchetchemba, agi gagi yagi kä ki hur ma tuna d’igi hat ta a had’agizid’a na. 18 Alona mi pad’agi woi kur tchod’a á mbud’ugi magumeina hi d’ingêrina. 19 An nga ni dagi zlad’a ni d’igi suma na kayam amangeîd’a hi hliwigid’a. Avok agi hagi tagi pet d’igi magumeina na á le sun nda ndjendje d’a tchod’a á tid’igi kur batranga. Wani ki tchetchemba, ar agi hagi tagi pet d’igi magumeina na á le sun nda d’ingêra á tid’igi tit ta irata mi.
20 Kid’a agi ni magumeina hi tchod’a tua d’a, agi ni magumeina hi d’ingêrina d’i. 21 Adjeu agi fagi ni me ata yima agi nga lagi sunda, agi nga lagi zulona kat ki tchetchembid’a ge? Kayam dabid’a hi sun ndatid’a ni matna. 22 Wani ki tchetchemba, agi buzugugi woi kur tchod’a, agi mbud’ugi wa magumeina hAlonina mi. Hina, agi nga tid’igi kur lovot ta d’ingêra yam Alona; dabid’a nari d’a didinda mi. 23 Kayam wurak ka yam tchod’id’a ni matna, wani he d’a hawad’a hAlonid’a nari d’a didinda yam Jesus Christ Saleina.
Batɛm lé wɔji dɔ panjaa sí gə́ sigi lé
1 See j’a pa ba̰ dɔ ta’g nee wa. See j’a nai gin kaiya’g ɓa gə mba kar noji ḭ ne dɔ maree’g gə́ kédé-kédé wa. 2 Wah! bèe el. Jeḛ gə́ j’wa rɔ sí gə́ yoo-dəwje dɔ kaiya’g n’sa rɔ sí keneŋ rəw mba̰ lé see j’a tel si keneŋ gə mba kula rɔ sí danee’g loo gə́ ra tɔɓəi wa. 3 See seḭ gərje el wa, jeḛ lai gə́ deḛ ra sí batɛm gin Jeju Kristi’g lé deḛ ra sí gin yée’g tɔ. 4 Togə́bè ɓa batɛm gə́ deḛ ra sí gin yoo Jeju Kristi’g lé deḛ dubu sí səa na̰’d mba kar to gə́ rɔnduba lə Bɔ-dəwje ar Kristi unda loo teḛ dan njé gə́ d’wəi’g lé jeḛ kara n’tel j’isi ne gə kəmə gə́ sigi lé njaa ne gə panjaa gə́ sigi tɔ .
5 Tɔgərɔ ya, ɓó lé j’ɔm səa na̰’d yəg loo-kwəi’g ləa ndá j’a kɔm səa na̰’d yəg loo-teḛ-dɔkumbwa’g ləa ləm tɔ. 6 Jeḛ n’gər gao dəw gə́ ləw gə́ wɔji dɔ darɔ sí lé ɗaree səa na̰’d kaar kag-dəs’g mba kar darɔ sí gə́ to ɓər lə kaiya lé tuji ne ɓó gə mba kar sí n’toje ne ɓərje lə kaiya lé gogo el ŋga. 7 Mbata yeḛ gə́ wəi mba̰ lé ta kaiya udu dəa’g bo̰ mba̰ tɔ. 8 Ɓó lé j’wəi gə Kristi na̰’d ndá jeḛ j’ɔm meḛ sí dəa’g j’oo to gə́ j’a si səa kəmba gə no̰ tɔ, 9 mbata jeḛ n’gər gao Kristi gə́ teḛ dan dəwje gə́ d’wəi’g lé a tel kwəi gogo el ləm, yoo kara a ɓar ria gogo el ŋga ləm tɔ. 10 Mbata kwəi gə́ yeḛ wəi lé yeḛ udu ne bwa-kaiya ya gɔl kára ba kiao gə́ ŋgaŋgee, nɛ tel gə́ yeḛ tel si kəmba lé yeḛ si kəmba mbata lə Ala. 11 Togə́bè ɓa seḭje kara maji kar sí waje rɔ sí gə́ yoo-dəwje dɔ kaiya’g ləm, a kooje rɔ sí gə́ njésikəmbaje gin Jeju Kristi’g mbata lə Ala ləm tɔ.
12 Maji kar kaiya uba dɔ sí si tar el ləm, telje rɔ sí goo malee gə́ ra sí’g el ləm tɔ. 13 Ya̰je dəb rɔ sí arje kaiya gə mba kar dee tel to gel nékulaje lə néra gə́ ndɔji pɔdɔdɔ el. Seḭ gə́ wəije nɛ seḭ tel sije kəmba gogo lé unje rɔ sí bura arje Ala mba kar dəb rɔ sí to ne gel nékulaje gə́ ka̰ meekarabasur lé. 14 Mbata kaiya a kuba dɔ sí si tar el ŋga mbata seḭ síje gin noji’g lé ɓó gin godndu’g el ŋga.
Ɓərje gə́ ka̰ meekarabasur
15 See ɗi tɔɓəi wa. See j’a ra kaiya mbata kisi gə́ j’isi gin godndu’g el nɛ j’isi gin noji’g lé wa. Wah! bèe el. 16 See seḭ gərje el wa, yeḛ gə́ seḭ ɔmje rɔ sí jia’g mba kila ne ŋgonkoji dəa’g lé ndá seḭ naije gə́ ɓərje ləa nja. Lé kaiya gə́ o̰ sí ɔm sí ta yoo’g əsé ŋgonkoji gə́ o̰ sí ɔm sí dɔ meekarabasur’g, yeḛ gə́ seḭ ɔmje rɔ sí jia’g lé ndá seḭ toje ɓərje ləa ya. 17 Maji kar dɔkaisəgərə nai gə Ala ya mbata kédé seḭ toje ɓərje lə kaiya nɛ ɓasinè seḭ ḭje gə meḛ sí ilaje ne ŋgonkoji dɔ ta gə́ d’ar sí gə́ né ndɔji sí dana par-par. 18 Seḭ bɔrje dɔ sí ɓər’g lə kaiya, nɛ seḭ ulaje rɔ sí ɓər’g lə meekarabasur mbiriri. 19 Tapa dəwje ɓa m’un gosee m’ula sí ne mbata kunda ndolé lə darɔ sí lé. To gə́ seḭ waje dəb rɔ sí gə́ ɓər lə ram-né gə néra gə́ kori-kori mba kuru ne dan néra gə́ kori-kori’g ndá ɓasinè lé maji kar sí waje rɔ sí gə́ ɓər lə meekarabasur gə mba teḛ ne gə́ dəwje gə́ to gə kəmee lé.
20 Mbata loo gə́ seḭ naije gə́ ɓərje lə kaiya lé ndá ta gə́ wɔji dɔ meekarabasur wa dɔ sí el. 21 See kó sí to kó gə́ banwa. Ko sí neelé rɔ sí kul ne ɓasinè. Mbata loo kɔs bo̰ lə néje neelé to yoo ya. 22 Nɛ ɓasinè kaiya ɔr dɔ sí’g mba̰ ar sí telje ne ɓərje gə́ ka̰ Ala ndá kó sí to né gə́ ka̰ kunda gə kəmee mba kar sí urje ne loo gə́ seḭ a síje keneŋ gə kəmə gə́ gə no̰ lé tɔ. 23 Mbata nékoga dɔ ji kaiya lé to yoo, nɛ nojikwa lə Ala gə́ yeḛ wa sə sí lé to kəmə gə́ gə no̰ lé gə́ j’a kiŋga loo kɔm na̰’d gə Jeju Kristi Mbaidɔmbaije lə síjeḛ lé.