Filistê-na a hulong zandu’â hAlonina avo Israel
1 Zandu’â hi Ma didinina mi le tilâ kid’iziya yam ambas sa Filistê-d’a. 2 Azi djop mazi suma ngat buzuna ki suma djopa ala: Agi damiya, ami lami ni nana ki zandu’â hi Ma didinina ge? Agi damiya, ami lami ni nana á hulongôm yam ambas mamba ge?
3 Azi hulong dazi ala: Le agi min hulongôgi zandu’â hAlona hi Israel-lîna ni, agi hulongôm hawa d’i. Wani agi hagi he d’a hawad’a yam zla d’a vagid’a mAlona hi Israel-lîna. Wani tagi mba d’i tchuk simetna. Ata yi máma agi mba wagi ala doli Alona nga mi aragi bei ngopa d’uo ni na.
4 Wani suma Filistê-na a djobozi ala: He d’a hawa d’a ami hamizi yam zla d’a vamid’a ni me ge?
Azi hulong dazi ala: Agi hat ni ngad’a yam ndumba hamulei suma Filistê-nid’a, agi hum lora vahl hle tat d’igi tugud’ei d’a a yat ala emorota na, agi hum kulom mba lora vahl mi, kayam ni tugud’ei d’a tu ndata ba, ti vagi agi kamulei magina wan petna. 5 Agi lagi vama hle tam d’igi tugud’ei d’a a yat ala emorotina na d’igi kulom mba nga d’i b’lagagi ambazagid’a na mi, agi hagi ngola mAlona hi Israel-lîna. Dam mam mba mi aragi agi kalo magina kandaga magid’a bei ngopa kla. 6 Ni kayam me ba, agi b’alagi hurugi d’igi Faron ki mam suma Ezipte-na a b’al huruzi hina ge? Agi djib’eregiya, ni nana ba, Alo máma mi mbazi ndaka kazi gak a ar Israel-lâ a i ge? 7 Ki tchetchemba, agi minigi pus ma awilina, agi yogi amuzlei suma aropma mbà suma grozina a nga tchapona ad’uzina, suma a gazi nga dju’â kelezi tu d’uo na, agi gazi pusâ ad’uziya, agi tchuguzi grozina avo. 8 Agi hlagi zandu’â hi Ma didinina, agi tinim kur pusâ, agi yogi lor ra agi hat he d’a hawad’a mAlona yam zla d’a vagid’id’a, agi tchugut kur zanduk ka gora gen zandu’â mi. Bugola, agi aragi pusâ mi iya. 9 Agi gologiziya! Le amuzleina a hle wa lovot ta i yam ambas sa Israel-la abo ma Bet-Semes-sâ ni, d’obot nala nAlona hi Israel-lâ ba, mi mbei ndak ndata keya. Le a hle lovot ta dinga ni, ei mba wei ala ni mamba nga mi djobei vunei ki ndak ndata d’i, wani ndak ndata ti mba kei ni vat hawa.
10 Filistê-na a lahle suma azi dazi kazina, a yo amuzlei suma arop suma grozina a nga tchapona ad’uzina mbà, a gazi pusâ ad’uziya, a tchuk grozina avo. 11 Azi tin zandu’â hi Ma didinina kur pusâ ki zanduk ka gor ra kulom mba lora nga kuad’a ki vama hle tam d’igi tugud’ei d’a a yat ala emorota na na mi. 12 Amuzleina a hle lovot ta Bet-Semes-sa d’ingêr. Azi nga i kur lovot ndata ki tchina, a nga i abo mandjuf fuo mi na, abo ma gula d’uo mi. Amulei suma Filistê-na a i bugol pusâ gak a mbaza ir haga d’a Bet-Semes-sa.
13 Suma Bet-Semes-sâ a nga ze gemena abageya, a we zanduk máma, a le furîd’a. 14 Pusâ mi mbaza hur asinena hi Josue ma Bet-Semes-sâ, mi tchol go kahina d’a ngola. Suma kolâ a pat aguna hi pusîna woyo, a hamuzlei suma arop ndazina vama ngat buzu ma ngala mi Ma didina. 15 Suma hi Levi-na a hle zandu’â hi Ma didinina kä woi kur pusâ ki zanduk ka gor ra ahle suma lora nga kuad’a, a tinizi kä woi yam ahina d’a ngola. Kur bur máma tamba suma Bet-Semes-sâ a hahle suma ngat buzu suma ngala kahle suma ngat buzu suma dingâ mi Ma didina. 16 Kur bur máma tamba amulei suma Filistê suma vahlâ a we hina, a hulong Ekron.
17 Wana nahle suma lor suma a hle tazi d’igi tugud’ei d’a a yat ala emorota na suma Filistê-na a hazi he d’a hawad’a mi Ma didina yam zla d’a vazid’ina: tu yam azì ma ngol ma Asdot-na, tu yam azì ma ngol ma Gaza-na, tu yam azì ma ngol ma Askalon-na, tu yam azì ma ngol ma Gat-na, tu yam azì ma ngol ma Ekron-na mi. 18 Wani kulom mba lora ni ngad’a yam azì ma nglo ma amulei suma Filistê suma vahlâ a nga kuana kazì ma nglo ma nga nguid’a ki gulumunina kazì ma kelâ mi. Ahina d’a ngol la kur asinena hi Josue ma Bet-Semes-sâ d’a a tin zandu’â hi Ma didinina kata, arî vama ge humba gak ini.
19 Ma didina mi ngop suma avo Bet-Semes-sâ, kayam azi gol hur zanduk mama; mi tchi suma adigazi dok kid’iziya . Suma a arâ pet a nga tchi tchi ma hohoud’a, kayam Ma didina mi ngobozi heî.
Zandu’â hi Ma didinina mi nga avo Kiriyat-Jarim
20 Bugola, suma Bet-Semes-sâ a dala: Sama mba mi ar tchola avok Ma didina Alo ma bei tchod’a ba na ni nge ge? Ei i ki zanduk mama navo hi nge ba, ei walam mbei ki sed’ei ge?
21 Azi ge sunda ata suma Kiriyat-Jarim-ma, a dazi ala: Suma Filistê-na a hulongî wa zandu’â hi Ma didinina; agi mbeï hlum im sä avo hatagi mbeî.
Pilistije tel gə sa̰duk-manrɔ lə Ala d’ula ne d’ar Israɛlje
1 Sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ lé to ɓee lə Pilistije as naḭ siri. 2 Ndá Pilistije ɓar njékinjanéməsje gə njéndo̰-ərje dəji dee pana: Sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ lé see ɗi ɓa j’a ra ne wa. Ula síje gosee gə́ j’a karee tel aw ne lée’g gogo.
3 Deḛ d’ila dee keneŋ pana: Ɓó lé seḭ a gə kulaje gə sa̰duk-manrɔ lə Ala lə Israɛlje lé gogo ndá seḭ a kulaje ne kari ba el nɛ seḭ a kinjaje nékinjanéməsje gə́ wɔji dɔ kal dɔ godndu ɓad ɓa. Togə́bè ɓa rɔko̰ lé a kɔr ne dɔ sí’g ləm, seḭ a gərje ne gel né gə́ jia wɔi ne ndiŋ-ndiŋ dɔ sí’g lal kun gə́ raŋg lé ləm tɔ.
4 Pilistije dəji dee pana: See nékar gə́ ban ɓa j’a kunje karee wa.
Deḛ tel d’ila dee keneŋ pana: A karje kɔr larlɔr gə́ tana gə nékuba mi ləm, yee gə́ tana gə yəgje gə́ ndaji dee mi ləm tɔ gə goo bula lə mbaije lə Pilistije mbata yoo-koso gə́ kára ba ya oso dɔ sí’g lai ləm, gə dɔ mbaije’g lə sí ləm tɔ. 5 Maji kar sí raje néndajije gə́ to tana gə nékubaje lə sí ləm, gə yəgje gə́ njétuji ɓeeje lə sí ləm tɔ ndá ulaje ne rɔnduba dɔ Ala lə Israɛlje’g lé. Dɔmaji-nà yeḛ a kun jia gə́ wɔi ndiŋ-ndiŋ lé dɔ sí’g gə́ raŋg ləm, gə dɔ magəje’g lə sí ləma, gə dɔ ɓee’g lə sí ləm tɔ. 6 See ban ɓa arje meḛ sí ndər to gə́ njé gə́ Ejiptə gə Parao̰ gə́ d’ar meḛ dee ndər bèe wa. See Njesigənea̰ ra né gə́ kədərə gə́ bèe mbuna dee’g ɓa deḛ d’ya̰ Israɛlje d’ar dee d’aw ɓəi lé el wa. 7 Ɓasinè, maji kar sí raje pusu gə́ sigi kára, tɔɓəi twaje ko̰ maŋgje gə́ ŋgan deeje d’aw d’il mbà dee ɓəi ləm, gə gə́ d’ula néməməna̰ gwɔb dee’g gɔl kára el ɓəi ləm tɔ. Ɔm deeje na̰’d gə néməməna̰ ta pusu’g ndá twaje ŋgan deeje gə́ ndolè goo dee lé awje sə dee kəi. 8 Seḭ a kunje sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ lé kundaje mee pusu’g ləm, seḭ a kundaje ŋgon sa̰duk mbɔree’g mba kɔm néje gə́ ra gə larlɔr gə́ seḭ arje Njesigənea̰ gə́ nékar gə́ ka̰ kuga dɔ kaiya lé keneŋ ləm tɔ. Ndá seḭ a kyá̰je kaareeje aw. 9 Undaje kəm sí gée’g maji. Ɓó lé yee un rəw gə́ wɔji dɔ ŋgaŋ ɓee par gə́ Bet-Semes ndá to Njesigənea̰ gə́ ra sə sí néurtije gə́ to ɓəl neelé ya. Ɓó lé bèe el tɔ ndá j’a gər to gə́ to jia-yeḛ ɓa unda sí el nɛ to né gə́ teḛ dɔ sí’g gə́ teḛ ya.
10 Dəwje neelé ra togə́bè ya tɔ. Deḛ twa ko̰ maŋgje joo gə́ ŋgan deeje d’aw d’il mbà dee ɓəi lé d’ar dee ndɔr pusu ndá ŋgəm ŋgan deeje lé mee kəi’g ya. 11 Deḛ d’unda sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ lé mee pusu’g gə ŋgon sa̰duk gə́ néndajije gə́ to tana gə yəg gə́ ra gə larlɔr ləm, gə néndajije gə́ to tana gə nékubaje ləm tɔ keneŋ tɔ.
12 Ko̰ maŋgje lé d’un rəw gə́ aw gə́ Bet-Semes ya njoroŋ. Deḛ njaa gə rəw neelé ya ɗéged-ɗéged gə no̰ ta dee’g ta-ta ɓó deḛ tel dɔkɔl əsé dɔgel el. Mbaije lə Pilistije dan goo dee saar teḛ ne ŋgaŋ ɓee gə́ Bet-Semes. 13 Dəwje gə́ Bet-Semes d’ar d’inja kó mee wəl-loo’g. Loo gə́ deḛ d’un kəm dee ɓèd d’ila dɔ sa̰duk-manrɔ’g lé ndá deḛ d’al rɔ dee mba koo gə́ deḛ d’ée lé. 14 Pusu lé ree mee ndɔ’g lə Juje, dəw gə́ Bet-Semes ndá yee aar naŋg keneŋ. Lée neelé biri mbal to keneŋ. Deḛ ria kag pusu lé ləm, deḛ d’inja ko̰ maŋgje lé gə́ nékinjaməs gə́ ka̰ roo kar Njesigənea̰ ləm tɔ.
15 Deḛ gə́ to Ləbije lé d’un sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ ləm, gə ŋgon sa̰duk gə́ to mbɔree’d gə́ néje gə́ ra gə larlɔr to mée’g ləm tɔ lé d’unda naŋg ndá deḛ d’unda dee dɔ biri mbal’g lé ya. Mee ndəa’g neelé dəwje gə́ Bet-Semes d’inja nékinjanéməsje gə́ ka̰ roo ləm, gə nékinjanéməsje gə́ raŋg ləm tɔ d’ar Njesigənea̰. 16 Mbaije lə Pilistije gə́ mi lé loo gə́ d’oo néje nee mba̰ ndá tel d’aw Ekro̰ gə́ mee ndəa gən ya.
17 Aa ooje, néje gə́ ra gə larlɔr ndaji ne nékubaje gə́ Pilistije d’ar Njesigənea̰ gə́ nékoga dɔ kaiya lé ɓa nee: kára gə mba Asdod ləm, kára gə mba Gaja ləm, kára gə mba Askalo̰ ləm, kára gə mba Gat ləma, kára gə mba Ekro̰ ləm tɔ. 18 Néndajije gə́ to tana gə yəgje gə́ ra dee gə larlɔr to keneŋ ya, to gə goo bula lə ɓee-booje gə́ siŋga dee to ləm, əsé ŋgan-ɓeeje gə́ lal ndògo-bɔrɔje ləm tɔ. Biri mbal gə́ d’unda sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ dɔ’g lé to nétɔji ndá biri mbal neelé saar ɓogənè kara to mee ndɔ’g lə Juje, dəw gə́ Bet-Semes lé.
19 Njesigənea̰ kunda dəwje gə́ Bet-Semes loo gə́ deḛ d’aar tən mee sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ lé. Yeḛ tɔl dəwje rɔ-siri mbuna koso-dəwje’g. Yen ŋga koso-dəwje ndiŋga ndòo mbata Njesigənea̰ tɔl dee gə yoo-koso gə́ to ɓəl bèe ya. 20 Njé gə́ Bet-Semes lé pana: See na̰ ɓa askəm kaar no̰ Njesigənea̰’g, yeḛ gə́ to Ala gə́ njerɔkunda lé wa. See rɔ na̰ ɓa sa̰duk-manrɔ lé a kaw əw keneŋ kya̰ sí wa.
21 Deḛ d’ula njékaḭkulaje rɔ deḛ gə́ d’isi Kirjat-Yearim, mba kar dee d’ula dee pana: Pilistije d’un sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ lé tel ree ne. Gə́ reeje uneeje awje ne rɔ sí-seḭ’g ya.