Jesus tam mbi mbut vat zenen
(Gol Mar 9.2-13Luc 9.28-36)1 Bugol kur bur ma karagayana, Jesus mi yo Pierre azi ki Jacques ki wiyema Jean, mi i ki sed’ezi akulo yam ahina d’a fiyak ka ked’iwurenga woi vaziya. 2 Tam mbi mbut vat zenen avoroziya, iram mbi mbut ngal wiwilik d’igi afata na, baru mamba ti mbut hapa titil d’igi b’od’a na mi. 3 Ata yi máma, Moise azi ki Elie a buzuk kei iraziya, a nga yo siretna ki Jesus.
4 Pierre mi hulong de mi Jesus ala: Salamina, djivid’a ei kagei ka hî. Le ang mina ni, an mba ni ve zlub’ud’a hindi, tu kangû, tu yam Moise, tu yam Elie mi.
5 Kid’a nga mi de zla ndata tua d’a, d’ugula ti b’o ti kulubuziya, dela ti ndeï kur d’ugula, ti dala: Wana ni Goron ma an hurun vum heîna, ni ma tan ndi lan djivid’a heî kama; agi humugiziya.
6 Ata yima suma hata a hum del ndatina, a puk kä abo mandarâ. 7 Jesus mi mba, mi doziya, mi dazi ala: Agi tchologi akulo, agi lagi mandar ri. 8 Kid’a a yo irazi akulod’a, a we nga sa d’i, ni Jesus hol.
9 Kid’a a tchugï asezi kä woi yam ahinad’id’a, Jesus mi gad’azi ala: Ar agi dagi vama agi wuma mi sa d’i, gak an Gor Sana ni tchol akulo aduk suma matna mbeî tua.
10 Mam suma hata a djobom ala: Ni kayam me ba, suma hat gata a nga dala Elie mba mi mba avo’î mam tua ge?
11 Mi hulong dazi ala: Gagazi, Elie mba mi mba avogo, mba mi min ahlena pet ata yazi ma adjeuna. 12 Wani an nga ni dagiya, Elie mi mba wa da’. Azi wum nga d’i, wani a lum ahlena pet suma huruzi mina. An Gor Sana mba ni fe ndaka abozi hina mi.
13 Ata yi máma, mam suma hata a wala mi dazi zlad’a ni yam Jean ma le suma batemba.
Jesus mi sut gor ma nga ki muzuk ma tchona kuruma
(Gol Mar 9.14-29Luc 9.37-43a)14 Kid’a Jesus azi a mba gen ablau sumid’a, sana mi mba gevem mi grif kä avoromu, 15 mi dum ala: Salana, ang we hohowa gorona, kayam pipina nga mi lum ngola heî, nga mi gum aduk akud’a ki mbina teteu. 16 An mbam mi mang suma hata, wani azi ndak á sud’um mbi.
17 Jesus mi hulong dazi ala: Agi suma bei he gagazid’a suma bei hum vuna suma kur atchogoî d’a wandina, an mba ni kak ki sed’egi gak mindja ge? An mba ni ve tan ki sed’egi gak mindja ge? Agi mbeyendjïya. 18 Jesus mi ngop muzuk ma tchona; mi nde woi kur gorâ. Ata yi máma gorâ mi tchol akulo.
19 Bugola, suma hata a mba gen Jesus gumun vaziya. A djobom ala: Ni kayam me ba, ami ndak á dik muzuk ma tcho máma woi d’uo ge?

20 Mi hulong dazi ala: Kayam he gagazi magid’a akid’eid’a. Gagazi, an nga ni dagiya, le he gagazi magid’a ni d’igi ir mutarâ na ni, agi dagi mahina d’a wanda ala: Ndak pat tak iza hî ni, mba d’i pat ti i mi. Vama mba mi hlagi abod’ina nga d’i. [21 Wani andjaf muzuk ma hina na, ang tchen nAlona ki d’el tad’a bei te tena tua ba, ang digim mbeyo.]
Jesus mi de woi kua yam mad’am ki tchol mamba
(Gol Mar 9.30-32Luc 9.43b-45)22 Kid’a azi nga kur andaga d’a Galile-d’a tua d’a, Jesus mi de mi mam suma hata ala: A mba han an Gor Sana abo suma. 23 Azi mba tchanu, wani kur bur ma hindina, an mba ni tchol akulo aduk suma matna. Mam suma hata a yor tazi ngola.
Tar ra yam gong nga kud’orid’a
24 Kid’a azi mbaza Kapernayum-mba, suma tar beged’a yam gong nga kud’ora hAlonid’ina, a mba ata Pierre, a dum ala: Magi ma hata mi wurak lombod’a yam gong nga kud’ora hAlonid’a d’uo zu?
25 Pierre mi hulong dazi ala: Mi wuraga.
Ata yima Pierre mi kal avona, zla d’a Jesus mi dumzi avoka ba wana, mi dum ala: Simon, djib’er manga nana ge? Amulei suma yam andagad’ina a ve lombod’a nabo suma lara ge? Nabo grozina, d’oze nabo angoyogeina zu?
26 Pierre mi hulong dum ala: Nabo angoyogeina.
Jesus mi dum ala: Le ni na ni, gro vuta a wurak ki. 27 Wani ar ei hazi djib’era d’i. Ang i kur apod’a, ang ge tunglîd’a kä aduk mbina. Kuluf ma vavo’â, ang tanam akulo, ang ngom vunam mbeyo, ang mba fe gurzud’a kua. Ang yod’u, ang wurak kanu, ang wurak kang mi.
Loo gə́ dɔ mbal’g lé rɔ Jeju tel ndɔḭ wər-wər
Mar 9.2-13, Lug 9.28-361 Ndɔ misa̰ gogo, Jeju ɔr Piɛrə, gə Jak gə Ja̰ gə́ to ŋgokea̰ njɔl sa sə dee rəa aw sə dee dɔ mbal gə́ ŋgal léŋgé-léŋgé’g. 2 Rea tel ndɔḭ ar ŋgo nea̰ gə kwɔji kəmee ndɔḭ wər-wər asəna gə kàr ləm, kubuje ləa kara tel ndá ɔr njɔl-njɔl ləm tɔ. 3 Tɔɓəi Moyis gə Eli teḛ kəm dee’g wai d’aar d’wɔji səa ta. 4 Yen ŋga Piɛrə un ta ula Jeju pana: Mbai, maji kar sí j’isi loo gə́ nee’g, ɓó lé i ndigi ndá m’a la kəi-kubuje munda, kára a to kaḭ, kára a to ka̰ Moyis, kára a to ka̰ Eli tɔ.
5 Ta gə́ pa nai təa’g ɓəi ndá mum ree liriri dəb dɔ dee’g rigim ar ndu dəw ɓar mee mum’g neelé wəl pana: Yeḛ neelé to Ŋgonəm gə́ gəd-gəd gə́ m’undá dan kəm’g gə́ taa kəm rəgm ya. Taaje ta təa’g .
6 Loo gə́ d’oo ndu dəw gə́ ɓar neelé ndá njékwakiláje d’unda naŋg mburug dəb kəm dee naŋg ɓəl ndəb ne pəd-pəd. 7 Nɛ Jeju ree pər gə́ rɔ dee’g ula dee yəgə-yəgə pana: Ɓəlje el, ḭje ta.
8 D’ɔr dɔ dee tar ɓad-ɓad ndá d’oo Jeju nja gə karee ba.
9 Loo gə́ deḛ d’ḭ dɔ mbal’g risi d’uru naŋg ndá Jeju un ndia ar dee pana: Né gə́ seḭ ooje lé areeje teḛ ta sí’g ja̰ ar dəw oo el saar kar ndɔ gə́ Ŋgon-dəw a kunda loo yoo teḛ.
10 Njékwakiláje d’un ta nee dəjee pana: See gə mba ɗi ɓa njéndaji-maktubje pana, Eli ɓa a ree kédé doŋgɔr wa.
11 Yeḛ tel ila dee keneŋ pana: Tɔgərɔ ya, Eli a ree kédé gə mba gɔl néje lai karee to lée’g nja. 12 Nɛ ma nja m’ula sí, Eli lé ree mba̰, nɛ deḛ gəree el ləm, deḛ ra səa né to gə́ meḛ dee ndigi ləm tɔ. Ŋgon-dəw lé nja kara d’a ra səa néurti togə́bè tɔ .
13 Yee ɓa njékwakiláje gər to gə́ pata neelé wɔji ne dɔ Ja̰ Njera-batɛm.
Jeju aji ŋgon gə́ ndil gə́ yèr to mée’g
Mar 9.14-29, Lug 9.37-43a14 Loo gə́ nai dəb mba kar dee teḛ mbɔr koso-dəwje’g ndá diŋgam kára ree unda barmba naŋg no̰ Jeju’g ulá pana: 15 Mbai, oo kəm ŋgonəm lootondoo’g ya kari, rɔko̰ jimkil ulá ndubu aree ḭ toso pər’d gɔl bula-bula ləm, aree aḭ toso mán gɔl bula-bula ləm tɔ. 16 M’ndɔree m’ree səa m’ar njékwakilaije nɛ loo kajee dum dee təs.
17 Jeju ilá keneŋ pana, seḭ ginkoji dəwje gə́ njéndɔjitaje ləm, gə mbim-oo-ta-elje ləm tɔ lé see m’a si sə sí ndɔm ka̰da tɔɓəi wa. Esé see ndɔ gə́ ra ɓa rɔm a kasm dɔ sí’g ɓəi wa. Ndɔreeje gə́ rɔm’g nee.
18 Jeju wa ta ndil gə́ yèr neelé aree teḛ mee ŋgon’g lé. Mee kàree’g neelé nja rɔ ŋgon lé to kari péd-péd tɔ.
19 Njékwakila Jejuje rəm pər gə́ rəa’g pata wédé-wédé dəjee pana: See ban ɓa jeḛ j’askəm tuba ndil gə́ yèr neelé el wa.
20 Jeju ila dee keneŋ pana: To mbata meekun lə sí gə́ əḭ el lé ɓa seḭ asjekəm raje ne né gə́ togə́bè el. Ma m’ula sí təsərə, ɓó lé meekun lə sí to asəna gə kandə né gə́ yəm-yəm bèe ndá seḭ a kulaje mbal neelé pana: Un rɔi unda gə́ yo bèe ndá léegəneeya, yee a kun rəa kunda gə́ yo ya tɔ. Né kára kara a dum sí el . 21 Ndil gə́ yèr gə́ togə́bè lé tamaji gə́ ra lé gə kɔg-mee-ɓoo ɓa a teḛ ne.
Jeju pata kwəi ləa gə kunda loo teḛ ləa
Mar 9.30-32, Lug 9.43b-4522 Loo gə́ deḛ d’unda mee ɓee gə́ Galile gaŋg ndá Jeju ula dee pana: Ŋgon-dəw lé d’a kulá ji dəwje’g, 23 d’a tɔlee nɛ ndɔ munda ndá yeḛ a kunda loo teḛ. Meeko̰ lə dee al ne dɔ loo sula ya.
Jeju uga lar-gədɓee
24 Loo gə́ deḛ teḛ Kapernawum ndá deḛ gə́ taa lar-gədɓee gə́ kəm ŋgan larnda joo-joo lé dar Piɛrə bus dəjee pana: See ɓéije a kuga lar-gədɓee gə́ kəm ŋgan larnda joo-joo lé el wa . 25 Piɛrə ilá keneŋ pana: Oiyo, a kuga ya.
Loo gə́ d’andə kəi ndá Jeju ɓar Piɛrə dəjee pana: Simo̰, see gə́ məəi’g banwa. See mbaije gə́ dɔ naŋg neelé see deḛ taa lar-gədɓee əsé né dɔ naŋgje ji na̰je wa. See taa ji ŋgan meḛ deeje əsé ji njékwagirlooje’g wa.
26 Piɛrə ilá keneŋ pana: Deḛ gə́ to gə́ njékwagirlooje ɓa deḛ taa ji dee’g ya. Jeju ilá keneŋ pana: Bèe ndá ŋgan meḛ deeje lé d’ɔr kəm dee d’ya̰ dee. 27 Nɛ gə mba kila dee kag el ndá ɔd aw ta baa-boo’g ila ki ɓa ka̰ji gə́ un ki dɔtar ya ndá wá ndɔree ilá ɗaga, njia̰ təa ndá a kiŋga lar gə́ nda keneŋ kára ndá un ar dee mbata ləm-ma ləm, gə mbata ləi ləm tɔ joo bɔr ya.