Alona ni Sala ahle suma ari suma yam andagad’ina
1 Ma didina mi de mi Job kua ala:

Ni ang ba, i nduwanda á vigï ahlena mazlod’a zu?
Ni ang ba, nga hop grotna
2 ata yima azi nga burâ kä kur domi mazinina,
d’oze ata yima azi nga burâ gumun á ve vanina zu?
3 Ni nge ba, mi i hal tena mi gagauna
ata yima groma a nga tchi kan an Alonina,
d’oze ata yima a nga tcha tata abo meid’ina ge?
*
4 Ang we yima ahu abeid’a ti vut kuana zu?
Ang we yima duka ti vut kuana mi zu?
5 Ang ndum til ma azi zi wirâ kuruzina mi ni ga ge?
Ang we bur ma azi vut kuana mi zu?
6 A nga grif kä á vut grozina,
ndak mazi d’a vuta ti kal lei mi.
7 Grozina a nga gas sei a nga djengâ,
a nga wal lei ki sed’eziya,
a nga hulongî gevezi d’uo d’a.
*
8 Ni nge ba, mi ge koro ma abageina akulo ge?
Ni nge ba, mi but ziyo ma a djinim ki kä na woi mi ge?
9 An mbut fulâ ni yam ma kaka,
andaga d’a ndjuvuna ni yam ma kaka mi.
10 Nga mi san ad’u gandjau d’a avo hur azì ma ngolîd’a,
nga mi hum ngopa hi salamid’a d’uo mi.
11 Nga mi tit yam ahinad’a á fe te mama,
nga mi hal hat ma nguloma mi.
*
12 Avünda ti min á lang sunda zu?
Nga d’i mba andjege kur amiyôk mangâ zu?
13 Ang ndak á gat dju’â kelet á zumung zu?
Ti ndak á tor asuna woi blogong ki hersena aduk zuma zu?
14 Ang mba tin hurung kat kayambala ad’eng mata kal ba,
ang mba arat sun mang nga kau d’a ang lata zu?
15 Ang ndak á tin hurung kat ala mba d’i mbangî awu mangâ avo,
ti togongzi kä kur ambid’a’â mi zu?
*
16 Arigeta nga d’i yo gigingât akulo ki furîd’a,
gigingât ki tumuzut ni vama djivina mi.
17 Ata yima arigeta ti gasena kä andagana,
ti aram lesâ mi gum akud’a ni mamu.
18 Ti nga d’i djib’er rala asem sa mba mi tom mbeyo,
d’oze ambur ma abageina mba mi mired’em kä d’a d’i.

19 Ti nga d’i le grotna tchod’a,
nga d’i wed’ala ni grotna d’a d’i.
Nga d’i djib’er yam ndak mat ta ndat nga d’i fat á gasenid’a d’uo mi.
20 An hat nga ned’a d’i,
an hat nga wad’ud’a d’uo mi.
21 Wani ata yima ti tchol ringîna,
ti san ad’u akuluma ki salam ma djangâma mi.
*
22 Ni ang ba, hakuluma ad’enga zu?
Ni ang ba, tinim ables ma nga mi fel kelem fifil wana zu?
23 Ni ang ba, nga pirim d’igi djera na zu?
Breî mamba nga d’i le suma mandarâ.
24 Nga mi djiu andagad’a kasem kur hora,
nga mi le furîd’a yam ad’eng mamba,
nga mi guvut avok azigar mam suma djangûna.
25 Mi gol mandarâ ni va d’i, nga mi le mandar ri,
nga mi didak kazigam abo mbigeu d’a fiyaka d’uo mi.
26 Yeûd’a nga d’i tchi kur aziyat atamu,
djamba kasapa a nga wile wiwilik kam akulo mi.
27 Nga mi djulul kayîna, nga mi tau yina kurum tatau,
nga mi ve tam hina kei ata yima adifa ti tchina d’i.
28 Ata yima adifa ti tchina, nga mi to breîd’a,
nga mi hlatchinam akulo, mi ka his ayîna ata yima deina
ki dela hi grang ma dur ayînid’a ki tau d’a ayîna mi.
*
29 Ni yam ne manga ba, bolona nga mi pir akulo
nga mi i iram abo ma sutna zu?
30 Ni yam vun mang ma hed’a ba, aba’â nga mi pir
mi min aziyam akulo yam yima ndingâ zu?
31 Mi min yi mam ma kaka naduk ahinad’a,
mi bur sä nakulo yam ahinad’a yat ta ked’iwurenga.
32 Ni kua ba, nga mi hal va mam ma ved’a,
iram nga d’i wezi yina sä woi dei.
33 Groma a nga tche buzuna,
ata yima harâ nga kuana, a fum mam kua mi.
Ni Job ba, mi hulong humba
34 Ma didina mi de mi Job ala:
35 Ang ma tchi tuguyod’a hawa ya’â,
ang ndak á dur ki an Ma ad’engên kal petna zu?
Ang ma tchi tuguyod’a ki an Alonina,
ang hulong zla d’a ded’a d’ang?

36 Job mi hulong de mi Ma didina ala:
37 An ndak nga va d’i, an dok ni dangî zla me ge?
An duk wa abon avunanu.
38 An de zlad’a yan tu,
an mba ni hulong ni de kua d’uo d’a;
á yan á mbàd’a,
an mba ni de zla d’a ding kam kua d’uo mi.

1 See i gər kàr gə́ bya̰je gə́ wala d’oji ne ŋgan deeje wa.
See loo gə́ arkasje d’aar d’oji ŋgan deeje lé i aa dee gərərə wa.
2 See i tura naḭje gə́ dee d’aw ne gə kèm ləm,
Gə ndɔje gə́ dee d’oji ne ŋgan deeje ləm tɔ wa.
3 Dee rugu dun dee ŋguji ɓa d’oji ne ŋgan deeje,
Yee ɓa gel ndóo gə́ ra dee lé gaŋg ne.
4 Ŋgan deeje lé siŋga dee ḭ dɔ maree’d gə́ kédé-kédé ləm,
Dee ra tɔg pir-pir mee wala’g ləma,
Dee d’aw par-par tel ree rɔ dee’g el ləm tɔ

5 See na̰ ɓa ar mburje aw to gə́ mée ndigi ləm,
Gə tudu kúla rəa’g ilá tar ləm tɔ wa.
6 Ma nja m’ar dɔdilaloo ɓa to gə́ loo-karee ləm,
M’ar dɔ naŋg-kad ɓa to gə́ loo-karee ləm tɔ.
7 Yee kogo dɔ kunda bula’g lə koso-dəwje gə́ mee ɓee-boo’g ləm,
Yee oo ndu ɓéeje gə́ ɓar wəl el ləm tɔ.
8 Yee aiŋgwɔd dɔ mbalje’g mba saŋg nésɔ ləa,
Yee saŋg néje lai gə́ to təb.

9 See dadɔg a ndigi ra kula kari wa.
See a kaar mbɔr bəgərə-sɔ-né’g lə maŋgje ləi loondul’g wa.
10 See i a kwá gə kúla karee un ɓai wa.
See yee a njaa goi’g mba tɔ kɔr-naŋgje gə́ kəm-wolje’g wa.
11 See i a kɔm məəi dəa’g mbata siŋgá gə́ to yaa̰ wa.
See i a kyá̰ karee ra kula ləi gə dɔrea wa.
12 See i a kɔm məəi dəa’g karee ree gə kó ləi kəi kari wa.
See yee nja a mbo̰ kó kɔm dɔ na̰’d loo-kunda-kó’g ləi wa.

13 Miru naji bagee gə rɔlel,
Deḛ d’oo bagee asəna gə lum ndilili bèe.
14 Nɛ miru uba kabee ya̰ naŋg,
Yee ar babur ɓa kabeeje lé nuŋga ne.
15 Yee ar mée wəi dɔ gɔl dəw gə́ askəm kuba dee tɔ dee ləm,
Gə da gə́ wala gə́ askəm njaa dɔ dee’g ləm tɔ.

16 Yee ra kədərə gə ŋganeeje to gə́ lə dee to kea̰je el bèe,
Kula rəa ndubu dɔ kabee’g lé yee oo gə́ né el
17 Mbata Ala ɔgee kəmkàr ləm,
Yeḛ kai gosonégər aree gə́ kea̰ el ləm tɔ.
18 Loo gə́ yee ḭ gə́ mba kaiŋgwɔd lé
Ndá yee kogo dɔ kunda dee gə njekalee’g.

19 See i ɓa ar kunda siŋgá ləm,
Gə ar wolé uba gwɔbee’g ḭ pu-pu ləm tɔ wa.
20 See i aree tal to gə́ beedéje bèe wa.
Ndil ləa ɔm ɓəl-boo dɔ loo’g.
21 Yee tuga naŋg pugudu-pugudu al rəa gə siŋgamoŋgee ləm,
Yee al uru kédé no̰ nérɔje’g ləm tɔ.
22 Yee kogo dɔ ɓəl’d gə́ kogo ɓó yee unda bala el ləm,
Yee tel giree ila ar kiambas el ləm tɔ.
23 Kaa ku ɓandaŋg ɓar dəa’g kogoro-kogoro ləm,
Nḭga-ndəi gə niŋga-dubu ndɔḭ pəl-pəl rəa’g ləm tɔ.
24 Mal né gə́ o̰ mée lém-lèm lé aree taa ne loo kalaŋ ləm,
Yee askəm kwa ŋgaŋ rəa loo ndu to̰to̰ gə́ ɓar el ləm tɔ.
25 Loo gə́ ndu to̰to̰ ɓar ndá yee pana: J’awje kəm sí kédé,
Loo gə́ rɔ nai əw ɓəi kara yee taa baḭyee pir-pir ləm,
Yee oo ɓé-njérɔje gə baŋga njérɔje gə́ ɓar yi-i-i ləm tɔ.

26 See to gosonégər ləi-i ɓa niŋga ḭ ne
Nar ne bag par gə́ dɔkɔl lé wa.
27 See gə goo torndui ɓa mal ḭ ne ləm,
Ra ne kəi ləa dɔ looje gə́ ndəw’g lé ləm tɔ wa.
28 Mbuna mbalje ɓa to loo-siée ləm, yee to keneŋ
Dɔ kɔr mbalje gə dɔ sèm mbalje gə́ ŋgal ləm tɔ.
29 Lée neelé ɓa yee si keneŋ tən nékwa ləa ləm,
Yee si əw ya kəmee ée gərərə ləm tɔ.
30 Ŋganeeje d’ai məs,
Loo gə́ nin to keneŋ ndá lé neelé i a kée keneŋ tɔ .