Timote mi i ad’u Paul azi ki Silas
1 Paul mi mba Derbe ki Listre. Sama mi he gagazid’ina mi nga kua, simiyêm ala Timote. Asumî gor ra Juif-fa, ni d’a he gagazid’id’a, wani abumî ma Gre’â. 2 B’oziyoi suma Listre-na ki suma Ikoniyum-ma a nga yorom heî mi. 3 Paul mi min á i ki sed’emu, mi vumu, mi ngad’am bayâd’a, kayam Juif suma a nga ata yi mámina, kayam azi we pet ala abumî ma Gre’â. 4 Kid’a azi nga kal kur azì ma nglona tetenga, a nga gat suma a he gagazid’ina kayam a ngom zla d’a suma a sunuzina ki suma nglo suma Jerusalem-ma a ndjak vunazi kata. 5 Kayam ndata, suma toka a nga sira kur he gagazid’a, a nga zul avogovok burâ ki burâ mi.
Vana nde tam mbei ir Paul avo Trowas
6 Muzuk ma bei tchod’a ba na mi d’elezi á tchi wal zlad’a hAlonid’a yam andaga d’a Asi-d’a. Kayam ndata, azi kal kur andaga d’a Frizi-d’a ki d’a Galat-ta. 7 Kid’a azi mba go ki Misi-d’a, azi min á i Bitini, wani Muzu’â hi Jesus-na mi arazi nga lovota d’i. 8 Kayam ndata, azi kal kur Misi, a i Trowas. 9 Kur andjege ndata, vana nde tam mbei ir Paul. Mi we sama Maseduwan-na mi nga tchola, nga mi tchenem ala: Ang mbeï Maseduwan, ang ndjunumiya. 10 Kid’a vana nde tam mbei iram dad’a, ata yi máma na wat, ami halami lovota á imi Maseduwan, ami djib’eremi ala Alona mi yami ni mam á tchazi wal Zla d’a Djivid’a.
Lidi ti he gagazid’a mi Salad’a avo Filip
11 Ami djagami kur batod’a avo Trowas, ami ngami voromi yam til la Samotras-sa, ndjivinda ami kalami Neyapolis. 12 Ami tcholomi kua, imi kur azì ma Filip-ma. Ni azì ma ngol ma avo’â kur ambas sa Maseduwan-nda, nandagad’a hi Romê-nid’a mi. Ami lami burâ ablaud’a kur azì ma ngol máma. 13 Kur bur ma sabatna, ami buzugumi woi avun azina á imi avun aluma. Ami djib’eremi ala ami fami ni yima tchen Alona yam Juif-fâ. Ami kagami kä, nga dami zlad’a marop suma a nga toka kuana. 14 Atcha d’a dinga, simiyêt ala Lidi, ti hum zla mamid’a. Natcha d’a kur azì ma ngol ma Tiyatir-rîd’a ni d’a nga d’i gus baru d’a hleud’a woid’a, ni d’a nga d’i kud’or Alonid’a. Salad’a mi malat hurut á hum zla d’a Paul nga mi data. 15 Kid’a ami lat batemba ki suma avo hatatna peta, ti tchenemi ala: Le agi wan ala an natcha d’a d’engzenga avok Salad’a ni, agi mbeï kagagi avo hatanu. Ti labami gak ami imi ki sed’ed’u.
Paul azi ki Silas a nga kur dangeina avo Filip
16 Kid’a ami nga imi ata yima tchendid’a, gor ra sunda djop fileina ti ngavamiya, ni d’a suliyotna a nga fe beged’a yam filei mat ma djopa heîd’a. 17 Ti nga d’i tit ad’umi ki Paul, ti er ad’ut akulo ala: Suma wana nazungeîna hAlo ma sä akulo ma kal teglesîna. Azi nga ni tchagi ni wal lovot ta igi kur sutid’a. 18 Ti le hina burâ ngola. Ata yi máma, Paul hurum zala, mi mbut iram mi de mi muzuk ma tcho máma ala: An hang vuna ki simiyê Jesus Christ, ang nde woi kurud’u. Ata yi máma na wat, mi nde woi mi.
19 Ata yima suliyotna a we va mazi ma fe beged’a pat tei dad’a, a ve Paul azi ki Silas, a tanazi ad’u su’â avok suma te yamba. 20 Kid’a a mbazi avok suma nglo suma Romê-nid’a, a dazi ala: Suma wana ni Juif-fâ, a nga b’lagei azì mei ma ngolâ. 21 Azi nga hat ahle suma gat meid’a d’elei kazina, nahle suma ei Romê-na ndak á vazi ngomozi d’uo na. 22 Ablau suma pet a tchol akulo, a ndjak vunazi kaziya. Suma nglona a fogozi baru mazina woyo, a he vuna ala a tozi ki tutuguyona. 23 Kid’a azi tozi ngola heîd’a, a tchuguzi dangeina, a he vuna mi ma ngol ma ngom vun gong nga dangeinina ala mi ngomozi djiviya. 24 Kid’a mi hum gat mazid’a humba, mi tchuguzi kur gong nga dangei d’a azuta, mi tchuguzi aleina asezi mi.
25 Wani tcha andjege dangâla, Paul azi ki Silas a nga tchen Alona, a nga gilem ki sawala. Suma dangeina a nga humuziya. 26 Atogo hina zak, andagad’a yir ngola, gak ad’u gong nga dangeina yir mi. Ata yi máma na wat, vun gongîyo suma dangeina a mal leyo, kindjing ma a djin ki suma dangeinina pet mi galal lei mi. 27 Kid’a ma ngol ma ngom vun gong nga dangeina mi zlit akulod’a, mi we vun gongîyo suma dangeina a mal leyo, mi pat mbigeu mam mba fiyaka á tchi tamu, kayam mi djib’er ala suma dangeina pet a ring wa.
28 Wani Paul mi de ki delem akulo ala: Ang tchi tang ngi, ami pet nga ka hî.
29 Ma ngol ma ngom vun gong nga dangeinina mi yala a humï akud’a, mi ring klaviya, mi ge tam kä avok Paul azi ki Silas, nga mi zlaga. 30 Mi buzuguzi woi abua, mi djobozi ala: Agi suma nglona, an le ni nana ba, ni fe suta ge?
31 Azi dum ala: Ang he gagazid’a mi Salad’a Jesus, ang mba fe suta ki suma avo hatangâ pet. 32 Azi dum zlad’a hi Salad’id’a ki suma avo hatama pet. 33 Kur andjege ndata, mi yoziya, mi mbuzuzi mbilizi woyo. Ata yi máma na wat, a lum batemba ki suma avo hatama pet. 34 Mi i ki Paul azi ki Silas avo hatamu, mi hazi tena, mi le furîd’a zlapa ki suma avo hatama pet, kayam azi he gagazid’a yam Alona.
35 Kid’a yina mi fo dad’a, suma nglo suma Romê-na a sunï suma sunda gen ma ngol ma ngom vun gong nga dangeinina ala: Ang tchuk sum ndazina akulo, a iya.
36 Ma ngol ma ngom vun gong nga dangeinina mi de mi Paul ala: Suma ka sariyad’a a sunï ala an tchugugi akulo. Kayam ndata, agi buzugugiya, agi igi lafiya.
37 Wani Paul mi dazi ala: A tomi woi ir suma pet bei ka sariyad’a kamiya, ami suma ala ni Romê-na na. Wani ki tchetchemba, azi min tchugumi akulo ki ngeid’a? Nga na d’i! Ar azi tazid’a a mba a tchugumi akulo.

38 Suma a sunuzina a hulong a de zla ndata mi suma nglona. Kid’a azi hum ala Paul azi ki Silas ni suma Romê-na d’a, azi mbut mandarâ. 39 Azi mba á labaziya. Kid’a a buzuguzi woi abud’a, a tchenezi ala a arazi azì mazi ma ngolâ. 40 Kid’a azi buzuk kei kur dangeinid’a, azi kal avo hi Lidi. Bugol la azi gol b’oziyozina gola a gigid’ezi mi d’a, a iya.
Timote aw gə Pool gə Silas na̰’d
1 Gée gə́ gogo yeḛ teḛ Derbə gə Listrə. Aa ooje, njekwakila kára si keneŋ gən ria lə Timote. Yeḛ to ŋgon lə Jib gə́ un mée nɛ bɔbeeje to Grek. 2 Ŋgako̰ na̰je gə́ d’isi Listrə gə Ikɔnə d’ɔr ta ləa maji. 3 Pool ndigi kɔree karee aw səa. Bèe ɓa yeḛ ɔree aw inja ta mɔdee gə mbata Jibje gə́ d’isi mee ɓeeje’g neelé, mbata dəwje lai gər to gə́ bɔbeeje to gə́ Grek. 4 Loo gə́ d’isi dəs gə ɓee-ɓee lé d’un ndu dee d’ar ŋgako̰ na̰je gə mba kar dee d’aa dɔ torndu njékaḭkulaje gə ŋgatɔgje gə́ Jerusalem’g lé. 5 Togə́bè Eglisəje ra tɔg dɔ meekun’g lə dee gə́ kédé-kédé, d’ɔs ne goo na̰ gə ndɔ dee ndɔ dee.
Némḭdi teḛ dɔ Pool’g mee ɓee gə́ Troas
6 Ndilmeenda ɔg dee loo kila mber ta mee dəb ɓeeko̰ gə́ Asi. Togə́bè ɓa deḛ d’unda mee ɓee gə́ Prigi gə Galati gaŋg. 7 Loo gə́ deḛ ree mbɔr ɓee gə́ Misi’g dəb ndá deḛ saŋg loo gə mba kuru kaw gə́ dəb ɓeeko̰ gə́ Bityni. Nɛ Ndil Jeju ya̰ loo ar dee el. 8 Togə́bè ɓa deḛ d’unda mee ɓee gə́ Misi ta badə gaŋg teḛ d’aw Troas. 9 Mee tilee’g neelé némḭdi teḛ dɔ Pool’g aree oo dəw gə́ Masedoinə gə́ teḛ dəa’g təsərə ra ndòo rəa’g togə́bè pana: Maji kari ɔd gə́ Masedoinə’g nee la sə sí. 10 Gée gə́ gogo gə́ Pool oo némḭdi neelé ndá léegəneeya jeḛ n’saŋg rəw gə mba kaw Masedoinə mbata jeḛ n’la̰ji meḛ sí’g to gə́ Mbaidɔmbaije ɓar sí mba kar sí j’aw j’ila mber tagə́maji keneŋ.
Lydi un mée ar Mbaidɔmbaije mee ɓee gə́ Pilibə
11 Kḭ sí gə́ j’ḭ Troas lé j’uru mee bato’g j’aw njoroŋ j’wɔji dɔ Samotrasə sur. Bèlè ndá j’wa naŋg Neapolis. 12 Jeḛ j’ḭ keneŋ j’aw Pilibə gə́ to ko̰ɓee lə dəb loo gə́ Masedoinə ləm, to loo-taa gə dɔ lə njé gə́ Rɔm ləm lé. 13 Ndɔ-kwa-rɔ lé j’aw ŋgaŋloo’g raga par gə́ ta nia̰’g, to loo gə́ jeḛ j’ə̰ji meḛ sí’g m’pana: To loo ra tamaji keneŋ. J’isi naŋg j’ɔr sor gə denéje gə́ d’wa dɔ na̰ lé. 14 Dené kára mbuna dee’g ria lə Lidi, yeḛ to njerab-kubu gə́ ndiri ndul piro-piro ndogo gə́ ɓee-kojee to Tiatirə. Yeḛ to dené gə́ ɓəl Ala ləm, yeḛ ur mbia gèŋ dɔ ta’g lə sí ləm tɔ. Mbaidɔmbaije aree ur mbia gèŋ unda ne mée yel dɔ ta gə́ Pool ndoo dee lé taa ne gə mée rəgm tɔ. 15 Loo gə́ yeḛ gə njénojije ləa ra batɛm mba̰ ndá yeḛ un ta nee dəji sí pana: Ɓó lé seḭ oomje gə́ dəw gə́ ila koji dɔ Mbaidɔmbaije’g lé ndá maji kar sí reeje kəi ləm gə mba sí keneŋ.
Yeḛ oma̰ sə sí gə no̰, ar sí j’aw səa.
Pool gə Silas d’isi daŋgai’g mee ɓee gə́ Pilibə
16 Loo gə́ j’isi j’aw gə́ loo-ra-tamaji ndá ŋgonjelookisi gə́ dené gə́ ndil li-mam to mée’g teḛ dar sí bus, yeḛ to njenékoo gə́ iŋga ne lar ɓai-ɓai ar ɓéeje-je. 17 Yeḛ oso goo síjeḛ gə́ Pool’g ra né tar wəl-wəl pana: Dəwje neelé to kuraje lə Ala gə́ Njekurdɔloo’g gə́ d’ula sí ne ta lə rəw-kaji.
18 Yeḛ ra togə́bè as ndɔ bula ndá mee Pool ea̰ yaa̰ aree pa gə ndil lé pana: M’un ndum m’ari gə ri Jeju Kristi mba kari unda loo mée’g teḛ.
Léegəneeya yeḛ unda loo mée’g teḛ tɔ. 19 Loo gə́ ɓé-ŋgon-njelookisije neelé d’oo to gə́ dɔ nékiŋga lə dee a gə kɔs bo̰ ndá d’uba Pool gə Silas d’wa dee ndɔr dee d’aw sə dee loo-nada no̰ njégaŋ-rəwtaje’g. 20 Deḛ d’unda dee no̰ njégaŋ-rəwtaje’g d’un ta lə dee pa pana: Dəwje neelé bəg loo mee ɓee’g lə sí yaa̰. 21 Deḛ to gə́ Jibje gə́ d’ila mber ta né gə́ wɔji dɔ néjiɓeje gə́ to né gə́ kəm kar síjeḛ gə́ n’to dəwje gə́ Rɔm lé j’oso goo’g n’ra el.
22 Koso-dəwje kara d’ḭ ɓugu na̰ dɔ dee’g tɔ ndá njégaŋ-rəwtaje twa kubuje lə dee rɔ dee’g hao̰-hao̰ til, tɔɓəi d’un ndu dee gə mba kar dee kunda dee gə ndəi-kɔb. 23 Loo gə́ deḛ kunda dee gaŋg rɔ dee təgərə-təgərə mba̰ ndá d’aw d’ɔm dee daŋgai’g. D’un ndu dee d’ar njeŋgəm kəi-daŋgai mba karee ŋgəm dee pèrèrè. 24 Loo gə́ njeŋgəm kəi-daŋgai oo ndu deḛ gə́ d’un d’aree lé taa rəgm ndá yeḛ ɔm dee duu-loo’g ila kag gɔl dee’g.
25 Loo gə́ dan loo bab ndá Pool gə Silas d’isi ra tamaji ləm, d’ɔs pa d’ula ne rɔnduba dɔ Ala’g ləm tɔ tɔɓəi daŋgai mar deeje d’oo ndu dee tɔ. 26 Léegəneeya dɔ naŋg yə ɓugu-ɓugu, gin kəi-daŋgai yə gə́ léegəneeya ar takəije lai teḛ bələŋ-bələŋ. Kula gə́ gɔl daŋgaije’g lé jura naŋg wururu-wururu. 27 Njeŋgəm kəi-daŋgai lé ndel dɔ ɓi’g. Loo gə́ oo takəi-daŋgai to tag ndá yeḛ ɔr kiambas ləa gə mba tɔl ne rəa mbata ə̰ji mée’g pana: Daŋgaije d’aḭ sanéna̰ pə mba̰. 28 Nɛ Pool ila boo-ndia naŋg wəl pana: Tuji rɔi kari ba el, jeḛ lai j’aar keneŋ nee ya ɓəi.
29 Yen ŋga njeŋgəm kəi-daŋgai lé ɓar-ɓar pər gə mba koo ne loo ndá ɔd uru kəi gə kaa kəmee bura, oso naŋg rəb gɔl Pool gə Silas’g unda bala tigi-tigi. 30 Yeḛ ar dee d’unda loo teḛ raga dəji dee pana: Mbaije ləm, see m’a ra ban-ban ŋga gə mba kiŋga ne kaji ɓəi wa.
31 Pool gə Silas d’ilá keneŋ pana: Ɔm məəi dɔ Mbaidɔmbaije Jeju’g lé ndá i a kaji ne, i gə njémeekəije ləi bura ya.
32 Yen ŋga deḛ d’ɔr goo ta lə Mbaidɔmbaije d’ulá ləm, gə d’ula deḛ lai gə́ d’isi mee kəi’g ləa lé ləm tɔ. 33 Mee tilee’g neelé yeḛ ɔr dee aw sə dee aw togo ta dooje gə́ rɔ dee’g. Léegəneeya deḛ rəa-yeḛ gə njémeekəije ləa lai batɛm. 34 Yen ɓa yeḛ ɔr no̰ dee aw sə dee kəi ləa ndá yeḛ ar dee nésɔ d’usɔ ləm, yeḛ ra rɔlel gə njémeekəije ləa lai dɔ kɔm gə́ d’ɔm meḛ dee dɔ Ala’g lé ləm tɔ.
35 Loo gə́ loo àr ndá njégaŋ-rəwtaje d’ula njékulaje lə dee rɔ njeŋgəm kəi-daŋgai’g mba kulá pana: Ɔm dəwje neelé tar ar dee d’aw.
36 Njeŋgəm kəi-daŋgai lé ula Pool pana: Njégaŋ-rəwtaje d’un ndu dee mba kam m’ɔm sí tar. Bèe ndá ɓasinè undaje loo teḛje awje gə meelɔm.
37 Nɛ Pool ula njékulaje neelé pana: Jeḛ gə́ n’to gə́ njé gə́ Rɔm gə́ kojikəi ya, deḛ d’unda sí gə ndəi-kɔb kəm dəwje bura lal gaŋgta gə́ bèe ya, d’ɔm sí ne daŋgai’g d’ar sí j’isi ne ɓam ɓəi ndá see ban ɓa deḛ ndigi kɔr sí gə goo ŋgəḭ ba ɓəi wa. Bèe el ɓəi. Maji kar dee-deḛ nja ree gə rɔ dee ɓa d’ɔm sí tar ɓəi.
38 Njékulaje neelé d’un taree d’aw d’ula njégaŋ-rəwtaje taree. Loo gə́ d’oo to gə́ deḛ to gə́ njé gə́ Rɔm lé ndá deḛ d’unda bala tigi-tigi. 39 Deḛ ree gɔl meḛ dee ɓa d’ɔm dee ne tar ɓəi tɔɓəi deḛ ra ndòo rɔ dee’g mba kar dee d’ɔd d’aw d’ya̰ ɓee lə dee. 40 Loo gə́ d’unda loo kəi-daŋgai’g teḛ lé ndá d’ɔd d’aw kəi lə Lidi. Loo gə́ d’oo ŋgako̰ na̰je, ndəji dee mba̰ ndá d’uba naŋg d’ḭ d’aw ɓəi tɔ.