1 Ni hina ba, Alona mi dap akulod’a kandagad’a kahle suma kuruzina pet. 2 Ata yima Alona mi dap vun sun mama dapma, mi tuk tam kur bur ma kid’iziyana yam sun mam mba mi lata pet. 3 Alona mi b’e vunam yam bur ma kid’iziyana, mi tinim iram vamu, kayam mam tuk tam yam sun mam mba mi lata pet. 4 Wana nad’u tinda hakulod’a kandagad’id’a kid’a Alona mi lazid’a.
Adam ki Ef a nga kur Eden
Ata yima Ma didina Alona mi landagad’a kakulod’ina, 5 agu tu pî mi nga kat ti, asu tu pî mi deî nga kat tuo mi, kayam Ma didina Alona mi se nga alona yam andagad’a d’uo tua, sama zum andagad’a nga d’uo tua mi. 6 Vana nga mi d’us akulo yam andagad’a d’igi andosâ na, mi lab’at yad’u.
7 Ata yima Ma didina Alona mi min sana kandaga d’a gugud’upina, mi fom muzugam ma he arid’ina atchinamu, sa máma mi mbut sama arina.
8 Bugola, Ma didina Alona mi tin asinena kur Eden abo ma yorogona, mi tin sama mi luma kuru. 9 Ma didina Alona mi deî andjaf agu ma lara ge pet ata yi máma; djivid’a á gola, djivid’a á ted’a mi. Mi deî agu ma he arid’a aduk asinena, kagu ma tak á we djivid’a ki tchod’ina mi.
10 Aluma mi tcholï kur Eden, nga mi lap ahle suma hur asinenina. Bugol Eden, mi wal ad’u fid’i. 11 Alum ma avo’â a yum ala Pison; ni ma ngui ambas sa Havila d’a lora nga kuad’a. 12 Lora yam ambas ndatid’a ti djivid’a heî; bedeliyum kahina onisa a nga kua mi. 13 Alum ma mbàna a yum ala Gihon, ni ma ngui ambas sa Kus-sina. 14 Alum ma hindina a yum ala Tigre, nga mi djang iram abo ma yorogona hambas sa Asiri-d’a. Alum ma fid’ina a yum ala Efrat.
06 versets Bibliques sur le travail
15 Wani Ma didina Alona mi hle sa máma, mi tinim kur asine ma Eden-na, kayam mi zumumu, mi ngomom mi. 16 Ma didina Alona mi hum vuna ala: Ang ndak á te vud’agu ma lara ge pet ma nga kur asinenina, 17 wani ang te vud’agu ma tak we djivid’a ki tchod’ina d’i. Bur ma ang le tum wa ni, ang mba mid’a.
18 Wani Ma didina Alona mi de kurum ala: Nga djivid’a tala sana mi kak vam tu d’a d’i. An nga ni lum mba ndjun nda hle tat d’igi mam na d’a.
19 Ma didina Alona mi yo andagad’a, mi lazureina, ambureina kaluweina pet, mi mbazi mi sa máma á we mam mba mi yazi nana ge, kayam ahle suma arina pet a fe simi ma sa máma mba mi tinizizina. 20 Sa máma mi tin simiyê d’uwarâ, aluweina, ambureina kazureina pet. Wani mi fe nga vama mi hle tam d’igi mam na á ndjunuma nga d’i.
21 Ma didina Alona mi bur sa máma sen ma ngolâ, mi pat asok ma pepeyema, mi vrak hliuna balumu. 22 Ma didina Alona mi mbut asok ma mam pad’am máma atchad’a, mi mbat mi sa máma. 23 Sa máma mi dala: Ahâ! Wana ni vama hle tam d’igi an na na, naso’â hasogona, ni hliuna hi hliwina, an mba ni yat ala Atchad’a , kayam Alona mi pad’at ni ata sana .
Que dit la Bible sur le mariage
24 Kayam ndata, sana mba mi ar abum kasumu, mba mi reî kamamba, azi djak a mba mbut ni hliu ma tuna.
25 Sa máma kamamba djak a ni gandilad’a; azi kamamba djak a we nga zulona d’uo mi.
Ala ra diŋgam gə dené
1 Bèe ɓa Ala ra dara ləm gə naŋg nee ləma gə boo-néje lai gə́ to keneŋ lé, tɔl dee bém ya. 2 Ndɔ gə́ njekɔm’g siri lé kula ra Ala gə́ yeḛ ra lé yeḛ tɔlee bém ya. Ndá ndɔ gə́ njekɔm’g siri lé yeḛ wa rəa dɔ kula reaje’g lai gə́ yeḛ ra lé tɔ . 3 Ala tɔr ndia dɔ ndɔ gə́ njekɔm’g siri’g lé undá ne gə kəmee doi mbata ləa-yeḛ ya, mbata ndəa neelé yeḛ wa rəa dɔ kulaje’g ləa lai gə́ yeḛ ra lé. 4 Aa ooje, gin k’unda gə́ d’unda dara gə naŋg neelé, lé ɓa nee:
Loo-ndɔ gə́ Edḛ
Loo gə́ Njesigənea̰ Ala ra naŋg nee gə dara lé ndá 5 ŋgon kag gə́ rḛdeŋ bèe kara to dɔ naŋg nee lé el ɓəi ləm, kam kára kara uba loo-ndɔ’g el ɓəi ləm tɔ. Mbata Njesigənea̰ Ala ar ndi ər dɔ naŋg nee el ɓəi ləm, dəw gə́ njendɔ dɔ naŋg neelé kara godo ɓəi ləm tɔ. 6 Nɛ kṵji mán ɓa ḭ naŋg ar dɔ naŋg lai yil ne bèe-bèe ya.
7 Njesigənea̰ Ala ra dəw gə nduji naŋg. Yeḛ tó kəmə gə́ ka̰ si kəmba rəw əmee’g ndá dəw lé tel to dəw gə́ si kəmba ya . 8 Tɔɓəi Njesigənea̰ Ala wa loo-ndɔ loo gə́ ɓaree Edḛ’g, par gə́ bər ndá yeḛ unda dəw gə́ yeḛ rəa lé keneŋ. 9 Njesigənea̰ Ala ar kagje gə́ gə gel dee gel deḛ lai d’uba dɔ naŋg’d lé, njé gə́ maji kəm dəw’g ləm, gə njé gə́ maji gə́ ka̰ sɔ ləm tɔ. Kag kəmə lé to dan loo-ndɔ’g lé dana bab ləm, kag gə́ wɔji dɔ gər né gə́ maji əsé né gə́ majel kara to keneŋ ləm tɔ .
10 Baa kára ḭ ɓee gə́ Edḛ ula taa mee loo mee ndɔ’g neelé, ɓa ḭ keneŋ ndá yee tɔ loo sɔ tɔ. 11 Tɔ-baa gə́ dɔtar lé ria lə Piso̰, to yee gə́ gugu dɔ ɓee gə́ Habila lai sub, loo gə́ larlɔr to keneŋ lé tɔ. 12 Larlɔr gə́ mee ɓee’g neelé to yee gə́ àr ŋgad-ŋgad ya. Jərje gə́ ɓar dee delium gə onikis kara to keneŋ ləm tɔ. 13 Tɔ-baa gə́ njekɔm’g joo lé ria lə Gihon, to yee gə́ gugu dɔ ɓee gə́ Kus sub tɔ. 14 Tɔ-baa gə́ njekɔm’g munda lé ria lə Hidekel, to yee gə́ ula par gə́ bər kel ɓee gə́ Asiri. Tɔ-baa gə́ njekɔm’g sɔ lé ria lə Epratə tɔ.
15 Njesigənea̰ Ala aw gə dəw lé undá loo-ndɔ gə́ Edḛ’g gə mba karee ndɔ lé neelé ləm, gə mba karee aa dəa ləm tɔ. 16 Njesigənea̰ Ala un ndia ar dəw lé pana: Kagje lai gə́ mee ndɔ’g neelé i askəm sɔ kandə dee to gə́ məəi ndigi. 17 Nɛ kag gə́ wɔji dɔ gər né gə́ maji əsé né gə́ majel lé i a sɔ ka̰dee el mbata mee ndəa gə́ i a sɔ ka̰dee ndá i a kwəi ya.
18 Njesigənea̰ Ala pana: To maji mba kar dəw si gə karee ba el, m’a ra njela səa gə́ a to tana səa bèe k’aree tɔ. 19 Naŋg ɓa Njesigənea̰ Ala unda ne daje lai gə́ mee wala’g gə nékundaje lai gə́ d’ḭ gə bag dee pə̰ dara’g ndá yeḛ ar dee ree rɔ dəw’g neelé mba koo ri dee gə́ yeḛ a gə kunda dɔ dee’g lé gə mba kar nékundaje lai-lai gə́ d’aw kəmba lé d’un ri gə́ dəw neelé unda dɔ dee’g ɓar dee ne lé. 20 Togə́bè dəw neelé unda ri da-kulje lai ləm, gə nékundaje gə́ d’ḭ gə bag dee pə̰ dara’g ləma, gə daje gə́ wala lai ləm tɔ. Nɛ dəw lé yeḛ iŋga njela səa gə́ to tana səa lé el ɓəi. 21 Bèe ɓa Njesigənea̰ ar ɓi gə́ dum kun rɔ ɓidi oso kəm dəw’g neelé aree to ne ɓi pərəg. Yeḛ ɔr siŋga seŋgəre kaaree kára ndá tel gɔl dakasrea toree’g gogo. 22 Njesigənea̰ Ala un siŋga seŋgəre kaar dəw gə́ yeḛ ɔr lé telee gə́ dené ndá yeḛ aw səa rɔ dəw’g neelé. 23 Yen ŋga dəw neelé pana:
Aa oo, ɓasinè, yeḛ neelé to siŋgarɔm ləm, gə dakasrɔm ləm tɔ lé
Ndá d’a ɓaree dené mbata d’ɔree rɔ diŋgam’g ya.
24 Gelee gə́ nee ɓa diŋgam a kya̰ bɔbeeje gə kea̰je, tɔɓəi a kɔm na̰’d sad gə dené ləa ndá deḛ joo bɔr d’a tel to darɔ gə́ kára ba .
25 Diŋgam deḛ gə dené ləa joo bɔr lé d’aw gə kudu dee dum, nɛ rɔ dee kul rɔ na̰’d el.