Agi kagi ir sa d’i
1 B’oziyona, agi suma hagi gagazid’a yam Saleina Jesus Christ ma suburina, agi kagi ir sa d’i. 2 Kayam le sama ding mba kur tok magid’a ki ngangam ma lora abom ki baru ma djivi ma kal teglesâ atamu, le sama houd’a mba ki baru ma ndjondjorona atam mi, 3 le agi hagi ngola mi ma tchuk baru ma djivi ma kal teglesâ agi dum ala: Ang mbeï kak ata yima hud’a, wani agi dagi mi ma houd’a ala: Ang tchol hina djang, d’oze, Ang mbeï kak kä asenu ni, 4 agi kagi ni ir tagi d’uo zu? Agi mbud’ugi ni suma ka sariyad’a kur djib’er ra tchod’ina.
5 B’oziyon suma an le kagi heîna, agi humugiya. Alona mi man suma hou suma kur duniyad’a ka hina á mbud’uzi suma ndjondjoîna yam gagazi d’a hed’a, kayam azi kal kur leu d’a mam hle vunam kat mi suma a nga le kama. 6 Wani agi nga gologi ma houd’a is. Ni suma ndjondjoîna ba, a b’at ahlena abogi d’uo zu? Ni azi ba, a nga igi avok suma ka sariyad’a d’uo zu? 7 Ni azi ba, a nga ngul simi ma djivi ma Alona mi tinigizina d’uo zu?
8 Gagazi, le agi nga tid’igi yam vun ma hed’a hamulîna memet d’igi vun ma he máma mi de na ala: Ang le yam ndrangâ d’igi ang tanga na ni, agi lagi djiviya. 9 Wani le agi nga kagi ir suma ni, agi lagi ni tchod’a. Gata nga d’i kagi sariyad’a kagi kayam agi gagi nga yagi kä ad’ut ti. 10 Sama lara pî le mi ngom vun ma hed’a hi gatina pet, wani mi tchila yam ma tuna ni, zlad’a nga d’i vum kazi pet. 11 Ni mam tam ma dala: Ang le mizeuna d’uo na ba, mi de kua ala: Ang tchi sa d’i. Le ang le nga mizeuna d’i, wani ang le tchi matna ni, ang mbut ni sama tchila yam gata. 12 Agi dagi zlad’a, agi lagi d’igi suma a ka sariyad’a ata minda hi gat ta pad’ei woid’a na mi. 13 Sama we nga hohowa ndrama d’uo na, fata Alona mi kam sariyad’a kamba, mba mi wum hohowom mbuo mi. Wani we hohoud’a ti kus yam sariya d’a kad’a.
He gagazid’a ki sun nda led’a
14 B’oziyona, le sana mi dala mam he gagazid’a, wani sun mata le nga d’uo ni, djivi mata ni me ge? He gagazi ndata ti ndak á sud’um zu? 15 Le wiyeina d’oze wiyeid’a nga mi tit gandilad’a, a nga ki vama te d’uo mi ni, 16 le sana adigagi mi dazi ala: Agi i lafiya! Agi i hologi akud’a! Agi hobogiya! wani le agi hazi nga vama ndjunuzina d’uo ni, djivi mata ni me ge? 17 Hina mi, he gagazi d’a bei sunuta ni matna.
07 versets Bibliques sur la foi
18 Wani sama dingâ mba mi dala: Ang nga ki he gagazid’a, wani an nga ki sunda. Ata yi máma, an mba ni hulong dum ala: Ang tagan he gagazi mang nga bei sunuta, wani sun manda mba d’i tagang he gagazi manda. 19 Ang he gagazid’a ala Alona ni tu nata yad’u. Muzuk ma tchona pî mi he gagazid’a hina mi, nga mi zlak ki mandarâ mi. 20 Ang ma lilid’a, ang we nga ala he gagazi d’a bei sunuta ni hawa d’uo zu? 21 Ni kayam sunda ba, abui ngolo Abraham mi mbut sama d’ingêrâ avok Alona nata yima mi he goroma Isak vama ngat buzunina d’uo zu? 22 Ang gola! He gagazi mamba ti le sunda ki sun mamba. He gagazi mamba ti ndak memet ni yam sun nda mi lata. 23 Hina na ndak vun mbaktumba hAlona d’a ti dala: Abraham mi he gagazid’a yam Alona; ni kayam ndata ba, Alona mi ndumum sama d’ingêrâ avoromu, mi yum ala Banama. 24 Agi wagi ala sana mi mbut d’ingêr avok Alona ni yam sun nda mi lata, nga ni yam he gagazid’a hol li.
25 Ni hina ba, Rahap atcha d’a gaulangâ, ti mbut d’ingêr avok Alona ni yam sun nda ti lat ata yima ti ve suma a sunuzina avo hatat ti tinizi kur lovot ta dingid’a mi d’uo zu? 26 Le sana nga mi muzuk kuo ni, mi ni matna. Hina mi, he gagazi d’a bei sunuta ni matna.
Ɔrje kəm dəwje el
1 Ŋgakɔmje, seḭ gə́ unje meḛ sí arje Jeju Kristi Mbaidɔmbaije lə sí gə́ d’ula rɔnduba dəa’g mba̰ lé maji kar sí ɔrje kəm dəw kára kara el. 2 Ǝ̰jije ta nee ooje: Dəwje joo ree mee kəi-kwa-dɔ-na̰’g lə sí ar yeḛ gə́ kára lé ŋgama larlɔr to jia’g ləm, kubu gə́ bḭ maji to rəa’g ləm tɔ. Yeḛ gə́ njekɔm’g joo lé to gə́ njendoo, kubu gə́ ŋgisi bḛji-bḛji ɓa to rəa’g yeḛ ree tɔ. 3 Seḭ ɔrje kəm yeḛ gə́ to njekubu gə́ bḭ maji lé seḭ uláje pana: I lé ree s dɔ kag sí mbai gə́ nee, nɛ seḭ ulaje njendoo lé pana: Aar tar nu, əsé ree si gin kali gə́ m’tura gɔlm m’ɔm keneŋ. 4 Ɓó lé seḭ raje togə́bè mbuna sí’g ndá see seḭ ɔrje kəm dəwje el wa. See seḭ raje gə goo takə̰ji lə sí gə́ to majel el wa.
5 Ooje ta nee maji, ŋgakɔmje gə́ m’unda sí dan kəm’g: See Ala ɔr kəm deḛ gə́ to gə́ njéndooje kəm dəwje gə́ naŋg nee mba kar dee to bao-meekunje ləm, mba kar ɓeeko̰ gə́ yeḛ un ndia mba kar deḛ gə́ d’undá dan kəm dee’g lé d’a to njeaje ya ləm tɔ lé el wa. 6 Seḭ nja, seḭ ilaje rɔkul dɔ njendoo’g. See baoje lé d’ula busu dɔ sí’g el wa. See to deḛ nja ɓa ndɔr sí d’ɔm sí loo-gaŋg-rəwtaje’g lé el wa. 7 See dee d’ila ndɔl dɔ ri gə́ maji lə yeḛ gə́ seḭ toje kea̰ lé el wa.
8 Ɓó lé, seḭ raje torndu gə́ maji dum areeje ɔr rɔd gə goo ta gə́ to mee maktub’g pana: Seḭ a kundaje mar síje dan kəm sí’g to gə́ seḭ ra gə rɔ sí bèe lé ndá seḭ raje maji ya . 9 Nɛ ɓó lé seḭ ɔrje kəm dəwje ndá seḭ raje kaiya tɔɓəi godndu lé ila ta dɔ sí-seḭ gə́ alje ta təa’g tɔ. 10 Mbata nana ɓa gə́ aa dɔ godnduje lai nɛ lal ra née kára ndá d’ila kəm maree’g pad ya. 11 Tɔgərɔ ya, yeḛ gə́ pana: Ndalje mɔdkaiya el lé yeḛ kara tel pa tɔɓəi pana: Maji kar sí tɔlje dəw el tɔ. Bèe ndá ɓó lé seḭ ndalje mɔdkaiya el nɛ seḭ tɔlje dəw ndá seḭ alje ta ta godndu’g lé ya . 12 Lé riri gə́ seḭ paje əsé seḭ raje lé ndá ə̰jije ooje godndu gə́ wɔji dɔ ŋgankojije ɓa a gaŋg rəwta dɔ sí’g. 13 Yeḛ gə́ meekɔrjol ləa godo ndá loo-gaŋg-rəwta lé meekɔrjol ləa a godo keneŋ tɔ. Nɛ meekɔrjol lé rəwta-gaŋg a kudu ne tɔ.
Meekun gə néra
14 Ŋgakɔmje, yeḛ gə́ pana: Neḛ n’to gə́ njemeekun, nɛ nérea gə́ maji gə́ wɔji dɔ meekun ləa godo ndá see meekun ləa to né gə́ banwa. See meekun neelé askəm kajee wa. 15 Ɓó lé ŋgoko̰ sí gə́ diŋgam əsé yeḛ gə́ dené d’aw gə kudu dee dum əsé nésɔ lal dee gə ndɔ dee ndɔ dee 16 ɓa dəw kára mbuna sí’g ula dee pana: Awje gə meelɔm arje rɔ sí gao ləm, arje meḛ sí nda̰ ləm tɔ, nɛ ɓó lé seḭ ar deeje né gə́ d’aw ndée mbata lə darɔ dee el ndá see majee a to né gə́ banwa. 17 Meekun lé kara to togə́bè tɔ. Ɓó lé néra gə́ maji ləa godo ndá meekun lé to ndiŋ tɔ.
18 Nɛ dəw kára a pa pana: I nja to gə́ njemeekun, nɛ ma lé m’to gə́ njera née. Tɔjim meekun ləi gə́ lal ra né dɔ’g, nɛ ma lé néram gə́ maji ɓa m’a kwa kwɔji ne gin meekun ləm. 19 I ə̰ji məəi’g pana: Ala kára ba kiao, yee ɓa i ra maji, nɛ ndilje gə́ majel kara d’ə̰ji meḛ dee’g togə́bè tɔ ndá dee ndəb ne pəd-pəd. 20 Ǝi, i dəw gə́ gə mḭdé ba lé see kəmi inja dɔ’g bərəŋ el ɓəi wa. Meekun gə́ lal ra née ndá to gə mḭdé ba tɔ. 21 Abrakam, bɔ síje lé loo gə́ yeḛ un ŋgonee Isaak ya̰ gée dɔ loo-nékinjaməs’g ar Ala lé yee ɓa deḛ d’ée né gə́ dəw gə́ njemeekarabasur ɓəi. See to togə́bè el wa . 22 I oo gao, meekun ləa orè na̰’d més gə né gə́ yeḛ ra ndá goo nérea ɓa meekun ləa ɔr ne dɔ njal ya. 23 Yee ɓa ta gə́ ndaŋg mee maktub’g lé tɔl ne ŋgaŋgee bém pana: Abrakam ɔm mée dɔ Ala’g, meekun lé Ala ée ne sur gə́ dəw gə́ njemeekarabasur, yee ɓa deḛ ɓaree ne kuramar Ala ya . 24 Seḭ ooje gao, néra dəw ɓa, d’a kée ne gə́ dəw gə́ njemeekarabasur ɓó mbata meekun ləa gə́ karee el.
25 Rahab, kaiya-dené lé kara loo gə́ yeḛ wa njékaḭkulaje gə́ rəa’g ar dee taa rəw gə́ raŋg lé see nérea neelé ɓa deḛ d’ée ne gə́ dəw gə́ njemeekarabasur tɔ el wa . 26 To gə́ darɔ gə́ kankəmrɔ godo keneŋ wəi mba̰ ndá meekun gə́ lal ra née kara to né gə́ wəi mba̰ tɔ.