Jesus mi nga avok Pilat
(Gol Mat 27.1-2Mat 11-14Mar 15.1-5Jn 18.28-38)
1 Sum ndazina a yo ki zla tazi pet, a i ki Jesus avok Pilat. 2 Azi nde tchugum zlad’a kam ala: Ami fami sama wana nga mi zut sum meina á tchol huneîd’a, nga mi d’el suma ala a he tara mi Sesar ri, nga mi dala mam tamba ni Christ, amulâ.
3 Pilat mi djobom ala: Angî amulâ hi Juif-fîna zu?
Jesus mi hulong dum ala: Ang de wa da’.
4 Pilat mi de mi nglo suma ngat buzuna azi kablau suma ala: An fe nga zla yam sa máma d’i.
5 Wani a de ki delezi akulo ala: Nga mi hle djib’era hi sumid’a akulo, nga mi hat kur ambas sa Jude-d’a pet, tin ad’ud’a yam andaga d’a Galile-d’a dei gak mba ka hî.
Jesus mi nga avok Herot
6 Kid’a Pilat mi hum zla ndatid’a, mi djobozi ala: Sa máma doli ni ma Galile-na zu? 7 Kid’a mi hum ala Jesus ni kur leud’a hi Herot-ta d’a, mi sunum mi Herot, kayam Herot tamba nga kur Jerusalem kur bur máma.
8 Kid’a Herot mi we Jesus-d’a, mi le furîd’a heî, kayam burâ ngola mam min ala mi wum kayam mam nga mi hum zla mamba, nga mi tin hurum á wum kayam mi lum ahle suma ndandalâ mi. 9 Mi djobom zlad’a ngola, wani Jesus mi hulongôm nga zla d’a ded’a balum mbi.
10 Nglo suma ngat buzuna azi ki suma hat gata a tchol a tchugum zlad’a kam ngola. 11 Herot azi ki azigar mama a golom d’igi vama hawana na, a lazamu. A tchugum baru d’a ngal wiwilika atamu, a hulongôm mi Pilat. 12 Kur bur máma Pilat azi ki Herot a ve tazi banad’a, kayam adjeu adigazi ni djangûna.
A ka sariya d’a matna yam Jesus
(Gol Mat 27.15-26Mar 15.6-15Jn 18.39—19.16)
13 Pilat mi yi nglo suma ngat buzuna azi ki suma te yamba ki suma gevemu, 14 mi dazi ala: Agi mban sama wana d’igi sama b’lak suma na. Agi gologiya, an djobom avorogiya, an fe nga zla yam sa máma kur ahle suma agi tchugumzi kama d’i. 15 Herot pî ni, mi fe nga zla kam mbi, mi sunundjï wana. Agi gologiya! Mi le nga vama ndak á tchid’ina d’i. 16 Kayam ndata, an nga ni tomu, ni gum akulo.
[17 Kur vun til ma Pak ma lara pî, Pilat nga mi gazi sama dangeina akulo tu.] 18 Wani azi pet de ki delezi akulo ala: Ang tchi sa máma, ang gami Barabas akulo. 19 Avok suma Romê-na a ge Barabas dangeina kayam nga mi zut suma á tchol huneîd’a ki suma te yamba hur azina, mi tchi matna mi.
20 Pilat dazi zlad’a kua, kayam mam min ge Jesus akulo. 21 Wani a de ki delezi akulo ala: B’alam akulo ata aguna, b’alam akulo ata aguna.
22 Pilat mi dazi kua yam á hindid’a ala: Ana ge? Mi le ni tcho me ge? An fe nga zla d’a ndak á tchid’id’a kam mbi. Kayam ndata, an nga ni tomu, ni gum akulo.
23 Wani azi de ki delezi akulo ala: B’alam akulo ata aguna. Siwel mazid’a kal kamu. 24 Kayam ndata, Pilat mi kam sariyad’a kam ndak yam tchen mazid’a. 25 Mi ge sama suma Romê-na a gum kur dangeinina akulo, ni ma zut suma a tchol huneîd’a ki suma te yamba hur azinina, mi tchi matna mi, ni ma azi tchenem kam ala mi gazizi akulona. Wani mi hazi Jesus á lum vama huruzi mina.
A b’al Jesus akulo ata aguna
(Gol Mat 27.32-44Mar 15.21-32Jn 19.17-27)
26 Kid’a azigarâ a nga i ki Jesus-d’a, a ngaf sama Siren-na simiyêm ala Simon, mi tcholï nabageya. A vumu, a hlum agu ma b’ala kam ala mi i ki bugol Jesus.
27 Ablau suma a nga i ad’umu. Adigazi arop suma hiuna a nga tchabozi kuruziya, a nga tchi kam mi. 28 Wani Jesus mi pret tam mi dazi ala: Arop suma Jerusalem-ma, agi tchigi kan ndi, wani agi tchigi ni kayam agi ki grogina. 29 Kayam burâ nga mi mba suma a mba dala: Arop suma gendrege suma a vut nga d’uo suma bei hapona mi grona ba na, a le furîd’a. 30 Kur bur máma suma a mba de mahuniyôna ala: Agi tchugugï kä kamiya. A mba de mi yima ndingâ ala: Ang ngeyemiya! 31 Le a nga le tcho ki sed’en an ma d’igi agu ma arina na ni, ni nana ba, a mba le ki sed’egi agi suma d’igi agu ma soina na na ni na na d’ang ge?
32 Azigarâ a i ki suma tchona mbà á tchazi zlapa ki Jesus. 33 Kid’a azi mbaza ata yima a yum ala Asok yamba na, a b’alam akulo ata yi máma ki suma tcho ndazina, tu ata bigam mba ndjufa, tu ata bigam mba gulad’a mi.
Principe Biblique
34 Jesus mi dala: Abunu, ang vat hurung ngei kaziya, kayam azi we nga vama azi nga luma d’i.
A b’rau baru mamba aduk taziya, a tumut gumara. 35 Suma a nga tchola á golomu, wani suma te yamba a nga lazamu, a nga dala: Mi sut suma dingâ; le mi ni Mesi ma Alona mi manama ni, ar mi sut tamu!
36 Azigarâ a nga lazam hina mi, a mba a hum süm ma azleina, 37 a dum ala: Le angî amulâ hi Juif-fîna ni, ang sut tangû.
38 Pilat mi b’ir kam akulo ala: Wana namulâ hi Juif-fîna.
39 Ma dingâ tu aduk suma a b’alazi akulo ki Jesus na, mi las Jesus, mi dum ala: Ang ni Mesi d’uo zu? Ang sut tang ki ami mi.
40 Ma dingâ mi ngop ndrama, mi dum ala: Ang nga le mandara Alona d’uo? Sariya d’a kangzi kanga ni tu ki mamba zu? 41 Sariya meid’a ni d’ingêr, kayam ei fei ni wuraka yam sun mei d’a led’a, wani sama wana mi le nga tcho d’i.
42 Mi de mi Jesus ala: Ata yima ang mbeï kamul mangina, ang djib’er kanu.
43 Jesus mi dum ala: Gagazi, an nga ni dangû, ang mba kak ini ki sed’en kur Paradis.
Matna hi Jesus-na
(Gol Mat 27.45-56Mar 15.33-41Jn 19.28-30)
44 Ata yima afata mba go ki falei d’ad’arâ, yina mbut nduvunda yam andagad’a pet gak afata tchuk siyad’u. 45 Afata mbut nduvunda, baru d’a ka ir ra kur gong nga kud’ora hAlonid’id’a, ti haû woi aduk mbà. 46 Jesus mi er ad’um akulo ki delem mba ngola ala: Abunu, an hang muzugan abongû. Ata yima mi de hina dana, mi duk vunamu.
47 Ata yima ma ngol ma azigarâ abom kis ma Romê-na mi wahle suma a lenina, mi gile Alona mi dala: Gagazi, sa máma ni sama d’ingêrâ.
48 Ablau suma pet suma a mba á wahle suma a lenina, kid’a a wazid’a, a hulong avo, a nga tchabozi kuruziya. 49 Jesus buniyôma pet azi karop suma a tcholï ki sed’em Galile deina, a tchol sä woi hina dei á gol ahle suma lena.
Tosa hi Jesus-d’a
(Gol Mat 27.57-61Mar 15.42-47Jn 19.38-42)
50 Sana nga, simiyêm ala Josef ni ma Arimate-na. Arimate nazì ma ngol ma yam ambas sa Juif-fina. Josef ni ma nga aduk suma b’ak zlad’a, ni sama djivina, ni ma d’ingêrâ mi. 51 Mi ndjak nga vunam yam nga hur mazina ki sun mazi d’a led’a d’i, nga mi djup mbad’a hAlonid’a á te leu mamba yam andagad’a mi. 52 Mi kal gen Pilat, mi djobom yam mad’a Jesus. 53 Bugola, mi pad’amï kä ata agu ma b’ala, mi d’ud’um ki baktana, mi gum kur zul la a tchot aduk ahinad’a d’a a ge nga sa kua d’uo d’a. 54 Bur máma ni bur ma min tad’a, kayam bur ma sabatna mi ar go.
55 Arop suma a tcholï ki sed’em Galile deina, a i ad’u Josef á gol ni nana ba, mi tos Jesus ge? 56 A hulong avo á min ahle suma his suma afufuîna ki mbul ma his djivid’ina mi.
Azi tuk tazi kur bur ma sabatna d’igi gata ti de na.
Jeju aar no̰ Pilatə’g
Mat 27.1-2Mat 11-14, Mar 15.1-5, Ja̰ 18.28-38
1 D’uba naĹ‹g lai d’ḭ ndÉ”r Jeju d’aw sÉ™a no̰ Pilatə’g. 2 Deḛ d’un ta sÉ™gee ne pana: Jeḛ j’iĹ‹ga dÉ™w neelĂ© loo sula gÉ™Ě yeḛ si sula njé’g lÉ™ sĂ­ gÉ™ mba kar dee d’ḭ gÉ™ njeko̰ɓee, É”g dee dÉ” kuga lar-gÉ™dÉ“ee gÉ™ Sesar lÉ™m, yeḛ pana: Neḛ nja n’to Kristi gÉ™Ě n’to mbai gÉ™Ě boi lĂ© lÉ™m tÉ”.
3 Pilatə un ta dəji Jeju pana: See i nja to mbai lə Jibje lé wa.
Jeju ndigi təa’g pana: Yee nja pa tai gən mba̰.
4 PilatÉ™ ula mbai dÉ” njĂ©kinjanĂ©mÉ™sje-je gÉ™ boo-dÉ™wje lĂ© pana: Ma m’oo ta kára kara gÉ™Ě wa dÉ” dÉ™w neelĂ© el.
5 NÉ› deḛ d’wa ta dee kÉ”gÉ™rÉ” pana: Yeḛ ndoo dÉ™wje ta sula dee ne dÉ” naĹ‹g gÉ™Ě Jude lai, un kudee Galile saar teḛ ne loo gÉ™Ě nee’g.
Jeju aar no̰ Herɔdə’g
6 Loo gÉ™Ě PilatÉ™ oo ta gÉ™Ě deḛ pa É“ar ne ri Galile lĂ© ndá yeḛ dÉ™ji dee gÉ™ mba koo see yeḛ to dÉ™w gÉ™Ě Galile wa.
7 Ndá loo gÉ™Ě yeḛ gÉ™ree gÉ™Ě ka̰ HerÉ”dÉ™ ndá yeḛ ar dee d’ḭ d’aw sÉ™a rÉ” HerÉ”də’g mbata ndÉ™a neelĂ© HerÉ”dÉ™ ree Jerusalem tÉ”. 8 Loo gÉ™Ě HerÉ”dÉ™ oo Jeju ndá rÉ™a lelee yaa̰, mbata lÉ™w ba yeḛ ndiĹ‹ga rÉ™a gÉ™ mba koo Jeju mbata yeḛ oo ta nĂ©je ɓəd-ɓəd gÉ™Ě pa d’wÉ”ji ne dÉ™a loo bula ndá yeḛ unda mĂ©e yel gÉ™ mba koo ne nĂ©mÉ”rije gÉ™Ě na̰je gÉ™Ě a gÉ™ ra tÉ”. 9 Yeḛ odo taje gÉ™Ě É“É™d-ɓəd dÉ™ji Jeju nÉ› Jeju teḛ tÉ™a ja̰ ilá keneĹ‹ el. 10 Mbai dÉ” njĂ©kinjanĂ©mÉ™sje-je gÉ™ njĂ©ndaji-maktubje d’aar keneĹ‹ ndá deḛ d’odo taje ɓəd-ɓəd sÉ™gee ne d’aw ne tÉ™a’g gaba-gaba. 11 Yen Ĺ‹ga HerÉ”dÉ™ gÉ™ njéŋgÉ™mlooje lÉ™a d’ée gÉ™Ě dÉ™w el, tɔɓəi loo gÉ™Ě d’ula sul dÉ™a’g lÉ™m, d’ula kubu gÉ™Ě ndoolĂ© yḛd-yḛd rÉ™a’g lÉ™m tÉ” ndá d’ar dee tel d’aw sÉ™a rÉ” Pilatə’g. 12 Mee ndÉ™a’g neelĂ© nja É“a PilatÉ™ gÉ™ HerÉ”dÉ™ d’ar ba̰ ta lÉ™ deḛ gÉ™Ě lÉ™w lĂ© udu ar dee tel to ne kuramar na̰je keneĹ‹ ɓəi.
Deḛ gaŋgta yoo dɔ Jeju’g lé
Mat 27.15-26, Mar 15.6-15, Ja̰ 18.39–19.16
13 Tɔɓəi PilatÉ™ mbo̰ mbai dÉ” njĂ©kinjanĂ©mÉ™sje-je lÉ™m, gÉ™ mbaije gÉ™Ě njĂ©gaĹ‹-rÉ™wtaje lÉ™ma, gÉ™ koso-dÉ™wje lÉ™m tÉ” mbo̰ dee dÉ” na̰’d ula dee pana: 14 Seḭ reeje gÉ™ dÉ™w neelĂ© rÉ”m’g asÉ™na gÉ™ dÉ™w gÉ™Ě sula koso-dÉ™wje ar dee d’ḭ kiu-kiu. NÉ› aa ooje ma m’dÉ™jee ta kÉ™m sí’g, nÉ› taje lai gÉ™Ě seḭ sÉ™geeje ne lĂ© ma m’oo ta kára kara gÉ™Ě wa dÉ™a el. 15 HerÉ”dÉ™ kara oo ta kára kara gÉ™Ě wa dÉ™a el lÉ™m tÉ”, mbata yeḛ ar dee tel ree sÉ™a rÉ” sí’g gogo, aa ooje, dÉ™w neelĂ© ra nĂ© kára kara gÉ™Ě as yĂ©e el. 16 TogÉ™Ěbè ndá m’a kar dee kundá gÉ™ ndÉ™i-kÉ”b É“a m’a kundá kilá tar ɓəi.
17 GÉ™ ndÉ” naḭ-naḭ lĂ© PilatÉ™ É”r daĹ‹gai kára ilá tar ar dee wÉ”ji ne dÉ” ndia gÉ™Ě yeḛ un ar dee lĂ© ya tÉ”Ta neelĂ© godo mee maktubje gÉ™Ě lÉ™w gÉ™Ě na̰je’g..
18 Yen Ĺ‹ga deḛ lai d’unda ndu dee na̰’d ra ne nĂ© u-u-u pana: DÉ™w gÉ™Ě aa’n lĂ© aree udu nÉ› É”r Barabas É“a ilá tar ar sĂ­.
19 Barabas neelĂ© d’ilá daĹ‹gai’g mbata sula gÉ™Ě yeḛ sula dÉ™wje gÉ™Ě mee É“ee’g ar dee d’ḭ gÉ™ njĂ©ko̰ɓeeje lÉ™m, gÉ™ mbata tÉ”l gÉ™Ě yeḛ tÉ”l dÉ™w lÉ™m tÉ”. 20 PilatÉ™ wÉ”ji-kwÉ”ji kila Jeju tar, bèe É“a yeḛ tel ula dee ne ta ɓəi. 21 NÉ› deḛ ra nĂ© u-u-u pana: ĆŠaree kaar kag’d gÉ™Ě É—ar ya, É—aree kaar kag’d gÉ™Ě É—ar ya.
22 PilatÉ™ tel dÉ™ji dee É”m gÉ™Ě gÉ”l munda pana: See nĂ© gÉ™Ě majel gÉ™Ě yeḛ ra lĂ© gÉ™Ě É—i wa. Ma m’iĹ‹ga ta gÉ™Ě wa dÉ™a gÉ™Ě as yĂ©e kára bèe el. Bèe ndá m’a kundá gÉ™ ndÉ™i-kÉ”b ndá m’a kundá kilá tar.
23 NÉ› deḛ d’wa ta dee kÉ”gÉ™rÉ”-kÉ”gÉ™rÉ” pata wÉ™l-wÉ™l gÉ™ mba karee É—aree. Ta dee wá wÉ”r aree dum kila’g. 24 TogÉ™Ěbè É“a PilatÉ™ un ndia ar dee ra sÉ™a to gÉ™Ě deḛ dÉ™jee lĂ© ya. 25 PilatÉ™ É”r yeḛ gÉ™Ě d’ilá daĹ‹gai’g mbata sula gÉ™Ě yeḛ sula dÉ™wje gÉ™Ě mee É“ee’g ar dee d’ḭ gÉ™ njĂ©ko̰ɓeeje lÉ™m, gÉ™ mbata tÉ”l gÉ™Ě yeḛ tÉ”l dÉ™w lÉ™m tÉ” lĂ© ilá tar ar dee to gÉ™Ě deḛ dÉ™jee, nÉ› yeḛ ula Jeju ji dee’g mba kar dee ra sÉ™a nĂ© to gÉ™Ě meḛ dee ndigi.
Deḛ ɗar Jeju kaar kag’d
Mat 27.32-44, Mar 15.21-32, Ja̰ 19.17-27
26 Loo gÉ™Ě d’isi d’aw sÉ™a ndá deḛ dar Simo̰, dÉ™w gÉ™Ě Sirèn bus, gÉ™Ě ḭ ndÉ”, deḛ d’ɔsee d’aree un kag-dÉ™s lÉ™ Jeju orè ne gĂ©e.
27 Koso-dÉ™wje gÉ™Ě bula digi-digi d’ɔm na̰ goo Jeju’g lÉ™m, denĂ©je kara ndolè gĂ©e kunda ne kaar dee no̰ ne no̰ Jeju wÉ™l-wÉ™l lÉ™m tÉ”. 28 Jeju tel kÉ™mee wagÉ™sa gÉ™Ě rÉ” dee’g ula dee pana: ĹŠgama̰dje gÉ™Ě denĂ© gÉ™Ě Jerusalem, no̰je no̰’m el, nÉ› no̰je no̰ rÉ” sĂ­-seḭ ya lÉ™m, no̰je no̰ Ĺ‹gan sĂ­je lÉ™m tÉ”. 29 Mbata aa ooje, mee ndÉ™aje d’a gÉ™ teḛ lĂ© d’a pana: RÉ”lel nai gÉ™ kawkadje lÉ™m, rÉ”lel nai gÉ™Ě deḛ gÉ™Ě d’oji Ĺ‹gon kÉ™m kára el gÉ™ deḛ gÉ™Ě d’ar Ĺ‹ganje d’il mbĂ  dee kÉ™m kára el lÉ™m tÉ”. 30 Yen Ĺ‹ga d’a kula mbalje pana: Juraje dÉ” sí’g lÉ™m, d’a kula dÉ”dÉ™rlooje pana: DÉ™bje dÉ” sí’g lÉ™m tÉ” ! 31 Mbata ɓó lĂ© deḛ ra nĂ©je gÉ™Ě togÉ™Ěbè gÉ™ kag gÉ™Ě tÉ™b Ĺ‹ga see É—i É“a d’a ra gÉ™ kag gÉ™Ě tudu lĂ© wa.
32 Mee kĂ ree’g neelĂ© nja deḛ d’aw gÉ™ dÉ™wje gÉ™Ě njĂ©ra nĂ©majelje joo gÉ™ mba tÉ”l dee gÉ™ Jeju na̰’d. 33 Loo gÉ™Ě deḛ teḛ loo gÉ™Ě deḛ É“aree Loo-ka-dÉ”-dÉ™w lĂ© ndá deḛ É—aree keneĹ‹ gÉ™ dÉ™wje gÉ™Ě njĂ©ra nĂ©majelje joo lĂ© na̰’d ar yeḛ gÉ™Ě kára to gÉ™Ě dÉ” jikÉ”lee’g lÉ™m, yeḛ gÉ™Ě kára to gÉ™ dÉ” jigelee’g lÉ™m tÉ”. 34 Jeju pana: BÉ”m, ar məəi oso lemsĂ© dÉ” dee’g mbata nĂ© gÉ™Ě deḛ ra lĂ© deḛ gÉ™r rÉ™bee el.
Tɔɓəi deḛ kai na̰ kubuje lÉ™a d’ɔs ne mbarè . 35 Koso-dÉ™wje d’aar d’aa loo gÉ™Ě keneĹ‹ sÉ”mÉ”mo̰. Mbai dÉ” njĂ©gaĹ‹-rÉ™wtaje-je d’ula sul dÉ” Jeju’g pana: Yeḛ aji njĂ© gÉ™Ě raĹ‹g, ɓó lĂ© yeḛ to Kristi gÉ™Ě Ala É”ree undá gÉ™ kÉ™mee ndá maji karee aji rÉ™a-yeḛ ya tÉ” .
36 NjĂ©rÉ”je kara d’ula sul dÉ™a’g tÉ”, deḛ rÉ™m pÉ™r gÉ™Ě rÉ™a’g d’ula mán-nduĂş gÉ™Ě mas tÉ™a’g , 37 ndá deḛ pana: ĆĂł lĂ© i to gÉ™Ě mbai lÉ™ Jibje lĂ© ndá aji darÉ”i-i nja ar sĂ­ j’oo sÉ™i.
38 Deḛ ndaĹ‹g maktub loo gÉ™Ě dÉ™a’g tar pana: Yeḛ neelĂ© to gÉ™Ě mbai lÉ™ Jibje.
39 Njera nĂ©majel kára gÉ™Ě deḛ É—aree sÉ™a neelĂ© pa sÉ™a ta gÉ™Ě hÉ™rm pana: See i lĂ© to gÉ™Ě Kristi lĂ© el tɔɓəi wa. Aji rÉ”i ya̰ aji sĂ­ sÉ™i nĂ .
40 NÉ› yeḛ gÉ™Ě kára É”see gÉ™ ta bawn pana: See Ala lĂ© ya kara i ɓəlee el ya wa. Ta gÉ™Ě gaĹ‹g dÉ”i’g lĂ© kara to to gÉ™Ě kea̰-yeḛ tÉ”. 41 Jeḛ sÉ™i lĂ© ta gÉ™Ě deḛ gaĹ‹g dÉ” sí’g lĂ© deḛ gaĹ‹g lĂ©e’g ya mbata nĂ©ra sĂ­ É“a gaĹ‹gta É”m dÉ” sí’g ya, nÉ› yeḛ neelĂ© ra nĂ© gÉ™Ě majel kára kara el. 42 Tɔɓəi yeḛ tel tÉ™a ula Jeju pana: Loo gÉ™Ě i a gÉ™ teḛ mee É“eeko̰’g lÉ™i ndá ar məəi olĂ© dÉ”m’g ya kari.
43 Jeju ndigi təa’g pana: Ma m’ulai kankəmta təsərə ya, ɓogənè ɓa i a si səm na̰’d paradis ya.
Kwəi lə Jeju lé
Mat 27.45-56, Mar 15.33-41, Ja̰ 19.28-30
44 KĂ r aar daĹ‹dÉ” bèe ya ndá loondul dÉ™b rigim dÉ” naĹ‹g nee gÉ™ loo njal-njal saar ar kĂ r tel ne rÉ™a gÉ™ mbÉ”ree. 45 KĂ r ndul njudu-njudu lÉ™m, kubu gÉ™Ě gaĹ‹g ne mee kÉ™i-Ala lĂ© kara riba dana njal teḛ lÉ™m tÉ” . 46 Yen Ĺ‹ga Jeju ila boo-ndia naĹ‹g ra nĂ© wÉ™l pana: BÉ”m, m’ya̰ ndilÉ™m meḛ jii’g ya.
Loo gÉ™Ě yeḛ pa bèe ndá tÉ™a udu rub ya tÉ” . 47 Loo gÉ™Ě É“Ă©-njĂ©rÉ”je oo nĂ© gÉ™Ě teḛ togÉ™Ěbè lĂ© ndá yeḛ pidi Ala pana: TÉ”gÉ™rÉ” ya, dÉ™w neelĂ© to gÉ™Ě njemeekarabasur ya.
48 DÉ™w-bulaje gÉ™Ě d’aar keneĹ‹ mba koo gÉ™Ě koo lĂ© loo gÉ™Ě deḛ d’oo nĂ© gÉ™Ě teḛ lĂ© ndá deḛ tel d’aw gÉ™Ě É“Ă©e ndá kunda kaar dee ta-ta. 49 Deḛ lai gÉ™Ě gÉ™r Jeju lÉ™m, gÉ™ denĂ©je gÉ™Ě d’ḭ sÉ™a Galile dan gĂ©e lÉ™m tÉ” lĂ© d’aar Ĺ‹gÉ™rəŋ d’aar d’aa loo sÉ”mÉ”mo̰ d’oo ne loo nĂ© gÉ™Ě teḛ neelĂ© tÉ” .
Jisəb dubu Jeju lé
Mat 27.57-61, Mar 15.42-47, Ja̰ 19.38-42
50 DÉ™w kára bèe gÉ™Ě ria lÉ™ JisÉ™b to dÉ™w gÉ™Ě njemeemaji gÉ™ njemeekarabasur, yeḛ to gÉ™Ě É“ee lÉ™ njĂ©gaĹ‹-rÉ™wtaje lÉ™ Jibje lĂ© 51 nÉ› loo gÉ™Ě d’wÉ”ji rÉ™w nĂ© lÉ™ dee gÉ™Ě ra lĂ© yeḛ É”m dee’g el, yeḛ to dÉ™w gÉ™Ě Arimate É“ee lÉ™ Jibje tɔɓəi yeḛ si Ĺ‹gina É“eeko̰ lÉ™ Ala lĂ© pèrèrè tÉ”. 52 Yeḛ neelĂ© É”d aw rÉ” Pilatə’g dÉ™jee nin Jeju. 53 Yeḛ wa ninee kaar kag’d É”r kÉ™Ě gÉ™ kubu-dubu-yoo lĂ© aw ulá mee bolè mbal gÉ™Ě sÉ”i sigi’g, to loo gÉ™Ě d’ula nin dÉ™w kára kara keneĹ‹ kĂ©dĂ© el. 54 NdÉ™a neelĂ© to ndÉ” kwa dÉ” gÉ”l nĂ©je, kĂ r nai bÉ™l bèe mba karee to ndÉ”-kwa-rÉ” tÉ”.
55 DenĂ©je gÉ™Ě d’ḭ gÉ™ Jeju Galile dan gĂ©e lĂ© d’aw gÉ™ JisÉ™b na̰’d d’oo bolè mbal lĂ© lÉ™m, gÉ™ d’oo loo kula gÉ™Ě deḛ d’ula nin Jeju keneĹ‹ lĂ© lÉ™m tÉ” 56 ndá deḛ d’ɔs tel d’aw ɓée, d’aw d’uru kuma̰ gÉ™ ubu gÉ™Ě É™Ě°dÉ™ sululu lĂ© na̰’d podĂ© ne. Tɔɓəi deḛ rÉ™m d’isi d’wa rÉ” dee gÉ™ ndÉ”-kwa-rÉ” gÉ™ goo godndu lĂ© tÉ” .