JEAN MA LE SUMA BATEMBA MI TCHI WALA
Tchi wala hi Jean ma le suma batembina
(Gol Mat 3.1-12Mar 1.1-8Jn 1.19-28)
1 Kur bizad’a dogo yam vahl hla Tiber Sesar nga mi te yambid’a, ata yi máma, Pôs Pilat nga mi te yam andaga d’a Jude-d’a, Herot nga mi te yam andaga d’a Galile-d’a, wiyema Filip nga mi te yam andaga d’a Iture-d’a kandaga d’a Trasonit-ta, Lisaniyas nga mi te yam andaga d’a Abilen-nda mi. 2 Anne azi ki Kayif ni suma nglona hi suma ngat buzunina mi. Kur bur máma zlad’a hAlonid’a mba d’i fe Jean Zakari goroma abagei hur fulâ. 3 Mi tit yam andaga d’a avun alum ma Jurdê-nid’a pet, nga mi tchi wala ala: Agi mbud’ugi hurugi yam tcho magid’a, agi lagi batemba mi. Hina wani, Alona mba mi vat hurum mbei yam tcho magid’a. 4 D’igi a b’ir kur mbaktumba hi ma djok vun Alona Isai-d’a na ala:
Wana ni dela hi ma nga mi er ad’um kur fula ala:
Agi minigi lovota hi Ma didinid’a,
agi minigi lovot mam mba gureid’a d’ingêru na.
5 Hora pet mba d’i tos seyo.
Ar a blas ahuniyô suma nglona
ki yima ndingâ kä woyo.
Vama gunda mba mi d’oba,
yima ndjondjohlâ a mbud’um papana mi.
6 Suma pet a mba we sut ta Alona mba mi sud’uzid’a.
7 Kayam ndata, Jean mi de mablau suma a nga mba gevem á fe batemba atama ala: Agi gro mageid’a, sama kid’ezegi á ringîgi woi avok ayî ma nga mbana ni nge ge? 8 Agi lagi sun nda memeta á tak kei ala agi mbud’ugi wa hurugiya d’a. Ar agi dagi kurugi ala: Abraham nabumi ngolo na d’i, kayam an nga ni dagi woi mbak ala Alona mi ndak á mbut ahuniyô suma wana grona mi Abraham. 9 Ki tchetchemba, andjetna mi ged’a kä ad’u aguna. Agu ma lara ge pet ma nga mi vut vut ta djivid’a d’uo na, a mba kam mbeyo, a mba gum aduk akud’a.
10 Ablau suma a djobom ala: Ami lami ni nana ge?
11 Mi hulong dazi ala: Sama nga ki barud’a mbàna, mi he tu mi sama nga ki d’uo na; sama nga ki tenina, mi le hina mi.
12 Suma ve lombo suma a mba ala mi lazi batemba na, a djobom ala: Ma hat suma, ami lami ni nana ge?
13 Mi hulong dazi ala: Agi vagi bege d’a kal yam mba a hagi vuna kata d’i.
14 Azigarâ a djobom ala: Ami lami ni nana ge?
Mi hulong dazi ala: Agi vagi va abo sa kad’enga d’i, agi tchugugi zla yam sa hawa yak ki, agi tinigi hurugi ni yam wurak magid’a go.
15 Wani suma a nga djup Mesi na pet, a nga djib’er kuruzi ala Jean ni Mesi zu? 16 Jean mi hulong dazi pet ala: Anu, an nga ni lagi batemba ni ki mbina. Wani ma nga mbana, ad’engêm kalanu. An ndak nga ki mam mbi. Ziyo atuguru mama pî, an ndak á bud’um mbi. Ni ma mba lagi batemba ni ki Muzuk ma bei tchod’a ba na kakud’ina. 17 Mam nga kangot mam ma sira abomu, mba mi sir awu mama woi yuyung, mba mi togom kur avir mama, wani mba mi ngal brad’a woi kaku d’a bei mit tei ba d’a.
18 Ata yima Jean nga mi tchazi wal Zla d’a Djivid’ina, mi gigid’ezi ki zla d’a dinga teteng. 19 Wani Jean mi ngop ma te yamba Herot yam zla Herodiyas atchad’a hi wiyema Filip pa mi vata, yam tcho d’a pet ta mi lata mi. 20 Herot mi le tchod’a kua, mi ge Jean dangeina.
BATEMBA HI JESUS-D’A KI KUK MAMBA
Batemba hi Jesus-d’a
(Gol Mat 3.13-17Mar 1.9-11)
21 Ata yima Jean mi le suma pet batembina, mi le Jesus batemba mi. Kid’a Jesus nga mi tchen Alonid’a, akulod’a ti mal leyo. 22 Muzuk ma bei tchod’a ba na mi surop kamu, mi hle tam d’igi gugud’a na. Dela ti tcholï akulo, ti dala: Angî Goron ma an hurun vang heîna; tan ndi lan djivid’a heî kangû.
Ad’u andjafâ hi Jesus-na
(Gol Mat 1.1-17)
23 Ata yima Jesus mi tin ad’u le sun mambina, bizamî go ki dok hindi. Suma a nga djib’er ala ni Josef ma Heli goromina goroma, 24 ni ma Matat goromina, ni ma Levi goromina, ni ma Melki goromina, ni ma Janai goromina, ni ma Josef goromina, 25 ni ma Matatiyas goromina, ni ma Amos goromina, ni ma Nahum goromina, ni ma Esli goromina, ni ma Nagai goromina, 26 ni ma Mat goromina, ni ma Matatiyas goromina, ni ma Semein goromina, ni ma Josek goromina, ni ma Joda goromina, 27 ni ma Jowanan goromina, ni ma Resa goromina, ni ma Zorobabel goromina, ni ma Salatiyel goromina, ni ma Neri goromina, 28 ni ma Melki goromina, ni ma Adi goromina, ni ma Kosam goromina, ni ma Elmadam goromina, ni ma Er goromina, 29 ni ma Jesus goromina, ni ma Eliyezer goromina, ni ma Jorim goromina, ni ma Matat goromina, ni ma Levi goromina, 30 ni ma Simeon goromina, ni ma Juda goromina, ni ma Josef goromina, ni ma Jonam goromina, ni ma Eliyakim goromina, 31 ni ma Meleya goromina, ni ma Mena goromina, ni ma Matata goromina, ni ma Natan goromina, ni ma David goromina, 32 ni ma Jesse goromina, ni ma Jobet goromina, ni ma Bowas goromina, ni ma Salmon goromina, ni ma Nason goromina, 33 ni ma Aminadap goromina, ni ma Atmin goromina, ni ma Arni goromina, ni ma Hesron goromina, ni ma Peres goromina, ni ma Juda goromina, 34 ni ma Jakob goromina, ni ma Isak goromina, ni ma Abraham goromina, ni ma Tera goromina, ni ma Nahor goromina, 35 ni ma Seruk goromina, ni ma Rehu goromina, ni ma Pelek goromina, ni ma Eber goromina, ni ma Sela goromina, 36 ni ma Kainam goromina, ni ma Arpaksat goromina, ni ma Sem goromina, ni ma Noe goromina, ni ma Lemek goromina, 37 ni ma Metusala goromina, ni ma Enok goromina, ni ma Jeret goromina, ni ma Mahalalel goromina, ni ma Kenan goromina, 38 ni ma Enos goromina, ni ma Set goromina, ni ma Adam goromina, ni ma Alona goromina.
Mber kila lə Ja̰ Njera-batɛm
Mat 3.1-12, Mar 1.1-8, Ja̰ 1.19-28
1 Mee ləb ko̰ɓee lə Tiber Sesar gə́ aḭ dɔg-giree-mi lé to mee ləb gə́ Po̰sə Pilatə to ne njeguburuɓee gə́ Jude ləm, Herɔdə to ne njeguburu dəb ɓee gə́ Galile ləm, ŋgokea̰ Pilibə kara to ne njeguburu dəb ɓee gə́ Ituree gə dɔ naŋg gə́ gugu dɔ Trakonitə ləma, Lisanias to ne njeguburu dəb ɓee gə́ Abilene ləm tɔ. 2 To mee ləb gə́ An gə Kayipə to ne ŋgɔ-njékinjanéməsje ndá mee ləb’g neelé ɓa ta lə Ala oso mbi Ja̰, ŋgolə Jakari dɔdilaloo’g. 3 Ja̰ lé aw gə dɔɓee-dɔɓee gə́ gugu dɔ Jurdɛ̰ lé ila mber ta ra batɛm ar dəwje d’wa ndòo rɔ dee dɔ kaiya’g lə dee mba kɔr ne ɓaŋg kaiya dɔ dee’g.
4 To gə goo ta gə́ deḛ ndaŋg mee maktub’g lə Esai njetegginta lé pana:
To ndu yeḛ gə́ njekilamber gə dɔdilaloo lé pana:
Gɔlje rəw lə Mbaidɔmbaije lé
Gɔlje ŋgan rəwje ləa ar deeje dana njoroŋ.
5 Kəm godə wəlje lai lé d’a tula ləm,
Dɔ mbalje gə dɔdərlooje kara d’a pugudu naŋg pugudu-pugudu ləm tɔ.
Kila rəwje gə́ nduni koŋ-koŋ lé d’a kar dee d’ar dana njoroŋ-njoroŋ ləm,
Rəwje gə́ to guduru-guduru lé kara d’a gɔl dee yəg-yəg kar dee d’asəna rai-rai ləm tɔ.
6 Dəw-kundaje lə Ala lai gə́ dɔ naŋg nee d’a koo kaji lə Ala lé gə kəm dee nda̰-nda̰ ya .
7 Yeḛ ula dəwje gə́ bula digi-digi gə́ ree rəa’g mba karee ra dee batɛm lé pana: Seḭ ŋgan li-meewaije lé see na̰ ɓa wɔji sí loo kaḭ oŋg gə́ a ree lé wa . 8 Ɓó lé seḭ waje ndòo rɔ sí dɔ kaiya’g lə sí ndá teḛje gə kée gə́ raga ɓó pajena Abrakam ɓa gə bɔ síje, paje bèe el! mbata ma m’ula sí təsərə ya, kɔr mbalje gə́ nee ya Ala lé askəm tel dee gə́ ŋganje kar Abrakam ya . 9 Tina to ŋgira kagje’g béréré-béréré mba̰. Kag gə́ rara ɓa gə́ andə gə ka̰dee gə́ maji el ndá d’a tuga badə gaŋg kila pər’d .
10 Boo-dəwje neelé dəjee pana: Bèe ŋga, see j’a ra ba̰ ŋga gə rɔ sí wa.
11 Yeḛ tel ila dee keneŋ pana: Nana ɓa gə́ kubu kula rəa’g joo ɓa ka̰ ŋgokea̰ gə́ dəw godo ndá maji karee un kára bəl aree. Nana ɓa gə́ to njekiŋga nésɔ kara maji karee ra togə́bè ya tɔ.
12 Deḛ njétaa lar-gədɓeeje to ŋga ree rəa’g mba karee ra dee batɛm ya tɔ ndá deḛ dəjee pana: Mbai, see jeḛ yḛ̀ j’a ra ba̰ to ŋga gə rɔ sí wa .
13 Yeḛ tel ila dee keneŋ pana: Né gə́ d’ula sí kula lé seḭ a tədje maree kilaje dɔ’g kára bèe godo.
14 Deḛ gə́ njérɔje tɔ ŋga dəjee pana: Ŋga jeḛ lé see j’a ra ba̰ to wa.
Yeḛ ila dee keneŋ pana: Maji kar sí taaje lar lə dəw kára kara dɔ buguru el ləm, seḭ a kilaje taŋgɔm dɔ dəw’g el ləm tɔ. Nékoga-dɔ-ji sí lé ɓa seḭ a kundaje meḛ sí dɔ’g ya.
15 Boo-dəwje lai lé meḛ dee to kəgəgə dɔ Ja̰’g ar dee maḭta meḛ dee’g pana: See Ja̰ lé to gə́ Kristi lé el wa. 16 Ja̰ un ta ula dee pana: Ma lé mán ɓa wɔji dɔm gə mba karm m’ra sí ne batɛm nɛ yeḛ gə́ a gə ree lé siŋgá ur dɔm’g pubug. Ma m’askəm tudu kúla négɔlje ləa wad lé gə dɔrɔm el. Yeḛ nja ɓa a ra sí batɛm gə Ndilmeenda gə pər tɔ. 17 Nékwayiŋga dɔ kó ləa to jia’g, yeḛ a kwa ne yiŋga dɔ kó loo-kunda-kó’g ləa ndá yeḛ a mbo̰ kandə kó ləa kɔm dàmá nɛ yeḛ a roo yiŋga dəa dan pər gə́ a kwəi nda̰ el.
18 Togə́bè ɓa Ja̰ tɔji dee goo néje gə́ raŋg ɓəd-ɓəd loo bula ɓəi, unda ne no̰ tagə́maji lé ar dee d’oo. 19 Nɛ Herɔdə gə́ to njeguburu dəb ɓee lé Ja̰ ndaŋgee mbata Herodias gə́ to dené lə ŋgokea̰ gə́ yeḛ təa ləm, gə dɔ néje ɓəd-ɓəd gə́ ra majel’g lé ləm tɔ. 20 Ndá Herɔdə lé ḭ ra né gə́ majel gə́ raŋg ila dɔ maree’g ya ɓəi, ar dee d’wa Ja̰ d’ilá daŋgai’g .
Ja̰ ra Jeju batɛm
Mat 3.13-17, Mar 1.9-11
21 Boo-dəwje lai lé d’ar Ja̰ ra dee batɛm mbad-mbad ləm, ra Jeju nja batɛm ləm tɔ. Loo gə́ Jeju aar ra tamaji lé ndá kəm dara teḛ wərərə 22 ar Ndilmeenda nar asəna gə dərnda ree si dəa’g. Ndu dəw ɓar gə́ par gə́ dara wəl pana: I lé to Ŋgonəm gə́ gəd-gəd gə́ m’undai dan kəm’g, i taa kəm rəgm ya .Ja̰ ra Jeju batɛm (3.21-22)
Ginka Jeju Kristi lé
Mat 1.1-17
23 Loo gə́ ləb koji Jeju aḭ rɔ-munda jén mba̰ ɓa yeḛ un kudu ra kula gə́ wɔji dəa lé ɓəi ndá koso-dəwje d’ə̰ji ta dəa’g d’ée gə́ ŋgolə Jisəb, gə́ to ŋgolə Heli 24 ŋgolə Matat, gə́ to ŋgolə Lébi, gə́ to ŋgolə Melsi, gə́ to ŋgolə Janai, gə́ to ŋgolə Jisəb, 25 gə́ to ŋgolə Matatias, gə́ to ŋgolə Amɔs, gə́ to ŋgolə Nahum, gə́ to ŋgolə Esli, gə́ to ŋgolə Naggai, 26 gə́ to ŋgolə Maat, gə́ to ŋgolə Matatias, gə́ to ŋgolə Semei, gə́ to ŋgolə Joses, gə́ to ŋgolə Joda, 27 gə́ to ŋgolə Joanan, gə́ to ŋgolə Resa, gə́ to ŋgolə Jorobabel, gə́ to ŋgolə Salatiel, gə́ to ŋgolə Neri, 28 gə́ to ŋgolə Melsi, gə́ to ŋgolə Adi, gə́ to ŋgolə Kosam, gə́ to ŋgolə ka̰ Elmadam, gə́ to ŋgolə Er, 29 gə́ to ŋgolə Jeju, gə́ to ŋgolə Eliéjer, gə́ to ŋgolə Jorim, gə́ to ŋgolə Matat, gə́ to ŋgolə Lébi, 30 gə́ to ŋgolə Simeo̰, gə́ to ŋgolə Juda, gə́ to ŋgolə Jisəb, gə́ to ŋgolə Jonam, gə́ to ŋgolə Eliakim, 31 gə́ to ŋgolə Meləa, gə́ to ŋgolə Mena, gə́ to ŋgolə Matata, gə́ to ŋgolə Natan, gə́ to ŋgolə Dabid, 32 gə́ to ŋgolə Isai, gə́ to ŋgolə Jobed, gə́ to ŋgolə Booj, gə́ to ŋgolə Salmo̰, gə́ to ŋgolə Naaso̰, 33 gə́ to ŋgolə Aminadab, gə́ to ŋgolə Admin, gə́ to ŋgolə Arni, gə́ to ŋgolə Esrɔm, gə́ to ŋgolə Parɛs, gə́ to ŋgolə Juda, 34 gə́ to ŋgolə Jakob, gə́ to ŋgolə Isaak, gə́ to ŋgolə Abrakam, gə́ to ŋgolə Tara, gə́ to ŋgolə Nakɔr, 35 gə́ to ŋgolə Seruk, gə́ to ŋgolə Rago, gə́ to ŋgolə Palek, gə́ to ŋgolə Eber, gə́ to ŋgolə Sala, 36 gə́ to ŋgolə Kayinam, gə́ to ŋgolə Arpajad, gə́ to ŋgolə Sem, gə́ to ŋgolə Noe, gə́ to ŋgolə Lamek, 37 gə́ to ŋgolə Matusala, gə́ to ŋgolə Enɔk, gə́ to ŋgolə Jared, gə́ to ŋgolə Maléléel, gə́ to ŋgolə Kayina̰, 38 gə́ to ŋgolə Enɔs, gə́ to ŋgolə Set, gə́ to ŋgolə Adam, gə́ to ŋgolə Ala lé.