Jesus mi sun mam suma dogo yam mbàna
(Gol Mat 10.5-15Mar 6.7-13)1 Jesus mi tok mam suma dogo yam mbàna, mi hazi vuna kad’enga á dik muzuk ma tchona woi kur suma, á sut suma tugud’eid’a mi. 2 Bugola, mi sunuzi á tchi wala yam leud’a hAlonid’a, á sut suma tugud’eid’a mi. 3 Mi dazi ala: Ar agi hlagi va abogi yam lovota d’i, agi yogi tutuguyona d’oze bud’omeina d’oze avungôna d’oze beged’a d’i, agi yogi barud’a abogi mbàmbà d’uo mi. 4 Azì ma agi kalagi kuana, agi kagagi kua gak i magid’a mbeî. 5 Azì ma ngol ma lara ma suma kurâ a vagi atazi d’uo na, ata yima agi buzugugi woi kur azì mámina, agi pogi gugum ma hur asegina woyo. Gugum máma mba mi arî vama glangâsâ kaziya. 6 Azi buzuk a i kur azì ma lara ge pet, a nga tchi wal Zla d’a Djivid’a, a nga sut suma tugud’eid’a pet mi.
Djib’era hi Herot-ta
(Gol Mat 14.1-12Mar 6.14-29)7 Kid’a Herot ma te yamba mi hum ahle suma lena peta, mi djib’er ngola, kayam suma dingâ a nga dala: Ni Jean ma le suma batemba ba, mi tchol akulo aduk suma matna. 8 Suma dingâ a nga dala: Elie mi mba ni mamu. Suma dingâ ala: Ni ma dingâ tu aduk suma djok vun Alona suma adjeuna ba, mi tchol akulo. 9 Herot mi dala: An ngat yam Jean ma le suma batemba da’, wani ni nge ba, an humum zla mamba hina d’ei ge? Mi min á we Jesus.
Jesus mi hop suma dudubud’a vahl ki tena
(Gol Mat 14.13-21Mar 6.30-44Jn 6.1-14)10 Kid’a suma a sunuzina a hulongîd’a, a de mi Jesus ahlena pet suma azi lazina. Mi yozi ad’umu, mi i ki sed’ezi woi nde go kazì ma ngol ma a yum ala Betsaida na. 11 Wani ablau suma a hum ahle ndazinina, a i ad’umu. Mi vazi atamu, nga mi dazi zlad’a yam leud’a hAlonid’a, mi sut suma a nga ki tugud’eid’ina mi.
12 Kid’a afata ar go á nikid’a, suma hat suma dogo yam mbàna a hut gen Jesus, a dum ala: Ang ar ablau suma a iya, kayam a i kur azina kazì ma kel ma nga nguid’ina, kayam azi fe yima burâ ki tena, kayam ei ka hî nabageya.
13 Mi hulong dazi ala: Agi tagid’a ba, hazi tena.
Azi dum ala: Ami nga kavungôna vahl ki kulufâ mbà. Na ni ang min ala ami i guzumi tena mablau sum ndazina pet tchu? 14 Kayam andjuveina ni d’igi dudubud’a vahl na.
Jesus mi de mi mam suma hata ala: Kagazi kä ndjara dok vahl dok vahl. 15 Azi le hina, a kagazi kä pet. 16 Jesus mi yo avungô ma vahlâ ki kuluf ma mbàna, mi hle iram akulo, mi le mersi mAlona kamu, mi mbrugum kä, mi he mi mam suma hata á b’rawam mablau suma. 17 Azi pet a te, a hoba. Mam suma hata a tar avungôna ad’um mba ara, ti oî gumud’a dogo yam mbà.
Pierre mi de woi yam Jesus ala mi ni Mesi
(Gol Mat 16.13-19Mar 8.27-29)18 Kur bur ma dingâ, kid’a Jesus nga mi tchen Alona vam tud’a, mam suma hata a nga ki sed’em mi. Mi djobozi ala: Ablau suma a nga de kan ala an ni nge ge?
19 Azi hulong dum ala: Suma dingâ a nga dala angî Jean ma le suma batemba, suma dingâ ala angî Elie, suma dingâ ala angî ma dingâ tu aduk suma djok vun Alona suma adjeuna ba, mi tchol akulo.
20 Mi dazi ala: Wani agi tagid’a nga dagi kan ala an ni nge ge?
Pierre mi hulong dum ala: Angî Mesi ma hAlonina.
Jesus mi de yam mad’am ki tchol mamba
(Gol Mat 16.20-28Mar 8.30—9.1)21 Jesus mi gad’azi kad’enga ala ar azi de zla ndata woi mi sa d’i. 22 Mi dazi ala: Mbeî an Gor Sana mba ni fe ndaka ngola. Suma nglona azi ki nglo suma ngat buzuna ki suma hat gata a mba noyônu, a mba tchanu, wani kur bur ma hindina, an mba ni tchol akulo aduk suma matna.
23 Mi dazi pet ala: Le sana mi min á tit balum asenu ni, ar mi noî tamu, mi hlagu mam ma b’ala burâ ki burâ, mi tit ad’unu. 24 Kayam nge nge pî ma nga mi min á sut tama, mba mi ba tam mbeyo. Wani nge nge pî ma ba tam mbei kana, mba mi sut tam mi. 25 Le sana mi fahle suma yam andagad’ina ki zlazi pet wani mam tamba mi ba woi d’oze mi b’lak keyo ni, djivi d’a mi fata ni me ge? 26 Kayam nge nge pî ma nga mi le zulona kan ki zla mandina, an Gor Sana mba ni le zulona kam fata an mba ni mbeï kur subur manda ki subura hAbunda ki malaika suma mi tinizi irazi vazina. 27 Gagazi, an nga ni dagiya, suma ding suma a nga tchola aduk ka hina a mba bo d’i, gak azi mba we leud’a hAlonid’a.
Jesus tam mbi mbut vat zenen
(Gol Mat 17.1-8Mar 9.2-8)28 Go ki burâ klavandi bugol la Jesus mi de zla ndatid’a, mi yo Pierre azi ki Jean ki Jacques, mi djak ki sed’ezi yam ahina d’a fiyak ka ked’iwurenga á tchen Alona. 29 Kid’a nga mi tchenda, iram mbi mbut vat zenen, baru mama mi mbut ngal wiwilik hapa titil. 30 Ata yi máma, suma mbà a nga yo siretna ki Jesus, ni Moise azi ki Elie. 31 A buzuk tazi woi irazi kur subura, a nga yo siretna yam matna hi Jesus ma mba mi mit sä Jerusalem-ma. 32 Pierre azi ki suma ki sed’ema, irazi nga d’i lazi sena, wani kid’a azi zlit akulod’a, a we subur mamba ki suma mbà suma a nga tchola ki sed’ema. 33 Kid’a suma mbà ndazina a nga aramba, Pierre mi de mi Jesus ala: Ma hat suma, djivid’a ei kagei ka hî. Ar ami vami zlub’ud’a hindi, tu kangû, tu yam Moise, tu yam Elie mi, kayam mi we nga vama mi duma d’i.
34 Kid’a nga mi de zla ndata tua d’a, d’ugula ti kulubuzi kanguzad’u. Kid’a d’ugula ti kulubuzid’a, mandarâ mi tchazi su. 35 Dela ti tcholï kur d’ugula, ti dala: Wana ni Goron ma an manama; agi humugiziya. 36 Ata yima azi hum dela da na, a we ni Jesus tu go. A sengâ, kur bur máma a de nga vama azi wuma mi sa d’i.
Jesus mi sut gor ma nga ki muzuk ma tchona kuruma
(Gol Mat 17.14-18Mar 9.14-27)37 Tcha ndjivinda, kid’a azi tchuk asezï kä yam ahinad’id’a, ablau suma a ngaf Jesus. 38 Sama dingâ aduk ablau suma, mi er ad’um akulo ala: Ma hat suma, an nga ni tchenengû, ang gola gorona nabon tu gid’eng. 39 Muzuk ma tchona mi vumu, atogo hina zak mi er ad’um akulo, muzu’â nga mi som mbei ngingring, angufa nga d’i ndavunamu, gak mi ar go á matna tua ba, mi aramu. 40 An tchen mang suma hata á digim mbei kurumu, wani azi ndak ki.
41 Jesus mi hulong dazi ala: Agi suma bei he gagazid’a suma bei hum vuna kur atchogoi d’a wandina na, an mba ni kak ki sed’egi gak mindja ge? An mba ni ve tan ki sed’egi gak mindja ge? Ang mbeï ki gorongâ ka hî. 42 Kid’a gor máma mi mba go ki Jesus-d’a, muzuk ma tchona mi tchum kä, nga mi mbuzuk kä dudu. Wani Jesus mi ngop muzuk ma tchona, mi sut gor máma, mi hulongôm mabumu. 43 Suma pet a le atchap yam ad’eng nga ngola hAlonid’a.
Jesus mi de kua yam mad’am ki tchol mamba
(Gol Mat 17.22-23Mar 9.30-32)Wani ata yima suma pet a nga le atchap yam ahle suma Jesus mi lazina, mi de mi mam suma hata ala: 44 Ar zla ndata ti kal humagiya, kayam a mba han an Gor Sana abo suma. 45 Wani azi we nga zla ndata ad’ut ti, kayam ti ni ngeid’a irazi á wat ad’ud’u, a le mandarâ á djop Jesus yam zla ndata mi.
Ma ngol ma adigazina ni nge ge?
(Gol Mat 18.1-5Mar 9.33-37)46 Tuguyod’a ti tchol aduk suma hata hi Jesus-na á we ni nge ba, ni ma ngolâ adigazi ge? 47 Wani Jesus mi we djib’er ra kuruzid’a, mi ve gogor ma gorâ, mi tinim gevemu. 48 Mi dazi ala: Nge nge pî ma ve gogorâ d’igi ma wana na kayam anu, mi van ni anu. Nge nge pî ma van atama, mi ve ni Ma sununïna. Kayam mam ma mbut tam d’igi gogorâ na adigagina, ni ma ngolâ.
Sama nga mi lagi huneîd’a d’uo na ni magina
(Gol Mar 9.38-40)49 Jean mi hulong dum ala: Salamina, ami wami sana nga mi dik muzuk ma tchona woi ki simiyêngû. Ami d’elemu, kayam me nga mi tit ki ei d’i.
50 Jesus mi dum ala: Agi d’elem mbi, kayam sama nga mi lagi huneîd’a d’uo na ni magina.
JESUS MI TCHOLÏ GALILE Á I JERUSALEM
Sumazi suma Samari-na a noî Jesus
51 Ata yima burâ mba go á hle Jesus sä akulona, mi ve tam á i Jerusalem. 52 Mi sun suma a sunuzina avoromu. Azi iya, a kal kur azì ma ngol ma ding ma Samari-na á minim yina. 53 Wani suma kur azì mámina a vum nga atazi d’i, kayam mi so iram á i Jerusalem. 54 Ata yima suma hata Jacques azi ki Jean a we hina na, a dum ala: Salamina, ang min ami hami vuna makud’a ti tcholï akulo á ngalazi woi zu? 55 Wani Jesus mi pret tamu, mi ngoboziya, mi dazi ala: Agi wagi nga muzuk ma kurugi ma nga dagi zlad’a wana d’i. 56 Kayam an Gor Sana ni mba ná ba suma woi d’i, wani ná sud’uziya. A i kur azì ma dingâ.
Suma a min á tit ad’u Jesus
(Gol Mat 8.19-22)57 Kid’a Jesus ki mam suma hata a nga tit kur lovotid’a, sama dingâ mi dum ala: An mba ni tit ad’ung ata yima ang i kuana pet.
58 Jesus mi hulong dum ala: Bayaka ti nga ki zulud’u, aluweina a nga ki aziyaziya, wani an Gor Sana ni nga ki yima ni nik yan kuana d’i.
59 Mi de mi sama dingâ ala: Ang mbeï ad’unu.
Wani sa máma mi dum ala: Salana, ar djang an i ni tos abun ndei tos tua.
60 Wani Jesus mi dum ala: Ar suma matna a tos mat mazina, wani ang i tchi wala yam leud’a hAlonid’a.
61 Sama dingâ mi dum ala: Salana, an min tit ad’ungû, wani ang aran an i ge suma avo hatana depa tua.
62 Wani Jesus mi dum ala: Sama tin abom yam kawei d’a zuma, le mi mbut iram blogomu ni, mi ndak nga kayam leud’a hAlonid’a d’i.
Jeju ula njékwakiláje dɔg-gir-dee-joo lé
Mat 10.5-15, Mar 6.7-131 Jeju ɓar deḛ gə́ dɔg-gir-dee-joo lé rəa’g ndá ar dee ndukun gə siŋgamoŋ gə mba dum ne dɔ ndilje gə́ yèr lai ləm, ar dee siŋgamoŋ gə mba kɔr ne rɔko̰ rɔ njérɔko̰je’g ləm tɔ. 2 Yeḛ ula dee gə mba kar dee d’aw d’ɔr goo ta ɓeeko̰ lə Ala ləm, gə mba kɔr rɔko̰ rɔ njérɔko̰je’g ləm tɔ. 3 Yeḛ ula dee pana: Loo gə́ a gə kunje rəw lé ndá unje né kára kara ji sí’g el, unje kag tɔs əsé ɓɔl əsé muru əsé lar el ləm, kubu kara kawje ne gin joo-joo el ləm tɔ. 4 Kəi gə́ rara ɓa gə́ seḭ a ka̰dje keneŋ lé ndá sije keneŋ saar gə mba kḭje ne kawje ne ɓee gə́ raŋg. 5 Ɓó lé njéɓeeje lé d’wa sí gə́ rɔ dee’g el ndá undaje loo teḛje mee ɓee’g neelé ɓa kundaje kor gə́ gɔl sí’g kɔd-kɔd undaje ne naji lə sí ɔmje dɔ dee’g .
6 Deḛ d’ɔd d’aw gə kudu ɓee kudu ɓee d’ila mber tagə́maji lé keneŋ ləm, d’ɔr rɔko̰ rɔ njérɔko̰je’g ləm tɔ.
Mee Herɔdə to kəgəgə
Mat 14.1-12, Mar 6.14-297 Herɔdə gə́ njeguburu dəb ɓee lé loo gə́ yeḛ oo sor néje lai gə́ teḛ neelé ndá yeḛ oo ta gə́ kəm kḛji dɔ’g el. Mbata njé gə́ na̰je pana: To Ja̰ ɓa unda loo teḛ dan njé gə́ d’wəi’g.
8 Njé gə́ raŋg pana: To Eli ɓa unda loo teḛ.
Njé gə́ na̰je pana: Yeḛ gə́ kára mbuna njéteggintaje gə́ ləw lé ɓa unda loo teḛ .
9 Nɛ Herɔdə pana: Ja̰ lé ma m’wá m’tuga dəa m’gaŋg mba̰. Ŋga see na̰ tɔɓəi ɓa ma m’oo sor néraje ləa togə́bè tɔɓəi wa.
Togə́bè yeḛ ɔd ndolee gə mba kila kəmee dəa’g kée ne tɔ.
Muru gə́ ḭ dɔ maree’g gə́ kédé-kédé
Mat 14.13-21, Mar 6.30-44, Ja̰ 6.1-1410 Njékaḭkulaje lé tel d’ula Jeju goo néje lai gə́ deḛ ra lé. Ndá yeḛ ɔr dee ɔm dee gée’g ar dee sa rɔ dee d’aw par gə́ ɓee gə́ ria lə Besayida. 11 Loo gə́ boo-dəwje d’oo nea̰ lé ndá deḛ d’ɔr na̰ ndolè gée. Jeju wa dee gə́ rəa’g ndoo dee ta gə́ wɔji dɔ ɓeeko̰ lə Ala ləm, yeḛ ɔr rɔko̰ rɔ deḛ gə́ d’aw ndòo njekaji dee lé ləm tɔ.
12 Loo gə́ kàr rəm ler gə́ naŋg ndá deḛ gə́ dɔg-gir-dee-joo lé rəm pər gə́ rəa’g d’ulá pana: Maji kari ya̰ boo-dəwje neelé ar dee tel d’aw mee ɓeeje’g ləm, gə dɔ kɔr ndɔje gə́ gugu dɔ loo neelé ləm tɔ gə mba kar dee d’iŋga loo-to keneŋ ləm, gə mba kiŋga nésɔ keneŋ sɔ ləm tɔ. Mbata loo gə́ j’isi keneŋ ɓasinè lé to dɔdilaloo’g gə mḭdé ba.
13 Jeju ila dee keneŋ pana: Seḭ nja ar deeje nésɔ d’usɔ.
Deḛ tel d’ilá keneŋ pana, Pil muru mi gə ka̰jije joo ba to nee. Nɛ see jeḛ nja j’a kaw ndogo nésɔ gə́ kəm karee as koso-dəwje lai neelé nja wa.
14 Diŋgamje gə́ d’aar keneŋ lé d’as tɔl-dɔg-loo-mi. Jeju ula njékwakiláje pana: Ar deeje d’isi gə kudu dee kudu dee rɔ-mi rɔ-mi.
15 Deḛ d’ar dee d’isi naŋg togə́bè lai ya tɔ. 16 Jeju odo pil muru gə́ mi gə ka̰jije gə́ joo neelé un ne kəmee aa ne loo gə́ dara tar tɔr ne ndia dɔ’g. Tɔɓəi yeḛ wa gaji, tula ji njékwakiláje’g gə mba kar dee kai boo-dəwje neelé tɔ. 17 Dəwje lai d’o̰ d’ar meḛ dee ndan tub-tub ndá d’odo ges muru gə́ nai ɓa rusu budu dɔg-giree-joo.
Piɛrə pa njaŋg pana: Jeju to Kristi ya
Mat 16.13-19, Mar 8.27-2918 Ndɔ kára bèe Jeju ɔr njékwakiláje ɔm dee gée’g sa sə dee rəa aw gə mba ra tamaji ta Ala’g. Ndá yeḛ un ta dəji dee pana: Ma lé see dəwje pata ɗi ɓa dɔm’g wa. See deḛ pana: Ma m’to gə́ dəw gə́ banwa.
19 Deḛ d’ilá keneŋ pana: I to Ja̰ Njera-batɛm. Njé gə́ raŋg pana: I to Eli. Njé gə́ raŋg pana: I to gə́ njetegginta gə́ kára gə́ mbuna mareeje gə́ ləw lé ɓa unda loo teḛ dan njé gə́ d’wəi’g .
20 Yen ŋga yeḛ tel dəji dee-deḛ nja pana, ŋga see seḭ yḛ̀ pajena ma m’to gə́ na̰ to ŋga wa.
Piɛrə ḭ ilá keneŋ pana: I to Kristi ka̰ Ala lé nja .
Jeju pata kwəi ləa gə teḛ loo-yoo’g ləa
Mat 16.20-28, Mar 8.30–9.121 Jeju tɔ ta dee ká gə mba kar taree teḛ ta dee’g ja̰ kara ar dəw oo el. 22 Tɔɓəi Jeju ila ta dɔ’g pana: Ŋgon-dəw lé lé riri kara néurti a rəa yaa̰ ləm, ŋgatɔgje gə mbai dɔ njékinjanéməsje-je gə njéndaji-maktubje d’a kɔsee rəw ləma, d’a tɔlee ləm tɔ nɛ ndɔ munda gogo ndá yeḛ a kunda loo teḛ loo-yoo’g.
23 Tɔɓəi yeḛ ula dee gə gel dee ɓɔgədɔ pana: Ɓó lé nana ɓa gə́ ndigi kun rəw goom’g ndá maji karee mbad rəa-yeḛ nja piriŋ un ne kag-dəs ləa gə ndəa-ndəa, ɓó gə un ne rəw goom’g . 24 Nana ɓa gə́ ndigi kaji rəa ndá a kila rəa kɔ ɓəi, nɛ yeḛ gə́ ila rəa kɔ gə mbàm ndá a kaji rəa ya ɓəi . 25 Ɓó lé dəw to gə́ njénékiŋgaje lai gə́ dɔ naŋg nee nɛ yeḛ ila kankəmrea kɔ yɔdɔdɔ ndá see to gə́ nékiŋga mba̰ ɓa nee wa. 26 Mbata nana ɓa gə́ ra rɔkul dɔm-ma’g gə dɔ taje’g ləm ndá Ŋgon-dəw a ra rɔkul dəa’g loo gə́ yeḛ a ree dan rɔnduba’g ləa ləm, gə ka̰ Bɔbeeje’g ləma, gə ka̰ kuraje gə́ dara gə́ to njémeendaje’g lé ləm tɔ. 27 Ma m’ula sí təsərə, njé gə́ na̰je gə́ d’aar neelé d’a kwəi el nja saar njena d’a koo ɓeeko̰ lə Ala lé gə kəm dee nda̰-nda̰ bèe ya.
Dɔ mbal’g lé rɔ Jeju tel wagəsa
Mat 17.1-8, Mar 9.2-828 Ndɔ aḭ jinaijoo gogo ndá Jeju ɔr Piɛrə gə Ja̰ gə Jak njɔl sa sə dee rəa aw sə dee dɔ mbal’g gə mba ra tamaji. 29 Loo gə́ yeḛ si ra tamaji lé ndá kəmee tel ɓəd ləm, kubu ləa tel ndá ndogó jol-jol ləm tɔ. 30 Aa ooje, dəwje joo d’aar səa d’aar d’wɔji səa ta, to Moyis gə Eli, 31 gə́ teḛ gə rɔnduba lə dee ndá deḛ d’ɔr sor kabee gə́ yeḛ a gə kaw Jerusalem gə mba kɔs bia̰ keneŋ lé. 32 Piɛrə gə njékaw səaje lé ɓi tɔ kəm dee jo̰dɔrɔ-jo̰dɔrɔ, nɛ deḛ d’wa kəm dee keneŋ ti, d’oo ne rɔnduba lə Jeju gə dəwje gə́ joo gə́ d’aar səa lé tɔ. 33 Loo gə́ dəwje joo neelé sa rɔ dee rɔ Jeju’g d’ɔd d’aw mba̰ ndá Piɛrə ula Jeju pana: Mbai, loo gə́ neelé maji kar sí j’isije keneŋ ya, ar sí n’laaje kəi-kubuje munda, j’wa kára gə kaḭ ləm, kára gə́ ka̰ Moyis ləma, gə kára gə́ ka̰ Eli ləm tɔ. Ta gə́ yeḛ pa lé yeḛ gər rəbee el.
34 Loo gə́ yeḛ si pata néje neelé təa’g bèe-bèe ɓəi ndá mum ree liriri dəb dɔ dee’g rigim, loo gə́ njékwakiláje d’oo mum gə́ dəb dɔ dee’g rigim lé ndá ɓəl unda dee badə gaŋg dee. 35 Tɔɓəi ndu dəw ɓar mee mum’g neelé pana: Yeḛ neelé to ŋgonəm gə́ m’ɔree m’undá gə kəmee nja, taaje ta təa’g .
36 Loo gə́ ndu neelé ɓar oso mbi dee’g ar dee d’oo mba̰ ndá Jeju nja gə karee ba kiao ɓa aar. Njékwakiláje d’ila ta dee maree’g ndag d’ar ta né gə́ deḛ d’oo lé teḛ ta dee’g ja̰ ar dəw oo el tɔ.
Jeju aji ŋgon gə́ ndil gə́ yèr ula kəmee ndòo
Mat 17.14-18, Mar 9.14-2737 Bèlè lookàree d’ḭ dɔ mbal’g rəm d’uru naŋg ndá boo-dəwje gə́ bula digi-digi teḛ yao-yao d’aw mba tila kəm Jeju. 38 Aa ooje, diŋgam kára mbuna boo-dəwje’g ra ne wəl pana: Mbai, ma m’ra ndòo rɔi’g mba kari ila kəmi dɔ ŋgonəm’g nee, am m’oo mbata to ŋgon gə́ kára ba ya jim’g. 39 Ndil gə́ yèr lé uba ŋgon pḛ́ wá mbiree mba̰-mba̰ ləm, ar əm uba təa’g mbugu-mbugu ləma, aree ra né pénéné aw səa saar tədee rug-rug ləm tɔ ɓa ubá wɔg yá̰ ɓəi. 40 Ma m’ra ndòo rɔ njékwakilaije’g gə mba kar dee tuba ndil gə́ yèr neelé ndá lé dum dee təs.
41 Jeju tel ilá keneŋ pana: Seḭ ginkoji dəwje gə́ njéndɔjitaje ləm, gə mbim-oo-ta-elje ləm tɔ lé see m’a nai sə sí ndɔm ka̰da tɔɓəi wa. See ndɔ gə́ ra ɓa m’a kəw rɔm meekila ləm gə́ dɔ sí’g wa. Wa ŋgoni lé gə́ rɔm’g nee.
42 Loo gə́ ŋgon lé unda dɔ Jeju dəb ndá ndil gə́ yèr lé wá ilá naŋg birig, mbiree mba̰-mba̰. Nɛ Jeju ndaŋg ndil gə́ yèr neelé paḭ ndá aji ne ŋgon lé ɓa wá ulá ji bɔbeeje’g ɓəi. 43 Néra gə́ boo lə Ala lé dum dɔ dəwje lai gə́ d’aar keneŋ neelé təs.
Jeju pata kwəi ləa ya tɔɓəi
Mat 17.22-23, Mar 9.30-32To gə́ néra Jeju lai lé ar kaar nana kara wá paḭ-paḭ ndá yeḛ tel ula njékwakiláje pana: 44 Seḭje ɓa yḛ̀, né gə́ m’a gə kula sí taree neelé maji kar sí ooje maji. Ŋgon-dəw lé d’a gə kulá ji dəwje’g.
45 Nɛ njékwakiláje gər rəw ta neelé sur el, to ta gə́ to loo-ŋgəḭ’g mbata lə dee ɓəi, nà banelə d’a kḭ gər rəbee. Tɔɓəi deḛ ɓəl kila ɗigi kaaree’g dəjee ne taree tɔ.
See na̰ ɓa a to dəw gə́ boo ur dɔ mareeje’g wa
Mat 18.1-5, Mar 9.33-3746 Yen ɓa deḛ d’un tamaḭ bib d’ila mbuna dee’g tal ne na̰ ta mba gər ne dəw gə́ a kur dɔ dee mbuna dee’g . 47 Jeju gər takə̰ji lə dee gə́ meḛ dee’g gao ndá yeḛ ḭ un ŋgon gə́ nai gɔ bèe, uree tar mbɔree’g 48 ula dee ne pana: Nana ɓa gə́ wa ŋgon gə́ nai gɔ bèe lé gə́ rəa’g gə rim ndá nai gə́ darɔm-ma nja wam gə́ rəa’g kən, tɔɓəi nana ɓa gə́ wam-ma nee nja gə́ rəa’g ndá nai gə́ dəw gə́ njekulam lé nja wá gə́ rəa’g kən tɔ. Mbata nana ɓa gə́ wa rəa’g gə́ dəw gə́ əḭ el mbuna sí’g ndá njea neelé ɓa to dəw gə́ boo mba̰ ya .
Yeḛ gə́ ɔs sí rəw el ndá to ka̰ sí ya
Mar 9.38-4049 Ja̰ un ta ulá pana: Mbai, jeḛ j’oo dəw kára gə́ ɓar rii ɓa tuba ne ndilje gə́ yèr, nɛ jeḛ j’ɔgee dɔ’g ya mbata yeḛ to gə́ njeboalookaw lə síjeḛ el.
50 Nɛ Jeju ilá keneŋ pana: Ɔgeeje dɔ néreaje’g lé el, mbata nana ɓa gə́ ɔs sí rəw el ndá yeḛ to ka̰ sí ya ɓəi.
Njé gə́ mee ŋgon ɓee gə́ Samari d’wa Jeju gə́ rɔ dee’g el
51 Ndɔ gə́ Jeju a gə sa rəa mbuna dəwje gə́ dɔ naŋg nee gə mba kḭ kaw dara nai dəb, ar ta kaw gə́ Jerusalem o̰ Jeju yaa̰. 52 Yeḛ ula njékaḭkulaje joo nea̰’g ndá deḛ d’un rəw d’aw teḛ mee ŋgon ɓee lə njé gə́ Samari, gə mba gɔl loo-tée keneŋ. 53 Nɛ deḛ lé d’wá gə́ rɔ dee’g el mbata dəa to tar wɔji dɔ Jerusalem ɓa. 54 Jak gə Ja̰ gə́ to gə́ njékwakiláje lé d’oo bèe ndá deḛ dəjee pana: Mbaidɔmbaije, see i ndigi kar sí j’un ndu sí mba kar pər ḭ dara ree roo dee wa .
55 Jeju ḭ ur dɔ dee’g pa sə dee pana: Ndil gə́ ula ta meḛ sí’g lé seḭ gəreeje el. 56 Mbata Ŋgon-dəw lé ree gə mba kaji dəwje ɓó gə mba kar dee d’udu ɓa el. Tɔɓəi deḛ d’ɔd d’aw ɓee gə́ raŋg.
Deḛ gə́ ndigi kun dɔ gɔl Jeju
Mat 8.19-2257 Loo gə́ d’isi d’aw rəbə ndá dəw kára bèe ulá pana: Mbai, loo lai gə́ i si aw gə́ keneŋ lé m’a kun gooi lad-lad ya.
58 Jeju ilá keneŋ pana: Bolé to njaaje to gən ga̰ ləm, kəi-to yelje kara to gən ga̰ ləm tɔ, nɛ Ŋgon-dəw lé oo loo gə mba kula dəa keneŋ taa kəmə el.
59 Yeḛ ula dəw gə́ raŋg pana: Un rəw goom’g.
Nɛ yeḛ neelé ilá keneŋ pana: Mbai, ya̰’m ɓoŋ am m’aw m’dubu bɔm kédé ɓa m’a tel ree gooi’g ɓəi.
60 Jeju tel ilá keneŋ pana: Ya̰ yoo-dəwje ar dee dubu na̰. Nɛ i lé ɔd aw ila mber ta ɓeeko̰ lə Ala.
61 Dəw gə́ raŋg kára bèe ulá pana: Mbai, ma lé m’a gə kun rəw gooi’g ya, nɛ maji kari ya̰ loo am m’aw m’ra njénojije ləm lapia kédé ɓa .
62 Jeju tel ilá keneŋ pana: Nana ɓa gə́ un kwɔs paŋgəm gə mba kaw ne ndɔ ɓa go̰ loo gə́ gée’g ndá ɓeeko̰ lə Ala lé to kea̰ el.