Sama mbut hurum mbuo na mba mi mid’a
1 Kur bur máma suma dingâ a mba de mi Jesus yam suma Galile suma Pilat mi tchazi mi gizeyêzi buzuwazi ki buzuna hahle mazi suma ngat buzuna mAlonina. 2 Jesus mi hulong dazi ala: Agi djib’eregi ala suma Galile ndazina ni suma tchona kal suma ding suma Galile-na zu? 3 An nga ni dagiya, nga na d’i. Wani le agi mbud’ugi nga hurugi yam tcho magid’a d’uo ni, agi mba bogi ni d’igi azi na mi.
4 D’oze suma dogo yam klavandi suma gong nga fiyak ka akulo d’a Silowe-d’a ti dris kazi kä ti tchazina, agi djib’eregi ala azi ni suma tchona kal suma ding suma Jerusalem-ma zu? 5 An nga ni dagiya, nga na d’i. Wani le agi mbud’ugi nga hurugi yam tcho magid’a d’uo ni, agi mba bogi ni d’igi azi na mi.
D’ogol ma yam tulum ma vut nga d’uo nina
6 Jesus mi de zla d’a d’ogola ala: Sama dingâ nga ki tulum ma mam pum kur asinem ma guguzlud’ina. Mi mba á hal vuta atamu, wani mi fe nga d’i. 7 Mi de mi sama ngom asine ma guguzlud’a ala: Gola! Wana ni biza d’a hindi d’a an mba á hal vuta hi tulum mámid’a, an nga ni fe d’i. Ang kam mbeyo! Ni kayam me ba, mi b’lak andagad’a hawa bap ke? 8 Sama ngom guguzlud’a mi dum ala: Salana, ang aram kur biza d’a wanda tua, gak an grif andagad’a ad’umu, ni tchuk siligitna kua, 9 dam mba mi vud’a. Wani le mi vut nga d’uo ni, ang mba kam mbei tua.
Jesus mi sut atcha d’a tugud’eid’a kur bur ma sabatna
10 Jesus nga mi hat suma kur gong nga toka kur bur ma sabatna. 11 Atchad’a nga kua ni d’a nga ki muzuk ma homozed’id’a, mi le bizad’a ki sed’et ni dogo yam klavandi, mi gunut kä dongndjolong, ti ndak á mat akulo d’i. 12 Kid’a Jesus mi wata, mi yad’u, mi dat ala: Atchad’a, an pad’ak wa woi kur tugud’ei maka. 13 Mi tin abom kad’u. Ata yi máma na wat, ti tchol akulo d’ingêr, nga d’i subur Alona.
14 Ma ngolâ hi gong nga tokina, hurum zal yam Jesus kayam mi sut suma tugud’eid’a kur bur ma sabatna. Mi de mablau suma ala: Burâ karagaya nga, ndak yam suma á le sun mazid’a. Agi mbagi kur bur máma kayam mi sud’ugi woi kur tugud’ei magid’a. Wani agi mbagi kur bur ma sabatna d’i.
15 Wani Salad’a mi hulong dum ala: Agi suma lop ira, na ni nge nge pî adigagi nga mi but amuhl mama d’oze koro mama ata yama te hatna, i mi hum mbina kur bur ma sabatna d’uo zu? 16 Wani atcha d’a wanda ni Abraham gorom mba Seitan mi djinit bizad’a dogo yam klavandid’a, ndak á bud’ut tei kur bur ma sabatna d’uo zu? 17 Kid’a nga mi de hina d’a, mam suma djangûna pet a mbut zulona, wani ablau suma a le furîd’a yam ahle suma subura pet suma Jesus mi lazina.
D’ogol ma yam ir mutarîna
(Gol Mat 13.31-32Mar 4.30-32)18 Jesus mi de kua ala: Leud’a hAlonid’a ti hle tat ni d’igi me na ge? An mba ni ngat ni ki me ge? 19 Ti hle tat ni d’igi ir mutar ma sana mi hlum mi gum kur asinema na. Mi wula, mi djeng aguna, aluweina a min aziyazi ata abom mi.
D’ogol ma yam angufina
(Gol Mat 13.33)20 Jesus mi de kua ala: An mba ni nga leud’a hAlonid’a ni ki me ge? 21 Ti hle tat ni d’igi anguf fa atchad’a ti yot ti gizeyêt kafut ta a ngat kangota hindid’a na, gak ti tchub’urot akulo pet.
Hat ta yam vun agrek ma mbed’etnid’a
(Gol Mat 7.13-14Mat 21-23)22 Jesus nga mi kal kur azì ma nglona ki ma gureina, nga mi hat suma, mi hle lovota á i Jerusalem. 23 Sama dingâ mi djobom ala: Ma hat suma, ni suma tutu ba, a mba fe suta zu?
Jesus mi hulong dazi ala: 24 Agi b’ad’agi tagi á kal avun agrek ma mbed’etna, kayam an nga ni dagiya, suma ablaud’a a mba hal lovota á kal kua, wani azi mba ndak ki.
25 Fata samazina mi tchol wa, mi duk wa vun gonga ni, agi mba tchologi abua, agi mba ndagi tum vun gonga, agi mba dagi ala: Salamina, ang malami vuna. Mam mba mi hulong dagi ala: An we nga yima agi tchologï kuana d’i. 26 Ata yi máma, agi mba dagi ala: Ami tamiya, ami tchami ki sed’engû, ang hat suma kur aziyamiya. 27 Mam mba mi dagi kua ala: An nga ni dagi woi mbak: Agi pet ni suma le tchod’ina, an we nga yima agi tchologï kuana d’i, agi hud’ugi sä woi dei gevenu. 28 Agi mba tchigiya, agi mba mud’ugi siyagi ata yima agi mba wagi Abraham azi ki Isak ki Jakob ki suma djok vun Alona pet suma a nga kur leud’a hAlonid’ina, wani agi tagid’a a mba tchugugi woi abua. 29 Suma a mba tcholï abo ma yorogona kabo ma fladegena kabo ma norâ kabo ma sutna, a mba kak avun tena kur leud’a hAlonid’a. 30 Wani suma danana a mba mbut suma avo’â, suma avo’â a mba mbut suma danana mi.
Jesus azi ki Jerusalem
(Gol Mat 23.37-39)31 Kur bur máma Fariziyê suma hiuna a mba, a de mi Jesus ala: Ang nde i ata yima dingâ, kayam Herot nga mi halang á tchid’a.
32 Mi dazi ala: Agi i dagi mi bayak ndata ala: Gola! An nga ni dik muzuk ma tchona, nga ni sut suma tugud’eid’a ini kavini, kur bur ma hindina an mba dap vun sun manda. 33 Wani an nga ni tit ini, avini ki fat ta siyad’a, kayam ma djok vun Alona ndak á mit ata yima ding ngi, mbeî mi mit ni kur Jerusalem.
34 Agi suma Jerusalem-ma, agi suma Jerusalem-ma, agi tchagi suma djok vun Alona, agi durugi suma Alona mi sunugizïna kahinad’a mi. Ni yan ga ba, an min á kod’ogi d’igi ahleka nga d’i kot grotna ad’u gigingât na ge? Wani agi nga minigi d’i. 35 Agi gologiya, aziyagi mba mi ar djona grib’ing. An nga ni dagiya, agi mba wan nduo d’a gak bur ma agi mba dagi ala: Ar Alona mi b’e vunam yam sama nga mi mba ki simiyê Ma didina na.
Ɔsje badm telje
1 Mee ndəa’g neelé njé gə́ na̰je gə́ d’aar keneŋ, d’ɔr sor né gə́ teḛ dɔ njé gə́ Galile’g lé d’ar Jeju oo, to né gə́ Pilatə ra loo gə́ yeḛ podé məs dəwje neelé gə məs néje gə́ d’inja gə́ məs lé na̰’d. 2 Jeju ila dee keneŋ pana: See meḛ sí ndaji ta pana: Njé gə́ Galile’g lé to njékaiyaje d’ur dɔ njé gə́ Galile gə́ raŋg lai ɓa ar né gə́ togə́bè teḛ ne dɔ dee’g gə mbəa wa. 3 Wah! bèe el. Nɛ ma nja m’ula sí təsərə ya, ɓó lé seḭ waje ndòo rɔ sí dɔ kaiya’g lə sí el ndá seḭje lai lé seḭ a kuduje bèe ya tɔ. 4 Esé deḛ gə́ dɔg-gir-dee-jinaijoo gə́ kəi gə́ Siloe gə́ ŋgal gə́ duu dɔ loo lé təd unda dee tɔl dee lé see deḛ ɓa gə́ dəwje gə́ ta wa dɔ dee ur dɔ njéɓeeje gə́ Jerusalem gə́ raŋg wa. 5 Wah! bèe el. Nɛ ɓó lé seḭ waje ndòo rɔ sí dɔ kaiya’g lə sí el ndá seḭ a kuduje to gə́ deḛ bèe ya tɔ.
Gosɔta gə́ wɔji dɔ kodé gə́ ka̰dee godo lé
6 Jeju un ta ula dee gə gosota pana: Diŋgam kára ma̰a kodé mee ndɔ-nduú’g ləa. Yeḛ ree gə mba saŋg ka̰dee keneŋ nɛ yeḛ iŋga kára kara el. 7 Yen ɓa yeḛ ula njeŋgəm ndɔ-nduú lé pana: Aa oo, as ləb munda ma m’ree keneŋ ta-ta gə mba saŋg kandə kodé lé nɛ m’iŋga ka̰dee keneŋ kára kara el nja saar. Bèe ndá tuga gaŋg mən, gelee ban ɓa aree to bə dɔ naŋg kari ba togə́bè wa. 8 Njeŋgəm ndɔ-nduú lé ilá keneŋ pana: Mbai, maji kari ya̰ wəl nee ɓoŋ am m’ndɔ naŋg m’gugu ne dəa ləm, gə m’odo ɓiri-ɓisi m’ɔm keneŋ ləm tɔ am m’oo ɓa. 9 Banelə ləb gə́ gogo yee a kandə gə́ kandə ya, ɓó lé bèe el ndá m’a tuga badə gaŋg ɓəi.
Jeju ɔr rɔko̰ rɔ dené ndɔ-kwa-rɔ’g
10 Jeju ndoo dee ta gə ndɔ-kwa-rɔ mee kəi-kwa-dɔ-na̰ gə́ kára bèe. 11 Aa ooje, dené kára bèe gə́ ndil gə́ yèr to mée’g aree to gə́ yɔ-dəw as ləbee dɔg-giree-jinaijoo ləm, wá rugee koŋgoŋ aree oo loo kɔr rəa gə́ tar el ləm tɔ lé si keneŋ. 12 Loo gə́ Jeju aa loo ée ndá yeḛ ɓaree ulá pana: Dené, ji rəm ləi ɔr rɔi’g mba̰.
13 Yeḛ ila jia dəa’g. Léegəneeya yeḛ ḭ ndɔji rəa ra̰daŋ gə́ tar ndá yeḛ pidi ne Ala tɔ. 14 Yen ŋga mbai gə́ njekəi-kwa-dɔ-na̰ lé mée ḭ səa jugugu mbata Jeju ɔr rɔko̰ rɔ dəw’g gə ndɔ-kwa-rɔ. Yeḛ ula boo-dəwje neelé pana: Ndɔje gə́ misa̰ to keneŋ mba ra kula. Bèe ndá reeje gə ndəaje neelé ɓa gə mba kar dee d’ɔr rɔko̰ rɔ sí’g ɓó reeje gə ndɔ-kwa-rɔ el .
15 Mbaidɔmbaije ilá keneŋ pana, Njéhulaije, see seḭje kára kára lai lé seḭ tuduje bɔ maŋg lə sí əsé mulayḛ̀je lə sí kəi-kulee’g ndɔreje awje səa mán gə mba karee ai mán gə ndɔ-kwa-rɔ’g el wa. 16 Nɛ dené nee gə́ to gə́ ŋgon Abrakam gə́ Njekurai teá naŋg jo̰dɔrɔ as ləbee dɔg-giree-jinaijoo lé see tudu kúla lar rəa’g gə ndɔ-kwa-rɔ lé see to né gə́ kəm ra el wa.
17 Loo gə́ yeḛ pa togə́bè ndá njéba̰je ləa lai rɔkul ra dee, nɛ boo-dəwje lai lé d’al rɔ dee wɔji dɔ néje lai gə́ maji dum gə́ yeḛ ra lé tɔ.
Gosɔta gə́ wɔji dɔ ka̰ kamnaḭ gə́ ɓaree senebe
Mat 13.31-32, Mar 4.30-3218 Jeju ula dee tɔɓəi pana: See ɓeeko̰ lə Ala lé to tana ɗi wa. See ɗi ɓa m’a kwa kwɔjee ne wa. 19 Yee to asəna gə kandə né gə́ ɓaree senebe gə́ dəw un dubu mee kamnaḭ’g ləa, yeḛ uba ndá ḭ ɓar-kag ar yelje gə́ tar ree d’wa na̰ barkəmee’g ko̰-ko̰ ra kəi lə dee keneŋ.
Gosɔta gə́ wɔji dɔ né gə́ ar nduji ti lé
Mat 13.3320 Yeḛ ula dee tɔɓəi pana: See ɗi ɓa m’a kwa kwɔji ne ɓeeko̰ lə Ala lé wa. 21 Yee lé to asəna gə né gə́ ar nduji ti gə́ dené un wɔji nduji ŋgo munda ɔm danee’g gur ne aree ḭ dor-dor tɔ.
Tarəw gə́ njo̰ lé
Mat 7.13-14Mat 21-2322 Jeju unda mee ɓee-booje gə ɓee-kogoje dana gaŋg aw ndoo ta keneŋ kəmee gə́ Jerusalem. 23 Dəw kára un ta dəjee pana, Mbai, see dəwje gə́ d’a gə kaji lé d’a bula bəl ba bèe wa.
Jeju tel ilá keneŋ pana: 24 Ɔsje rɔ sí ɓad mba kandə gə tarəw gə́ njo̰ ɓa. Mbata ma m’ula sí təsərə, njé gə́ na̰je bula d’a saŋg loo gə mba kandə keneŋ nɛ d’a kas el.
25 Loo gə́ njekəi lé a kuba naŋg kḭ tar gə mba kudu takəi ɓa seḭ a naije raga ndá a kunje kudu kundaje tabidi rəw-kəi, a pajena: Mbai, mbai, ɔr rəw ar sí. Nɛ yeḛ a kila sí keneŋ pana: Ma m’gər loo gə́ seḭ ḭje keneŋ el. 26 Yen ŋga seḭ a kɔmje dɔ ta’g pajena: Jeḛ n’toje gə́ njésɔ seḭje gə njékai seḭje na̰’d ya ləm, i ndoo sí ta gə mba̰-rəwje gə́ lə sí ya ləm tɔ. 27 Yeḛ a kila sí keneŋ pana, ma m’ula sí təsərə, ma m’gər loo gə́ ḭje keneŋ el. Seḭ njéra némajelje lai lé ɔdje ne tam’g gə́ gogo . 28 Lée neelé a to loo no̰ gə mán-no̰ kəm’g ləm, gə loo sɔ ŋgaŋ pəgərə-pəgərə ləm tɔ loo gə́ seḭ a kooje Abrakam gə Isaak gə Jakob gə njéteggintaje lai mee ɓeeko̰’g lə Ala lé ya nɛ seḭje lé d’a kɔm sí gir loo’g raga tɔ . 29 Koso-dəwje d’a kḭ bər gə dɔ-gó ləm, d’a kḭ dɔkɔl gə dɔgel ləm tɔ, d’a kwa na̰ kisi ta nésɔ’g mee ɓeeko̰’g lə Ala ya . 30 Tɔɓəi aa ooje, deḛ gə́ to gə́ rudu dee gogo lé d’a tel to gə́ ŋgaw ta dee kédé, tɔɓəi deḛ gə́ to gə́ ŋgaw ta dee kédé lé d’a tel to gə́ rudu dee gogo tɔ .
Jeju njaa kəmee gə́ Jerusalem
Mat 23.37-3931 Mee ndəa neelé nja Parisiḛje gə́ na̰je ree rəa’g d’ulá pana: Ɔd loo gə́ nee’g aw mbata Herɔdə saŋg rəw gə mba tɔli.
32 Jeju ila dee keneŋ pana: Ɔd aw ulaje pajena: Aa oo, ɓogənè gə bèlè m’isi m’tuba ndilje gə́ yèr meḛ dəwje’g ləm, ma m’ɔr rɔko̰ rɔ dee’g ləm tɔ, nɛ nona ɓa m’a kun rudee ɗiao ɓəi. 33 Nɛ lé riri kara m’a njaa kəm gə́ kédé-kédé ɓogənè ləm, gə bèlè ləma, gə nona ləm tɔ, mbata kar njetegginta udu raga gir ɓee gə́ Jerusalem ɓa to né gə́ lée’g el.
34 Jerusalem, Jerusalem, i gə́ tila njéteggintaje gə́ d’ula dee rɔi’g gə kɔri-ər tɔl dee lé see gɔl ka̰da ɓa ma m’ndiŋga rɔm gə mba mbo̰ ŋgani gelm’g to gə́ ko̰ kṵja mbo̰ ne ŋganee gel bagee’d bèe nɛ seḭ ndigije el nee wa. 35 Aa ooje, d’a kuba kəi lə sí kya̰ mée wəl kar sí ya, nɛ ma m’ula sí təsərə, seḭ a koomje gogo el saar njena seḭ a pajena: Maji kar dɔkaisəgərə nai gə yeḛ gə́ ree gə ri Mbaidɔmbaije lé tɔ .