Gwanna ge sandu wak tuli ne ya suwal Israyela go
1 Sandu wak tuli ge Bage ɗiŋnedin ne ke Filistiya ma tok go saba ɓyalar. 2 Go no a tol bama naa ge ke tuwaleya ma ne bama naa ge é waɗal ma ya se, a ele nama go: I ke ne sandu wak tuli ge Bage ɗiŋnedin ne gyana ɗaa? Ŋgay me i, i ke ne na gyana ge i ba gwan ne na mbo na suwal ya ɗaa? 3 Naa ge ke tuwaleya ge Filistiya ma ne ma ne naa ge é waɗal ma a jan bama naa go: Kadɗa aŋ gwan da ne sandu wak tuli ge Dok ge Israyela ne ɗe, kaage aŋ gwan ne na pul bàŋ to, aŋ gwa̰ ne na ne kaŋ tuwaleya ma ge ne pore ta pe ma. Kadɗa aŋ ɓol zonna ya, aŋ mbo kwa go na Bage ɗiŋnedin é yál mbe aŋ pal ne.
4 A ele nama go: I ke ma kaŋ tuwaleya pe hon na ɗaa? Nama sḛ ma jan go: Ɗeere me dir ge moy pe zamma ne ma ɗu ɗu anuwa̰y ne dinar, ne fóy ma ɗu ɗu anuwa̰y ne dinar me, isiya ga̰l ge Filistiya ma ne ma pal. Ago moy mbogom ge ɗu ge mbe iya aŋ ne aŋ ga̰l ma ne mwaɗak. 5 Ɗeere me dir ge moy ge pe zamma ne, ne dir ge fóy ge ne burmi aŋ suwal ne ma. Ho̰ me Dok ge Israyela ne ga̰l, tamekyala na laar ba iyal se, aŋ ba ɓol fogeya, aŋ ne aŋ dok ma, ne aŋ suwal me. 6 Kyaɗa aŋ ba ka togre aŋ dulwak ma, dimma ca ne Faraon ma ne naa ge Masar ma ne togre bama dulwak ma go ɗaa? Amma swaga ge Dok ne e yál ma nama pal, a te be ya̰ Israyela vya ma mborra to ɗaa? 7 Se no vya̰ me pus ge giya̰l, wá̰ me nday ná ge nama vya ma gale ne nama pe go, ge a ne do nama jug to ma azi, do me nama jug nama zwa pus mbe, abe me nama vya ma ne nama pe go gwanna ya ɗyagarta zi. 8 He me sandu wak tuli ge Bage ɗiŋnedin ne, è me na pus mbe go, abe me kaŋ ge aŋ ne ɗeere nama ne dinar mbe ma, ka̰ me nama ge sandu a̰me zi, è me na sandu wak tuli ziyar go, ya̰ me nday mbe ma mborra. 9 Ndi me nama, kadɗa a he viya̰ ya mbo suwal Israyela, viya̰ ge mbo Bet-Chemes ya, ago, a Dok ge Israyela ne é yál ge ɓaŋlaŋ mbe no nee pal ne, amma kadɗa go to, a be Dok ge Israyela ne é yál mbe nee pal ne to, yál mbe mbo ya nee pal bàŋ ɗar.
10 Naa mbe ma ke go tem. A wan nday ná ge ne vya bama pe go ma azi, a é nama zwal pus mbe, a dibi nama vya ma zok zi. 11 A é sandu wak tuli ge Bage ɗiŋnedin ne pus mbe go, a è sandu ge a ne ka̰ fóy ge a ne ɗeere nama ne dinar, ma ne dir ge nama pe zamma ma ne mbe ma pus mbe go me. 12 Nday mbe ma he viya̰ ge mbo Bet-Chemes temel tat, ne fyaso bama ndwara zḛ, a sele tok magul ko tok matoson pal to bat. Ga̰l ge Filistiya ma ne ma a kare nama pe ɗiŋ mbo warbe ge suwal Bet-Chemes ne ya.
13 Swaga mbe go, naa ge ne suwal Bet-Chemes go ma, a ne sal gḛme ne baal pul se, swaga ge a ne ka̰ bama ndwara kwar sandu wak tuli, a ke laar saal gḛ ge be to. 14 Nday mbe ma mbo ne pus mbe ya Juswa, ndu ge suwal Bet-Chemes ne gaaso zi. Ge gaaso mbe zi, njal ga̰l dó ya go. A ɓá pus mbe uwara ma se, a tyare nday mbe ma tuwaleya ge tilla uzi hon Bage ɗiŋnedin. 15 Levi vya ma he sandu wak tuli ge Bage ɗiŋnedin ne poseya ne sandu ge a ne ka̰ kaŋ ge a ne ɗeere nama ne dinar ma zi mbe ma ya se, a é nama njal mbe pala digi. Dam mbe go, naa ge suwal Bet-Chemes ma tyare tuwaleya ge tilla uzi ma, ne bobo ma hon Bage ɗiŋnedin. 16 Dam mbe go uwale, swaga ge ga̰l ge anuwa̰y ge Filistiya ma ne ma ne kwa kaŋ mbe ma no, a gwan mbo Ekron ya.
17 Dir ge moy pe zamma ne ma ge Filistiya ma ne ɗeere nama ne dinar hon Bage ɗiŋnedin ndwara pore bama sone ma isiya no: ɗu ne suwal Asdod pe, ɗu ne suwal Gaza pe, ɗu ne suwal Askalon pe, ɗu ne suwal Gat pe, ɗu ne suwal Ekron pe me. 18 A ho̰ fóy ge a ne ɗeere nama ne dinar ma isiya ge suwal ge Filistiya ma ga̰l ge anuwa̰y ma pal, ndwara go, suwal ge ne vé ne gulum ga̰l ma ne suwal ge jyale ma pal. Nama suwal warbe mbo ɗiŋ ŋgoy ga̰l ge a ne é sandu wak tuli na pal ya, na ge ne Juswa ndu ge suwal Bet-Chemes ne gaaso zi ta ya. 19 Bage ɗiŋnedin mḛre naa ge suwal Bet-Chemes ma, ne nama ne ndi sandu wak tuli pul pe. Hun naa wara ɓyalar ne naa dudubu wara anuwa̰y ma buwal zi. Naa ge Bet-Chemes ma wan kḭḭmi ne Bage ɗiŋnedin ne hṵ bama naa pe. 20 A jan go: A wuɗi mbya mḛ Bage ɗiŋnedin, Dok ge mbegeya mbe no ndwara se ne ɗaa? Kadɗa na mbe go ɗe, nee ḭ sandu wak tuli mbe mbo é wuɗi ya ɗaa? 21 A dol temel mbo naa ge suwal Kiryat-yeharim ma pal ya, jan nama go: Filistiya ma gwan ne sandu wak tuli ge Bage ɗiŋnedin ne ja, mbo me ya her na.
Pilistije tel gə sa̰duk-manrɔ lə Ala d’ula ne d’ar Israɛlje
1 Sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ lé to ɓee lə Pilistije as naḭ siri. 2 Ndá Pilistije ɓar njékinjanéməsje gə njéndo̰-ərje dəji dee pana: Sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ lé see ɗi ɓa j’a ra ne wa. Ula síje gosee gə́ j’a karee tel aw ne lée’g gogo.
3 Deḛ d’ila dee keneŋ pana: Ɓó lé seḭ a gə kulaje gə sa̰duk-manrɔ lə Ala lə Israɛlje lé gogo ndá seḭ a kulaje ne kari ba el nɛ seḭ a kinjaje nékinjanéməsje gə́ wɔji dɔ kal dɔ godndu ɓad ɓa. Togə́bè ɓa rɔko̰ lé a kɔr ne dɔ sí’g ləm, seḭ a gərje ne gel né gə́ jia wɔi ne ndiŋ-ndiŋ dɔ sí’g lal kun gə́ raŋg lé ləm tɔ.
4 Pilistije dəji dee pana: See nékar gə́ ban ɓa j’a kunje karee wa.
Deḛ tel d’ila dee keneŋ pana: A karje kɔr larlɔr gə́ tana gə nékuba mi ləm, yee gə́ tana gə yəgje gə́ ndaji dee mi ləm tɔ gə goo bula lə mbaije lə Pilistije mbata yoo-koso gə́ kára ba ya oso dɔ sí’g lai ləm, gə dɔ mbaije’g lə sí ləm tɔ. 5 Maji kar sí raje néndajije gə́ to tana gə nékubaje lə sí ləm, gə yəgje gə́ njétuji ɓeeje lə sí ləm tɔ ndá ulaje ne rɔnduba dɔ Ala lə Israɛlje’g lé. Dɔmaji-nà yeḛ a kun jia gə́ wɔi ndiŋ-ndiŋ lé dɔ sí’g gə́ raŋg ləm, gə dɔ magəje’g lə sí ləma, gə dɔ ɓee’g lə sí ləm tɔ. 6 See ban ɓa arje meḛ sí ndər to gə́ njé gə́ Ejiptə gə Parao̰ gə́ d’ar meḛ dee ndər bèe wa. See Njesigənea̰ ra né gə́ kədərə gə́ bèe mbuna dee’g ɓa deḛ d’ya̰ Israɛlje d’ar dee d’aw ɓəi lé el wa. 7 Ɓasinè, maji kar sí raje pusu gə́ sigi kára, tɔɓəi twaje ko̰ maŋgje gə́ ŋgan deeje d’aw d’il mbà dee ɓəi ləm, gə gə́ d’ula néməməna̰ gwɔb dee’g gɔl kára el ɓəi ləm tɔ. Ɔm deeje na̰’d gə néməməna̰ ta pusu’g ndá twaje ŋgan deeje gə́ ndolè goo dee lé awje sə dee kəi. 8 Seḭ a kunje sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ lé kundaje mee pusu’g ləm, seḭ a kundaje ŋgon sa̰duk mbɔree’g mba kɔm néje gə́ ra gə larlɔr gə́ seḭ arje Njesigənea̰ gə́ nékar gə́ ka̰ kuga dɔ kaiya lé keneŋ ləm tɔ. Ndá seḭ a kyá̰je kaareeje aw. 9 Undaje kəm sí gée’g maji. Ɓó lé yee un rəw gə́ wɔji dɔ ŋgaŋ ɓee par gə́ Bet-Semes ndá to Njesigənea̰ gə́ ra sə sí néurtije gə́ to ɓəl neelé ya. Ɓó lé bèe el tɔ ndá j’a gər to gə́ to jia-yeḛ ɓa unda sí el nɛ to né gə́ teḛ dɔ sí’g gə́ teḛ ya.
10 Dəwje neelé ra togə́bè ya tɔ. Deḛ twa ko̰ maŋgje joo gə́ ŋgan deeje d’aw d’il mbà dee ɓəi lé d’ar dee ndɔr pusu ndá ŋgəm ŋgan deeje lé mee kəi’g ya. 11 Deḛ d’unda sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ lé mee pusu’g gə ŋgon sa̰duk gə́ néndajije gə́ to tana gə yəg gə́ ra gə larlɔr ləm, gə néndajije gə́ to tana gə nékubaje ləm tɔ keneŋ tɔ.
12 Ko̰ maŋgje lé d’un rəw gə́ aw gə́ Bet-Semes ya njoroŋ. Deḛ njaa gə rəw neelé ya ɗéged-ɗéged gə no̰ ta dee’g ta-ta ɓó deḛ tel dɔkɔl əsé dɔgel el. Mbaije lə Pilistije dan goo dee saar teḛ ne ŋgaŋ ɓee gə́ Bet-Semes. 13 Dəwje gə́ Bet-Semes d’ar d’inja kó mee wəl-loo’g. Loo gə́ deḛ d’un kəm dee ɓèd d’ila dɔ sa̰duk-manrɔ’g lé ndá deḛ d’al rɔ dee mba koo gə́ deḛ d’ée lé. 14 Pusu lé ree mee ndɔ’g lə Juje, dəw gə́ Bet-Semes ndá yee aar naŋg keneŋ. Lée neelé biri mbal to keneŋ. Deḛ ria kag pusu lé ləm, deḛ d’inja ko̰ maŋgje lé gə́ nékinjaməs gə́ ka̰ roo kar Njesigənea̰ ləm tɔ.

15 Deḛ gə́ to Ləbije lé d’un sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ ləm, gə ŋgon sa̰duk gə́ to mbɔree’d gə́ néje gə́ ra gə larlɔr to mée’g ləm tɔ lé d’unda naŋg ndá deḛ d’unda dee dɔ biri mbal’g lé ya. Mee ndəa’g neelé dəwje gə́ Bet-Semes d’inja nékinjanéməsje gə́ ka̰ roo ləm, gə nékinjanéməsje gə́ raŋg ləm tɔ d’ar Njesigənea̰. 16 Mbaije lə Pilistije gə́ mi lé loo gə́ d’oo néje nee mba̰ ndá tel d’aw Ekro̰ gə́ mee ndəa gən ya.
17 Aa ooje, néje gə́ ra gə larlɔr ndaji ne nékubaje gə́ Pilistije d’ar Njesigənea̰ gə́ nékoga dɔ kaiya lé ɓa nee: kára gə mba Asdod ləm, kára gə mba Gaja ləm, kára gə mba Askalo̰ ləm, kára gə mba Gat ləma, kára gə mba Ekro̰ ləm tɔ. 18 Néndajije gə́ to tana gə yəgje gə́ ra dee gə larlɔr to keneŋ ya, to gə goo bula lə ɓee-booje gə́ siŋga dee to ləm, əsé ŋgan-ɓeeje gə́ lal ndògo-bɔrɔje ləm tɔ. Biri mbal gə́ d’unda sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ dɔ’g lé to nétɔji ndá biri mbal neelé saar ɓogənè kara to mee ndɔ’g lə Juje, dəw gə́ Bet-Semes lé.
19 Njesigənea̰ kunda dəwje gə́ Bet-Semes loo gə́ deḛ d’aar tən mee sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ lé. Yeḛ tɔl dəwje rɔ-siri mbuna koso-dəwje’g. Yen ŋga koso-dəwje ndiŋga ndòo mbata Njesigənea̰ tɔl dee gə yoo-koso gə́ to ɓəl bèe ya. 20 Njé gə́ Bet-Semes lé pana: See na̰ ɓa askəm kaar no̰ Njesigənea̰’g, yeḛ gə́ to Ala gə́ njerɔkunda lé wa. See rɔ na̰ ɓa sa̰duk-manrɔ lé a kaw əw keneŋ kya̰ sí wa.
21 Deḛ d’ula njékaḭkulaje rɔ deḛ gə́ d’isi Kirjat-Yearim, mba kar dee d’ula dee pana: Pilistije d’un sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ lé tel ree ne. Gə́ reeje uneeje awje ne rɔ sí-seḭ’g ya.