Tanna ge Jeso ne
(Mat 28:1-8, Mar 16:1-8, Luk 24:1-12)1 Dumas cya̰wak vḛ, swaga gale ne pisil pupurum, Maryam ge suwal Magdala ne mbo ya táál wak go, kwa go a viŋgri njal ya ne táál wak go uzi. 2 Gwan so mbo ɓol Siman Bitrus ma ne ndu ge ame hateya ge may, na ge Jeso laar ne wa̰ na, jan nama go: «A hé Bageyal ya swaga ne táál zi, i kwa swaga ge a ne é na ne go to.» 3 Bitrus ma ne ndu ge ame hateya ge may mbe a wat ya zum, a mbo táál wak ya.Táál ge Jeso ne wak 4 Nama sḛ ma jwak, a ka sya dagre, amma ndu ge ame hateya ge may mbe sya waɗe Bitrus, det ya táál wak go zḛ, 5 hugi se, kwa ba̰r mbul siya ne kanna, amma wat zi ya to bat. 6 Siman Bitrus yan ne go̰r ya, wat táál se ya, kwa ba̰r mbul siya ne kanna, 7 ne ba̰r mbul siya ge a ne twa na pala me. Na sḛ no be kan dagre ne ba̰r mbul siya to, amma worge kanna swaga ge ɗogle go hini jyan. 8 Swaga mbe go no, ndu ge ame hateya ge ne dé ya zḛ mbe wat ya táál zi me, kwa kaŋ mbe ma, hon fareba. 9 Ago a be wan fare njaŋgeya ge ne jan go, Jeso mbo tan ne siya se digi pe to gale . 10 Ne go̰r go, a gwan bama yàl ma diŋ ya.
Jeso dyan tene Maryam ge suwal Magdala ne ta
(Mat 28:9-10, Mar 16:9-11)11 Maryam gá mḛya táál wak zum, ka fyalla. Ne fyaso, ka hugi ndil swaga táál pul se ya, 12 kwa maleka ma azi ne ba̰r saal taɗak katɗa swaga ge a ne dó Jeso go, ɗu pala zḛ, ɗu koo se me. 13 A jan na go: «Gwale, mo te fyal gyana ɗaa?» Gwan ne nama janna go: «A her mbi Bageyal ya swaga, mbi kwa swaga ge a ne é na ne go to.» 14 Swaga ge ne jya̰ fare mbe no, saŋge tene se, kwa Jeso ne mḛya, amma wan pe go na Jeso ne to. 15 Jeso jan na go: «Gwale, mo te fyal gyana ɗaa? Mo ɓyare wuɗi ɗaa?» Ka dwat go na bage gaaso ne, jan na go: «Mbi bageyal, kadɗa mo hé na ne ɗe, ŋgay mbi swaga ge mo ne é na ne go, mbi ba mbo her na.» 16 Jeso tol na: «Maryam!» Saŋge tene se, jan na ne wak ibriniya go: «Rabbuni!» Na sḭ go, Bage hateya. 17 Jeso jan na go: «Kaage mo tage mbi to, ago mbi be ndé mbo mbi Bá ta ya to gale. Mo ɗe, mbo ɓol mbi ná vya ma, mo jan nama go, mbi ndé mbo mbi Bá, ne aŋ Bá ta ya, Dok ge mbi ne, ne Dok ge aŋ ne ta ya.» 18 Maryam ge suwal Magdala ne mbo waage naa ge ame hateya ma go: «Mbi kwa Bageyal, na fare ge ne jya̰ mbi ma no.»
Jeso dyan tene na naa ge ame hateya ma ta
(Mat 28:16-20, Mar 16:14-18, Luk 24:36-49)19 Dam dumas mbe go, na gasamal, ne vo ge Yuda ma ne pe, naa ge ame hateya ma fé bama wak ne zok zi, Jeso mbo ya mḛ nama buwal zi, jan nama go: «Ka me halas !» 20 Swaga ge ne jya̰ fare mbe no, ŋgay nama na tok pul ma ne na ziyar. Swaga ge naa ge ame hateya ma ne kwa Bageyal, a ke laar saal ge be to. 21 Jeso gwan jan nama go: «Ka me halas! Dimma ne mbi Bá ne teme mbi ya go, mbi me, mbi teme aŋ.» 22 Swaga ge ne jya̰ fare mbe no, uusi nama pal, jan nama go: «Ame me O̰yom ge mbegeya. 23 Naa ge aŋ ne pore nama sone ma ya, a mbo ɓol poreya, naa ge aŋ ne pore nama sone ma ya to, a mbo ɓol poreya to me .»
Fare ɗaŋgreya ge Toma ne
24 Toma, na ge a ne tol na Bumurma, ɗu ne nama ge wol para azi ma buwal zi, swaga ge Jeso ne mbo ya be kat nama buwal zi to. 25 Naa ge ame hateya ge may ma jan na go: «I kwa Bageyal!» Amma jan nama go: «Kadɗa mbi kwa pyalaŋ ge ponde ne ma ya na tok ma go to, mbi pá mbi tok vya ma ya ponde ma byalam zi to, mbi pá mbi tok na ziyar zi to me, mbi hon fareba to bat.»
26 Dam tiimal go̰r go, naa ge ame hateya ma gwan kote ya zok zi, Toma kat poseya ne nama me. Zok wak ma ne dibiya, Jeso mbo ya mḛ nama buwal zi, jan nama go: «Ka me halas!» 27 Jan Toma go: «Tyare mo tok vya ya go go, ndi mbi tok pul ma no, tyare mo tok ya, pá na mbi ziyar zi, kaage mo kat ndu ge hon fareba to to, amma ka ndu ge hon fareba.» 28 Toma gwan ne na janna go: «Mbi Bageyal, mbi Dok!» 29 Jeso jan na go: «Ne mo ne kwa mbi pe, mo ho̰ fareba no’a? Nama ge a ne kwa to, ge a ne ho̰ fareba ma da ne laar saal .»
Maktub mbe njaŋge da ne da pe ɗaa
30 Jeso gwan ke kaŋ ŋgayya ge ɗogle ma gḛ na naa ge ame hateya ma ndwara go ge a ne njaŋge nama ne maktub mbe no zi to. 31 Amma a njaŋge kaŋ mbe ma no, ne da pe aŋ ho̰ fareba go Jeso Kris ne, a Dok Vya ne, aŋ ho̰ fareba, aŋ ɓo ndwara dḭl ge na ne zi.
Kunda loo teḛ loo-yoo’g lə Jeju Kristi lé
Mat 28.1-8, Mar 16.1-8, Lug 24.1-121 Ndɔ gə́ doŋgɔr mee ndɔje gə́ siri’g neelé Mari gə́ Magdala teḛ gə loo gə́ to gḭdo-gḭdo aw dɔɓar’g, yeḛ oo to gə́ biri mbal gə́ to ta dɔɓar’g lé nduburu oso raŋg mba̰. 2 Yeḛ aḭ aw rɔ Simo̰ Piɛrə’g gə rɔ njekwakila gə́ raŋg gə́ Jeju undá dan kəmee’g lé ula dee pana: Deḛ d’ɔr Mbaidɔmbaije lé mee bolè mbal’g sèn, nɛ jeḛ j’oo loo gə́ d’ilá keneŋ el.
3 Yen ŋga, Piɛrə deḛ gə njekwakila Jeju gə́ raŋg lé teḛ raga d’aḭ d’aw dɔɓar’g. 4 Deḛ joo bɔr d’aiŋgwɔd na̰’d. Nɛ njekwakila Jeju gə́ raŋg lé aḭ unda Piɛrə aw teḛ dɔɓar’g kédé, 5 Yeḛ rəm gə́ naŋg ndá yeḛ oo kubu gə́ kəee lé to naŋg nɛ yeḛ andə aw keneŋ el. 6 Simo̰ Piɛrə gə́ ree gée’g lé ree tar andə aw mee bolè mbal’g ndá yeḛ oo kubu gə́ kəee lé to naŋg, 7 tɔɓəi kubu gə́ d’ula dɔ Jeju’g lé təd go̰-go̰ kɔm ɓəd ɓó to gə kubu gə́ kəee lé na̰’d lé el. 8 Yen ɓa njekwakila gə́ raŋg gə́ teḛ dɔɓar’g kédé lé andə aw keneŋ ɓəi, yeḛ oo gə kəmee ndá yeḛ ɔm mée dɔ’g tɔ. 9 Mbata ta gə́ to mee maktub gə́ to gə kəmee gə́ pana: Jeju a kunda loo teḛ dan njé gə́ d’wəi’g lé deḛ d’oo gər sur el ɓəi. 10 Yen ɓa njékwakiláje lé d’ɔs tel d’aw ɓee.
Jeju teḛ kəm Mari gə́ Magdala’g
Mat 28.9-10, Mar 16.9-1111 Nɛ Mari lé nai lée’g ta bolè mbal’g lé aar no̰. Loo gə́ yeḛ aar no̰ lé ndá yeḛ ula dəa naŋg go̰ bolè mbal, 12 ndá yeḛ oo kuraje gə́ dara joo gə́ kubu gə́ nda to rɔ dee’g, gə́ d’isi loo gə́ nin Jeju to keneŋ kédé ar kára si gə́ loo gə́ dəa’g ləm, kára si gə́ loo gə́ gɔlee’g ləm tɔ. 13 Deḛ dəjee pana: Dené, gelee ban ɓa i no̰ ne wa.
Yeḛ tel ila dee keneŋ pana: Mbata d’ɔr Mbaidɔmbaije ləm nɛ ma m’gər loo gə́ deḛ d’ilá keneŋ el.
14 Loo gə́ yeḛ pa togə́bè mba̰ ndá yeḛ kel gée oo Jeju gə́ aar keneŋ nɛ yeḛ gəree gə́ Jeju el. 15 Jeju dəjee pana: Dené, gelee ban ɓa i no̰ ne wa. See na̰ ɓa i saŋgee wa.
Mee Mari ndaji ta pana: Yen nà to gə́ njendɔ loo ma̰a kagje neelé aree ulá pana: Mbai, ɓó lé to gə́ i nja ɓa unee aw səa raŋg ndá kara tɔjim loo gə́ ilá keneŋ lé am m’aw m’unee nà.
16 Jeju ɓaree pana: Mari!
Yeḛ tel kəmee wuri, ɓaree gə ta Ǝbrə pana: Rabuni, (tel ta koji sí ndá pana: Mbai ləm!)
17 Jeju tel ilá keneŋ pana: Ɔrɔ rɔm el, mbata m’ḭ m’aw rɔ Bɔm’g el ɓəi. Nɛ ɔd aw iŋga ŋgabɔmje ula dee: M’isi m’aw gə́ rɔ Bɔm gə́ to Bɔ síje lé ləm, m’isi m’aw gə́ rɔ Ala’g lé ləm gə́ to Ala lé lə sí ləm tɔ.
18 Mari gə́ Magdala lé ɔs tel aw ula njékwakila Jejuje lé pana: Ma lé m’oo Mbaidɔmbaije lé mba̰. Tɔɓəi yeḛ ula dee ta néje lai gə́ yeḛ ulá lé tɔ.
Jeju teḛ dɔ njékwakiláje’g wai
Mat 28.16-20, Mar 16.14-18, Lug 24.36-4919 Mee ndəa’g neelé gə́ to ndɔ gə́ doŋgɔr mee ndɔje gə́ siri lé kàrkemetag loo gə́ loo to pi-i ndá njékwakila Jejuje d’isi kəi d’udu takəije dɔ dee’g mbata deḛ ɓəl Jibje ndá Jeju teḛ dɔ dee’g mee kəi’g təsərə ula dee pana: Maji kar sí sije gə meekulɔm.
20 Loo gə́ yeḛ ula dee togə́bè mba̰ ndá yeḛ tɔji dee jia gə ŋgel mée. Loo gə́ njékwakiláje d’oo to gə́ yeḛ to gə́ Mbaidɔmbaije ya ndá deḛ ra rɔlel. 21 Jeju ula dee gɔl kára tɔɓəi pana: Maji kar sí sije gə meekulɔm. To gə́ Bɔm ulam-ma lé ma kara m’ula sí-seḭ togə́bè tɔ.
22 Loo gə́ yeḛ pa togə́bè mba̰ ndá yeḛ ila kəmə dɔ dee’g pugudu ula dee pana: Maji lar sí taaje Ndilmeenda gə meḛ sí rəgm. 23 Njé gə́ rara ɓa gə́ seḭ a kɔrje kaiya dɔ dee’g dɔ naŋg nee ndá ta kaiya lə dee a kwa dɔ dee nda̰ el. Njé gə́ rara ɓa gə́ seḭ a kya̰je ta kaiya lə dee dɔ dee’g ndá kara kaiya lə dee a nai dɔ dee’g tɔ .
Jeju gə Tomas
24 Tomas gə́ deḛ ɓaree Didim gə́ njekɔm dee’g dɔg-gir-dee-joo lé loo gə́ Jeju ree ndá yeḛ si sə dee keneŋ el. 25 Njékwakila Jejuje gə́ raŋg d’ulá pana: Jeḛ j’oo Mbaidɔmbaije lé mba̰.
Nɛ yeḛ ila dee keneŋ pana: Ɓó lé ma m’oo tor ŋgawlar gə́ jia’g el ləm, əsé m’ula ŋgaw jim ta doo ŋgawlar’g el ləma, əsé m’ula jim ta doo niŋga gə́ ŋgel mée’g el ləm tɔ ndá m’a taa ta lə sí nda̰ bèe el.
26 Ndɔ jinaijoo gogo lé njékwakila Jejuje tel d’wa dɔ na̰ mee kəi’g gɔl kára tɔɓəi nɛ Tomas lé si sə dee na̰’d ŋga. D’udu takəije dɔ dee’g ya nɛ Jeju teḛ dɔ dee’g təsərə ula dee pana: Maji kar sí sije gə meekulɔm.
27 Tɔɓəi yeḛ tel ula Tomas pana: Maji kari ula ŋgaw jii gə́ kédé oo ne jim ləm, ula ŋgaw jii gə́ kédé gə́ ŋgel məəm’g oo ne ləm tɔ, ɓó gə əw ne rɔi maḭta ləi ɔm ne məəi dɔ’g.
28 Tomas ilá keneŋ pana: Mbaidɔmbaije ləm! Ala ləm!
29 Jeju ulá pana: I lé ɔm məəi dɔm’g ɓasinè mbata koo gə́ i oom ŋga. Deḛ gə́ d’oom el ɓa d’ɔm meḛ dee dɔm’g lé rɔ dee a lel dee ya.
Ta gə́ ka̰ tɔl ŋgaŋgee
30 Jeju ra némɔrije bula kəm njékwakiláje’g ya, nɛ taree ɓa ndaŋg mee maktub’g nee el. 31 Nɛ ta néje neelé deḛ ndaŋg keneŋ gə mba kar sí ɔmje ne meḛ sí dɔ Jeju’g to gə́ yeḛ to Kristi, Ŋgon-Ala lé tɔ. Ɓó lé seḭ ɔmje meḛ sí dəa’g ndá mbɔl dɔ ria ɓa seḭ a sije ne gə kəmə lé tɔ.