Tolla ge Isaku ne

1 Bage ɗiŋnedin dwat ne Sara, ke na kwaɗa dimma ne na dḛ ne ke na wak tuli go. 2 Sara eme, tol Abraham vya son sabar ge na ne zi, swaga ge Dok ne jya̰ na go pal tem . 3 Abraham hon na vya ge na gwale Sara ne tó na mbe dḭl Isaku . 4 Abraham vya̰ na ba̰y na dam ge tiimal go, dimma ne Dok ne ho̰ na wak go . 5 Swaga ge Isaku ne tó go, Abraham ke ya del kis. 6 Sara jan go: «Dok e mbi ya manna, ndu ge daage pet ge ne mbo za̰ fare no ya, mbo man ne mbi.» 7 Sara gwan jan go: «A wuɗi kwa ne go Sara mbo tol Abraham vya ɗaa? Ndi, mbi tol na vya son ya sabar ge na ne zi.» 8 Vya hat ga̰l, a hal na. Dam ge vya ne mbya halla go ɗe, Abraham ke vḛso ge ɓaŋlaŋ.
Abraham yan Agar ma ne Ismayel
9 Dam a̰me ɗu, Sara kwa Agar, vya gwale ge suwal Masar ne, vya ge ne tó na ne Abraham ke Isaku kalam. 10 Sara jan Abraham go: «Ya̰ mo̰r mbe ma ne na vya, ago, mo̰r mbe vya ne pool ge zam joo poseya ne mbi vya Isaku to .» 11 Fare mbe tiiɗi Abraham ge be to, ne da pe, Ismayel na vya ne me. 12 Amma Dok jan Abraham go: «Kaage mo ke laar pisil ne mo mo̰r ma ne na vya pe to. Vḭ fare ge Sara ne jan mo ma mwaɗak. Ago mo mbo ɓol hir da ne Isaku ta . 13 Mbi mbo hon mo kale mbe vya hir me, ne da pe a mo vya ne.» 14 Abraham ɗage digi cya̰wak vḛ, her kaŋzam ne mam ɗutulu zi me, hon Agar, gabe na na ganwak pal, hon na na vya me, yan na. Na sḛ dol tene mborra, gá mbo ya̰meya ful pul ge Bercheba ne zi. 15 Swaga ge mam ne á ne ɗutulu zi go ɗe, Agar ya̰ na vya dolla uwara pe zi, 16 mbo kat na pe uzi ya, dimma ne ndu ne mbal kajamle mbo det uzi ya kaal go ga. Ago ka jan tene go, na kaage na kwa na vya suya na ndwara go to. Mbo kat na pe uzi ya, ndage na ka̰l digi fyalla. 17 Dok za̰ ka̰l fyalla ge vya ne, maleka ge Dok ne tol Agar ne digi ya, ele na go: «Agar, a ma fare ɓó mo ne! Kaage mo sya vo to, ago, swaga ge mo ne ya̰ vya mbe ya no, Dok za̰ na fyaso ya go. 18 Ɗage digi, wa̰ mo vya, wa̰ na mo tok go kwaɗa, mbi mbo zuli na pehir se ceɗed.» 19 Dok hage Agar ndwara, kwar tub a̰me, mbo zal mam wi na ɗutulu, hon na vya njotɗa.
20 Dok kat poseya ne vya mbe, ke ga̰l, mbo kat ful pul zi, saŋge bage mbal kajamle. 21 Na sḛ mbo kat ful pul ge Paran ne zi, na ná hon na vya gwale ge suwal Masar ne sanna.
Wak tuli ge Abraham ne ke ne Abimelek
22 Swaga mbe go no, Abimelek poseya ne Pikol garlaŋ pore ge na ne, a mbo ya ɓol Abraham, a jan na go: «Dok a poseya ne mo, kaŋ kerra ge mo ne ke ma zi mwaɗak. 23 Ne se no ɗe, guni tene ne dḭl ge Dok ne go, mo mbo lase i, ne mbi vya ma, ne mbi vya-kon ma to. Mo mbo kwa i, ne suwal ge mo ne ká mbay ne na go no a̰se, dimma ne mbi ne kwa mo a̰se go.» 24 Abraham jan na go: «Mbi guni tene ya go!»
25 Abraham fyal tene Abimelek ta ne tub ge na naa ma ne maŋge na pe. 26 Abimelek jan na go: «Mbi be kwa ndu ge ne ke kaŋ mbe to, mo me, mo be ke mbi na kwarra to. Mbi gale ne za̰ na ma̰ no.» 27 Abraham wan gii ma ne nday ma hon Abimelek, nama sḛ ma jwak, a ke wak tuli ta buwal zi. 28 Abraham mbege tame kale ma ɓyalar hini ne bama kaam buwal zi ya. 29 Abimelek ele Abraham go: «Mo te mbege tame kale ma ɓyalar uzi kyaɗa ɗaa?» 30 Abraham jan na go: «Ame tame kale ge ɓyalar mbe ma no, kuri nama to, ndwara ke mo kwarra go, a mbi, mbi á tub mbe ne.» 31 A go no, a tó swaga mbe dḭl no Bercheba , ago, a go go no ge nama sḛ ma jwak a ne guni ta.
32 Go mbe no, a ke wak tuli ta buwal zi Bercheba go. Abimelek ma ne Pikol ge na garlaŋ pore, a gwan mbo suwal ge Filistiya ma ne ya. 33 Abraham ɗḭ uwara Tamaris Bercheba go, ne uware Bage ɗiŋnedin Dok ge ɗiŋnedin swaga mbe go pe. 34 Abraham gá katɗa kaal tata suwal ge Filistiya ma ne go.
Deḛ d’oji Isaak
1 Njesigənea̰ ar mée olé dɔ ta gə́ yeḛ ula Sara’g ndá Njesigənea̰ ra gə Sara né gə́ yeḛ un ne ndia aree lé tɔ. 2 Sara taa kèm ndá yeḛ oji ŋgon gə́ diŋgam gə Abrakam ləb ɓuga’g ləa mee ndəa gə́ Ala wɔji ɓa yeḛ ulá né lé ya . 3 Abrakam unda ri ŋgonee gə́ Sara ojee səa aree lé lə Isaak. 4 Abrakam inja tamɔd Isaak gə́ to ŋgonee lé loo gə́ ndəa aḭ jinaijoo to gə́ Ala un ne ndia aree lé tɔ . 5 Ləb Abrakam aḭ tɔl (100) ɓa yeḛ oji ŋgonee gə́ Isaak lé ɓəi. 6 Ndá Sara pana: Ala am m’isi gə ŋgaŋ kogo. Nana ɓa gə́ a koo soree kara a kogo səm na̰’d tɔ.
7 Yeḛ ila ta dɔ’g pana: Kédé lé see na̰ ɓa a kula Abrakam pana: Sara a kar ŋganje d’il mbəa wa. Nɛ lé bèe kara m’oji səa ŋgon loo gə́ yeḛ ɓuga mba̰ ya.
Abrakam tuba Agar gə Ismael lé
8 Ŋgon lé ra tɔg pir-pir ləm, d’ɔgee loo kil mbà ləm tɔ. Mee ndɔ gə́ d’ɔg Isaak kil mbà’g lé ɓa Abrakam ra naḭ gə́ boo keneŋ ya.
9 Sara oo ŋgolə Agar gə́ to dəw gə́ Ejiptə gə́ yeḛ ojee gə Abrakam gə́ si kogo. 10 Ndá yeḛ ula Abrakam pana: Tuba ɓər lé gə ŋgonee na̰’d mbata ŋgolə ɓər lé a kwa nénduba gə ŋgonəm Isaak lé na̰’d el.
11 Ta neelé ar mee Abrakam uree sir gə mbata lə ŋgonee lé . 12 Nɛ Ala ula Abrakam pana: Maji kar né neelé ar məəi uri sir mbata lə ŋgon lé el ləm, gə mbata lə ɓər ləi gə́ dené lé el ləm tɔ. Ur mbii oo ne taje lai gə́ Sara ulai ya. Mbata gin Isaak ɓa ŋgakaije gə́ d’a gə to kaḭ ya doŋgɔ doi lé d’a kḭ keneŋ ya . 13 Nɛ m’a kar ŋgolə ɓər ləi gə́ dené lé kara to gə́ ginkoji dəwje ya tɔ. Mbata yeḛ kara to ŋgoni ya tɔ.
14 Abrakam ḭta gə ndɔ rad. Yeḛ un muru ləm, gə mán mee ɓɔl ndar’g ləm tɔ ar Agar ndá yeḛ unda dee dɔ tamee’g. Tɔɓəi yeḛ ula ŋgon lé jia’g tɔ ndá yá̰ aree ɔd aw ŋga. Agar lé ɔd aw ndá yeḛ ila tar gə́ yo gə́ nee dɔdilaloo gə́ Beer-Seba. 15 Loo gə́ mán gə́ ɓɔl ndar’g lé godo mba̰ ndá yeḛ ya̰ ŋgon lé ndil ŋgon kag’d 16 ɓa yeḛ ɔd aw si nea̰’g əw as loo kuru ɓandaŋg bèe. Mbata yeḛ pana: Maji kam m’oo yoo ŋgonəm el! Yeḛ si naŋg nea̰’g kédé ndá yeḛ ila boo-ndia naŋg no̰ ne. 17 Ala oo ndu ŋgon lé ndá ndu kura lə Ala ḭ dara ɓar Agar pana: Agar, see ɗi ɓa rai wa. Ɓəl el mbata Ala oo ndu ŋgon loo gə́ yeḛ si keneŋ lé ya. 18 Ḭta, un ŋgon lé gə́ tar wá gə jii. Mbata yeḛ neelé m’a karee to ginkoji dəwje gə́ boo ya tɔ.
19 Ala ar kəmee inja ndá yeḛ oo bwa-mán. Yeḛ ɔd aw keneŋ ɔm mán mee ɓɔl ndar’g lé aree rusu tub ndá ar ŋgon lé ai tɔ.
20 Ala nai gə ŋgon lé aree ra tɔg ndá yeḛ si dɔdilaloo’g tel to ne njerɔ ɓandaŋg tɔ. 21 Yeḛ si dɔdilaloo gə́ Paran ndá kea̰je taa dené mee ɓee gə́ Ejiptə ɓa aree.
Abrakam gə Abimelek d’un ndu dee d’ar na̰
22 Mee ndəa’g neelé Abimelek, deḛ gə Pikɔl gə́ to ɓé-njérɔje ləa d’aw rɔ Abrakam’g d’ulá pana: Ala nai səi dɔ néje lai gə́ i ra’g lé ya . 23 Ɓasinè, maji kari un ndui gə ri Ala gə mba kər kəm el ləm, gə kəm ŋganəmje el ləma, gə kəm ŋgakamje el ləm tɔ, gə mba kar meemaji gə́ ma m’ra səi lé i kara a ra səm bèe ləm, a ra bèe gə dɔ naŋg gə́ i si keneŋ nee ya ləm tɔ.
24 Abrakam pana: Oiyo, m’a kun ndum bèe ya.
25 Nɛ Abrakam ḭ pa gə Abimelek mbata lə bwa-mán kára gə́ kuraje lə Abimelek d’wa taa gə siŋga dee. 26 Abimelek tel ilá keneŋ pana: Njera né neelé ma m’gəree el. I kara pa taree am m’oo kédé el tɔ ndá ma lé ɓogənè ɓa taree oso mbim’g nee ɓəi.
27 Ndá Abrakam twa badje gə bɔ maŋgje ar Abimelek. Togə́bè deḛ joo bɔr man ne rɔ dee d’ar na̰. 28 Abrakam twa ma̰də badje siri unda dee gə kəmee ɓəd. 29 Abimelek dəji Abrakam pana: Ma̰də badje gə́ siri gə́ i unda kəm dee ɓəd lé see ginee to ɗi wa.
30 Yeḛ ilá keneŋ pana: I a taa ma̰də badje gə́ siri neelé jim’g gə mba karee to gə́ nékɔrkəmta ləm, to gə́ ma nja m’uru bwa-mán neelé ŋga.
31 Gelee gə́ nee ɓa d’unda ri loo neelé lə Beer-Seba. Mbata lé neelé ɓa deḛ d’un ndu dee d’ar na̰ keneŋ joo bɔr.
32 Togə́bè ɓa deḛ man rɔ dee d’ar na̰ Beer-Seba. Gée gə́ gogo Abimelek deḛ gə Pikɔl gə́ to ɓé-njérɔje ləa d’uba naŋg d’ḭ ndá deḛ tel d’aw ɓee lə Pilistije gogo.
33 Abrakam maan kagje gə́ ɓar dee tamarisje Beer-Seba. Lée neelé ɓa yeḛ pidi Njesigənea̰, Ala gə́ Njesi gə ləbee-ləbee gə nea̰ keneŋ. 34 Abrakam si dɔ naŋg ɓee gə́ lə Pilistije ar kuree əw yaa̰ tɔ.