A mbo ne Jeso Pilatus ndwara se ya
(Mat 27:1-2Mat 11-14, Mar 15:1-5, Yoh 18:28-38)
1 A ɗage digi wak dagre ɗu, a gene na Pilatus ndwara se ya. 2 A ɗage é fare na pal go: «I ɓo ndu mbe no, ne wat fare naa zi i suwal diŋ, ne tele naa go nama sya kaŋ hon Kaysar to, tol tene go na Kris ne, na gan ne me.» 3 Pilatus ele na go: «Mo gan ge Yuda ma ne ne’a?» Na sḛ gwan ne na janna go: «Mo jya̰ ne.» 4 Pilatus jan naa ge ke tuwaleya ma ga̰l ma ne ɓase ma go: «Mbi be ɓol fare a̰me ge sone ne ndu mbe ta to.» 5 Amma a ka gwan dwage janna go: «Hateya ge na ne zi, par fare ɓase ma zi. E pe da ne Galile ya, á suwal Yahudiya na pul zi no mwaɗak, ndi ne se no, det ja ɗiŋ go go.» 6 Swaga ge Pilatus ne za̰ fare mbe, ele go ndu mbe Galile ne de. 7 Swaga ge ne kwa go na mbo da ne suwal ge Herodus ne ya ɗe, teme na mbo hon Herodus, ne da pe dam mbe pul zi, Herodus ka Ursalima diŋ.
8 Swaga ge Herodus ne kwa Jeso, ke tuli ge be to, ago ka ɓyare kwa na, ne da pe za̰ na fare ma, ka jobre go na ma̰ kwa na ke kaŋ ŋgayya a̰me. 9 Ele na fare ma gḛ, amma gwan ne na fare janna to. 10 Naa ge ke tuwaleya ma ga̰l ma, ne naa ge njaŋgeya ma ká swaga mbe go, a ka á ta e fare na pal. 11 Herodus ma ne na naa ge koyya ma a ka ke na kalam. Go̰r ge a ne có ta ne na, a kan na ba̰r ge siŋli na ta, a teme na mbo hon Pilatus. 12 Dam mbe go, Herodus ma ne Pilatus saŋge kondore, nama ge a dḛ ne ka ho̰l ne ta zaŋgal ma.
A kun sarya ge siya Jeso pal
(Mat 27:15-26, Mar 15:6-15, Yoh 18:39—19:16)
13 Swaga ge Pilatus ne tó naa ge ke tuwaleya ma ga̰l ma, ne naa ga̰l ma, ne ɓase ma ya ɗe, 14 jan nama go: «Aŋ gene ndu mbe no ya go na pá fare ya ɓase ma zi. Swaga ge mbi ne ele na fare aŋ ndwara go, mbi be ɓol fare a̰me ge sone ge aŋ ne e na pal ge ne mbya a kun sarya ge siya na pal to. 15 ko Herodus puy be ɓol fare a̰me ge sone na pal to, da ne pe teme nee na ya no. Ne pe no, be ke fare a̰me ge sone ge mbya gene na mbo siya zi to. 16 Mbi mḛre na mḛre, ne go̰r go mbi ba kan na digi.»
[17 Ge vḛso Paska go ɗaɗak, Pilatus dol nama ndu ne daŋgay zi digi.] 18 Amma a oy digi wak dagre go: «Hṵ ndu mbe, dó i digi Barabas!» 19 A dó ndu mbe daŋgay zi, da ne na ne ɗage ne fare digi suwal diŋ pe, na ne hṵ ndu pe me. 20 Pilatus gwan dwage nama fare mbe, ne dwatɗa go na dol Jeso digi. 21 Amma a ka gwan oy digi go: «Pe na kaŋgre pal! Pe na kaŋgre pal!» 22 Pilatus gwan jan nama ge ndwara ataa go: «Ndu mbe ke ma sone pe ɗaa? Mbi be ɓol fare a̰me ge ne mbya e na mbo siya zi to. Mbi mḛre na mḛre, mbi ya̰ na digi.» 23 Amma a ka gwan oyya digi ne ka̰l ndaar go, na pe na uwara kaŋgre pal. Nama ka̰l ka gwan ndé digi waɗeya. 24 Pilatus vin tene go na ke laar ɓyareya ge nama ne pal. 25 Na sḛ dol ndu ge a ne dó na daŋgay zi ne na ne ɗage ne fare digi suwal diŋ pe, ne na ne hṵ siya pe me, na ge a ne ɓyare na mbe digi, amma ɓyan Jeso nama tok go laar ɓyareya ge nama ne pal.
Pella ge Jeso ne kaŋgre pal
(Mat 27:32-44, Mar 15:20-32, Yoh 19:17-27)
26 Swaga mborra ne na go, a wan ndu a̰me ge suwal Siren ne, na dḭl Siman, ne gwanna ne ful zi ya, a e na in uwara kaŋgre Jeso pe go. 27 Naa ɓase gḛ ge be to ka kare na pe, naa zaab ma ka njet bama ko̰l ne fyaso na pe go. 28 Jeso saŋge tene nama ta, jan nama go: «Vya gwale ge suwal Ursalima ne ma, fya me mbi to, amma fya me ta, ne aŋ vya ma. 29 Ago dam mbo ya go, ge naa mbo jan go: ‹Naa zaab ge ne ba̰ gisil ma, ne nama ge ne tó vya to ma, ne nama ge ne hon vya pam to ma da ne laar saal.› 30 Go no naa mbo ɗage jan njal ma go: ‹Gu me ya i pal!› Ne njal ge sore busur ma go: ‹Kulbi me i se !› 31 Kadɗa a ke go uwara twagal ɗe, mbo kat dḛ gyana ne uwara fiya̰l ɗaa?»
Principe Biblique
32 A gene naa ge a ne ke fare ge sone ma azi me ndwara mbo hun nama poseya ne na. 33 Swaga ge a ne dé ya swaga ge a ne tol na «Pala kal» go, a pel na uwara kaŋgre pala digi poseya ne naa ge sone mbe ma jwak, ɗu na tok matoson pal, ge may na tok magul pal me. 34 Jeso jan go: «Báá, pore nama, ago a kwa kaŋ ge bama ne ke to.» A var ta na ba̰r ma ne uusi baare ta. 35 Ɓase ma mḛ swaga mbe go, a ka ndil swaga. Ga̰l ma ka cot ta ne na, a ka jan go: «Má naa, na má tene me, kadɗa na Kris ge Dok ne ne, bage talla ne!» 36 Asagar ma mbo ya na ta zi, a ka ke na kalam me, a tyare na oyo̰r jiya̰l ge ka̰mul, 37 a ka jan go: «Kadɗa mo Gan ge Yuda ma ne ne, má tene.» 38 A pel kaŋ njaŋgeya a̰me na pala digi go: «Ndu mbe no, a Gan ge Yuda ma ne ne.»
39 Ne naa ge a ne ke sone, ge a ne pe nama uwara kaŋgre pala digi ma buwal zi, ge ɗu ka sal na go: «Mo te be Kris ne to’a? Má tene, má i me.» 40 Ge may mḛre na kon, jan go: «Mo sya Dok vo to’a, mo ge ne ɓó potɗa dimma ca ne na go, 41 nee ɗe, da ne na viya̰ go, nee mbya ɓol potɗa mbe no, amma na sḛ ɗe, be ke fare a̰me ge sone to.» 42 Gwan jan go: «Jeso, dwat ne mbi, swaga ge mo ne mbo mbo ja ne muluk ge mo ne!» 43 Jeso jan na go: «Fareba mbi jan mo, ma̰ no, mo ma̰ kat poseya ne mbi Paradis zi ya.»
Siya ge Jeso ne
(Mat 27:45-56, Mar 15:33-41, Yoh 19:28-30)
44 Ne le gyala pala go tek ɗiŋ mbo gyala tok gasamal, tṵ dibi suwar pet. 45 Swaga sebe se, ba̰r zok pul ge zok ge mbegeya ne taabe se ne tuŋsi go. 46 Jeso oy ne ka̰l ndaar, jan go: «Báá, mbi ya̰ mbi o̰yom mo tok go.» Swaga ge ne jya̰ fare mbe no, su. 47 Swaga ge asagar ma ga̰l ne kwa kaŋ mbe no ka uware Dok, jan go: «Fareba ndu mbe dosol!»
48 Ɓase ge a ne kote ya ndil swaga ma, swaga ge a ne kwa kaŋ mbe, a gwan, ne njet bama ko̰l. 49 Jeso naa ge kwarra ma pet, ne naa zaab ge a ne ɗame na ne Galile ya ma, a mḛ uzi ya kaal ndil kaŋ ge ne ke.
Eya ge Jeso ne táál siya se
(Mat 27:57-61, Mar 15:42-47, Yoh 19:38-42)
50 Ndi, ndu a̰me ne naa ga̰l ge kun sarya ma buwal zi, na dḭl Yusuf, a ndu ge kwaɗa ne, a dosol me. 51 Na sḛ be vin nama sarya kunna ma ne nama kaŋ kerra ma to. Ka ndu ge suwal Arimate ne, suwal ge Yuda ma ne a̰me, ka da̰re muluk ge Dok ne. 52 Na sḛ mbo ɓol Pilatus, kaɗe na, na ho̰ na Jeso duur. 53 Fage na ya se, worge na ba̰r zi, mbo é na táál ge ne a ne cé na njal zi, na ge a gale ne dó ndu ne na zi to zi. 54 Ka dam ge a ne nṵsi dam ɗigliya go , ne jo̰ ga ya gwa. 55 Naa zaab ge a ne kare na pe ne Galile ya ma, a kare Yusuf pe, a kwa táál siya mbe, ne swaga ge a ne e na duur go. 56 A gwan di, a nṵsi dukan ma ne idir ma. Dam ɗigliya go, a gá ɗigli ta wak honna pal . A e Jeso duur táál zi
Jeju aar no̰ Pilatə’g
Mat 27.1-2Mat 11-14, Mar 15.1-5, Ja̰ 18.28-38
1 D’uba naŋg lai d’ḭ ndɔr Jeju d’aw səa no̰ Pilatə’g. 2 Deḛ d’un ta səgee ne pana: Jeḛ j’iŋga dəw neelé loo sula gə́ yeḛ si sula njé’g lə sí gə mba kar dee d’ḭ gə njeko̰ɓee, ɔg dee dɔ kuga lar-gədɓee gə Sesar ləm, yeḛ pana: Neḛ nja n’to Kristi gə́ n’to mbai gə́ boi lé ləm tɔ.
3 Pilatə un ta dəji Jeju pana: See i nja to mbai lə Jibje lé wa.
Jeju ndigi təa’g pana: Yee nja pa tai gən mba̰.
4 Pilatə ula mbai dɔ njékinjanéməsje-je gə boo-dəwje lé pana: Ma m’oo ta kára kara gə́ wa dɔ dəw neelé el.
5 Nɛ deḛ d’wa ta dee kɔgərɔ pana: Yeḛ ndoo dəwje ta sula dee ne dɔ naŋg gə́ Jude lai, un kudee Galile saar teḛ ne loo gə́ nee’g.
Jeju aar no̰ Herɔdə’g
6 Loo gə́ Pilatə oo ta gə́ deḛ pa ɓar ne ri Galile lé ndá yeḛ dəji dee gə mba koo see yeḛ to dəw gə́ Galile wa.
7 Ndá loo gə́ yeḛ gəree gə́ ka̰ Herɔdə ndá yeḛ ar dee d’ḭ d’aw səa rɔ Herɔdə’g mbata ndəa neelé Herɔdə ree Jerusalem tɔ. 8 Loo gə́ Herɔdə oo Jeju ndá rəa lelee yaa̰, mbata ləw ba yeḛ ndiŋga rəa gə mba koo Jeju mbata yeḛ oo ta néje ɓəd-ɓəd gə́ pa d’wɔji ne dəa loo bula ndá yeḛ unda mée yel gə mba koo ne némɔrije gə́ na̰je gə́ a gə ra tɔ. 9 Yeḛ odo taje gə́ ɓəd-ɓəd dəji Jeju nɛ Jeju teḛ təa ja̰ ilá keneŋ el. 10 Mbai dɔ njékinjanéməsje-je gə njéndaji-maktubje d’aar keneŋ ndá deḛ d’odo taje ɓəd-ɓəd səgee ne d’aw ne təa’g gaba-gaba. 11 Yen ŋga Herɔdə gə njéŋgəmlooje ləa d’ée gə́ dəw el, tɔɓəi loo gə́ d’ula sul dəa’g ləm, d’ula kubu gə́ ndoolé yḛd-yḛd rəa’g ləm tɔ ndá d’ar dee tel d’aw səa rɔ Pilatə’g. 12 Mee ndəa’g neelé nja ɓa Pilatə gə Herɔdə d’ar ba̰ ta lə deḛ gə́ ləw lé udu ar dee tel to ne kuramar na̰je keneŋ ɓəi.
Deḛ gaŋgta yoo dɔ Jeju’g lé
Mat 27.15-26, Mar 15.6-15, Ja̰ 18.39–19.16
13 Tɔɓəi Pilatə mbo̰ mbai dɔ njékinjanéməsje-je ləm, gə mbaije gə́ njégaŋ-rəwtaje ləma, gə koso-dəwje ləm tɔ mbo̰ dee dɔ na̰’d ula dee pana: 14 Seḭ reeje gə dəw neelé rɔm’g asəna gə dəw gə́ sula koso-dəwje ar dee d’ḭ kiu-kiu. Nɛ aa ooje ma m’dəjee ta kəm sí’g, nɛ taje lai gə́ seḭ səgeeje ne lé ma m’oo ta kára kara gə́ wa dəa el. 15 Herɔdə kara oo ta kára kara gə́ wa dəa el ləm tɔ, mbata yeḛ ar dee tel ree səa rɔ sí’g gogo, aa ooje, dəw neelé ra né kára kara gə́ as yée el. 16 Togə́bè ndá m’a kar dee kundá gə ndəi-kɔb ɓa m’a kundá kilá tar ɓəi.
17 Gə ndɔ naḭ-naḭ lé Pilatə ɔr daŋgai kára ilá tar ar dee wɔji ne dɔ ndia gə́ yeḛ un ar dee lé ya tɔTa neelé godo mee maktubje gə́ ləw gə́ na̰je’g..
18 Yen ŋga deḛ lai d’unda ndu dee na̰’d ra ne né u-u-u pana: Dəw gə́ aa’n lé aree udu nɛ ɔr Barabas ɓa ilá tar ar sí.
19 Barabas neelé d’ilá daŋgai’g mbata sula gə́ yeḛ sula dəwje gə́ mee ɓee’g ar dee d’ḭ gə njéko̰ɓeeje ləm, gə mbata tɔl gə́ yeḛ tɔl dəw ləm tɔ. 20 Pilatə wɔji-kwɔji kila Jeju tar, bèe ɓa yeḛ tel ula dee ne ta ɓəi. 21 Nɛ deḛ ra né u-u-u pana: Ɗaree kaar kag’d gə́ ɗar ya, ɗaree kaar kag’d gə́ ɗar ya.
22 Pilatə tel dəji dee ɔm gə́ gɔl munda pana: See né gə́ majel gə́ yeḛ ra lé gə́ ɗi wa. Ma m’iŋga ta gə́ wa dəa gə́ as yée kára bèe el. Bèe ndá m’a kundá gə ndəi-kɔb ndá m’a kundá kilá tar.
23 Nɛ deḛ d’wa ta dee kɔgərɔ-kɔgərɔ pata wəl-wəl gə mba karee ɗaree. Ta dee wá wɔr aree dum kila’g. 24 Togə́bè ɓa Pilatə un ndia ar dee ra səa to gə́ deḛ dəjee lé ya. 25 Pilatə ɔr yeḛ gə́ d’ilá daŋgai’g mbata sula gə́ yeḛ sula dəwje gə́ mee ɓee’g ar dee d’ḭ gə njéko̰ɓeeje ləm, gə mbata tɔl gə́ yeḛ tɔl dəw ləm tɔ lé ilá tar ar dee to gə́ deḛ dəjee, nɛ yeḛ ula Jeju ji dee’g mba kar dee ra səa né to gə́ meḛ dee ndigi.
Deḛ ɗar Jeju kaar kag’d
Mat 27.32-44, Mar 15.21-32, Ja̰ 19.17-27
26 Loo gə́ d’isi d’aw səa ndá deḛ dar Simo̰, dəw gə́ Sirèn bus, gə́ ḭ ndɔ, deḛ d’ɔsee d’aree un kag-dəs lə Jeju orè ne gée.
27 Koso-dəwje gə́ bula digi-digi d’ɔm na̰ goo Jeju’g ləm, denéje kara ndolè gée kunda ne kaar dee no̰ ne no̰ Jeju wəl-wəl ləm tɔ. 28 Jeju tel kəmee wagəsa gə́ rɔ dee’g ula dee pana: Ŋgama̰dje gə́ dené gə́ Jerusalem, no̰je no̰’m el, nɛ no̰je no̰ rɔ sí-seḭ ya ləm, no̰je no̰ ŋgan síje ləm tɔ. 29 Mbata aa ooje, mee ndəaje d’a gə teḛ lé d’a pana: Rɔlel nai gə kawkadje ləm, rɔlel nai gə́ deḛ gə́ d’oji ŋgon kəm kára el gə deḛ gə́ d’ar ŋganje d’il mbà dee kəm kára el ləm tɔ. 30 Yen ŋga d’a kula mbalje pana: Juraje dɔ sí’g ləm, d’a kula dɔdərlooje pana: Dəbje dɔ sí’g ləm tɔ ! 31 Mbata ɓó lé deḛ ra néje gə́ togə́bè gə kag gə́ təb ŋga see ɗi ɓa d’a ra gə kag gə́ tudu lé wa.
32 Mee kàree’g neelé nja deḛ d’aw gə dəwje gə́ njéra némajelje joo gə mba tɔl dee gə Jeju na̰’d. 33 Loo gə́ deḛ teḛ loo gə́ deḛ ɓaree Loo-ka-dɔ-dəw lé ndá deḛ ɗaree keneŋ gə dəwje gə́ njéra némajelje joo lé na̰’d ar yeḛ gə́ kára to gə́ dɔ jikɔlee’g ləm, yeḛ gə́ kára to gə dɔ jigelee’g ləm tɔ. 34 Jeju pana: Bɔm, ar məəi oso lemsé dɔ dee’g mbata né gə́ deḛ ra lé deḛ gər rəbee el.
Tɔɓəi deḛ kai na̰ kubuje ləa d’ɔs ne mbarè . 35 Koso-dəwje d’aar d’aa loo gə́ keneŋ sɔmɔmo̰. Mbai dɔ njégaŋ-rəwtaje-je d’ula sul dɔ Jeju’g pana: Yeḛ aji njé gə́ raŋg, ɓó lé yeḛ to Kristi gə́ Ala ɔree undá gə kəmee ndá maji karee aji rəa-yeḛ ya tɔ .
36 Njérɔje kara d’ula sul dəa’g tɔ, deḛ rəm pər gə́ rəa’g d’ula mán-nduú gə́ mas təa’g , 37 ndá deḛ pana: Ɓó lé i to gə́ mbai lə Jibje lé ndá aji darɔi-i nja ar sí j’oo səi.
38 Deḛ ndaŋg maktub loo gə́ dəa’g tar pana: Yeḛ neelé to gə́ mbai lə Jibje.
39 Njera némajel kára gə́ deḛ ɗaree səa neelé pa səa ta gə́ hərm pana: See i lé to gə́ Kristi lé el tɔɓəi wa. Aji rɔi ya̰ aji sí səi nà.
40 Nɛ yeḛ gə́ kára ɔsee gə ta bawn pana: See Ala lé ya kara i ɓəlee el ya wa. Ta gə́ gaŋg dɔi’g lé kara to to gə́ kea̰-yeḛ tɔ. 41 Jeḛ səi lé ta gə́ deḛ gaŋg dɔ sí’g lé deḛ gaŋg lée’g ya mbata néra sí ɓa gaŋgta ɔm dɔ sí’g ya, nɛ yeḛ neelé ra né gə́ majel kára kara el. 42 Tɔɓəi yeḛ tel təa ula Jeju pana: Loo gə́ i a gə teḛ mee ɓeeko̰’g ləi ndá ar məəi olé dɔm’g ya kari.
43 Jeju ndigi təa’g pana: Ma m’ulai kankəmta təsərə ya, ɓogənè ɓa i a si səm na̰’d paradis ya.
Kwəi lə Jeju lé
Mat 27.45-56, Mar 15.33-41, Ja̰ 19.28-30
44 Kàr aar daŋdɔ bèe ya ndá loondul dəb rigim dɔ naŋg nee gə loo njal-njal saar ar kàr tel ne rəa gə mbɔree. 45 Kàr ndul njudu-njudu ləm, kubu gə́ gaŋg ne mee kəi-Ala lé kara riba dana njal teḛ ləm tɔ . 46 Yen ŋga Jeju ila boo-ndia naŋg ra né wəl pana: Bɔm, m’ya̰ ndiləm meḛ jii’g ya.
Loo gə́ yeḛ pa bèe ndá təa udu rub ya tɔ . 47 Loo gə́ ɓé-njérɔje oo né gə́ teḛ togə́bè lé ndá yeḛ pidi Ala pana: Tɔgərɔ ya, dəw neelé to gə́ njemeekarabasur ya.
48 Dəw-bulaje gə́ d’aar keneŋ mba koo gə́ koo lé loo gə́ deḛ d’oo né gə́ teḛ lé ndá deḛ tel d’aw gə́ ɓée ndá kunda kaar dee ta-ta. 49 Deḛ lai gə́ gər Jeju ləm, gə denéje gə́ d’ḭ səa Galile dan gée ləm tɔ lé d’aar ŋgərəŋ d’aar d’aa loo sɔmɔmo̰ d’oo ne loo né gə́ teḛ neelé tɔ .
Jisəb dubu Jeju lé
Mat 27.57-61, Mar 15.42-47, Ja̰ 19.38-42
50 Dəw kára bèe gə́ ria lə Jisəb to dəw gə́ njemeemaji gə njemeekarabasur, yeḛ to gə́ ɓee lə njégaŋ-rəwtaje lə Jibje lé 51 nɛ loo gə́ d’wɔji rəw né lə dee gə́ ra lé yeḛ ɔm dee’g el, yeḛ to dəw gə́ Arimate ɓee lə Jibje tɔɓəi yeḛ si ŋgina ɓeeko̰ lə Ala lé pèrèrè tɔ. 52 Yeḛ neelé ɔd aw rɔ Pilatə’g dəjee nin Jeju. 53 Yeḛ wa ninee kaar kag’d ɔr kə́ gə kubu-dubu-yoo lé aw ulá mee bolè mbal gə́ sɔi sigi’g, to loo gə́ d’ula nin dəw kára kara keneŋ kédé el. 54 Ndəa neelé to ndɔ kwa dɔ gɔl néje, kàr nai bəl bèe mba karee to ndɔ-kwa-rɔ tɔ.
55 Denéje gə́ d’ḭ gə Jeju Galile dan gée lé d’aw gə Jisəb na̰’d d’oo bolè mbal lé ləm, gə d’oo loo kula gə́ deḛ d’ula nin Jeju keneŋ lé ləm tɔ 56 ndá deḛ d’ɔs tel d’aw ɓée, d’aw d’uru kuma̰ gə ubu gə́ ə̰də sululu lé na̰’d podé ne. Tɔɓəi deḛ rəm d’isi d’wa rɔ dee gə ndɔ-kwa-rɔ gə goo godndu lé tɔ .