1 Jeso gwan mbo njal olive pala digi ya . 2 Cya̰wak vḛ, gwan’a zok ge mbegeya zi, naa pet a ka mbo ya na ta, kat na pe se, ka hate nama. 3 Naa ge njaŋgeya ma ne Farisi ma gene gwale a̰me ge a ne ɓo na ne swaga fi tene go ya, a é na naa ndwara zḛ, 4 a jan Jeso go: «Bage hateya, i ɓo gwale mbe no ne swaga fi tene go. 5 Ne eya zi, Musa ho̰ i wak go i mbá gwale hir ge go mbe no uzi ne njal. Mo ɗe, mo jan i gyana ɗaa ?» 6 A jya̰ na fare mbe no ndwara he na pe, ne da pe bama ba e fare na pal. Jeso cwage na pala se, ka njaŋge kaŋ ne na tok suwar zi. 7 Ne jo̰ a ka gwan dwage na fare eleya, Jeso her na pala digi, jan nama go: «Bage ne ke sone ɗu to ne aŋ buwal zi na e pe mbal na ne njal.» 8 Gwan cwage na pala se, ka njaŋge kaŋ suwar zi. 9 Swaga ge a ne za̰ fare mbe no, a pwat ɗu ne ɗu, e pe da ne naa ge ga̰l ma ta, a ya̰ Jeso hini poseya ne gwale ge a ne e na zḛ mbe. 10 Jeso her na pala digi, jan na go: «Gwale, naa mbe ma te ya da ɗaa? Ndu a̰me be wan mo ne fare to’a?» 11 Gwale mbe jan na go: «Bageyal, ndu a̰me to!» Jeso jan na go: «Mbi me, mbi wan mo ne fare to, mbo, ne gá ne zḛ no gwan ke sone to.»
Jeso, kwaya̰l ge dunya ne
12 Jeso gwan jan nama go: «Mbi kwaya̰l ge dunya ne , bage ne kare mbi pe na sḛ mbo mbo tṵ zi to bat, amma mbo ɓol kwaya̰l ge ndwara». 13 Farisi ma jan na go: «A mo sḛ mo ke tene sayda ne, sayda ge mo ne a fareba to!» 14 Jeso gwan ne nama janna go: «Ko mbi ke tene sayda ne puy, sayda ge mbi ne a fareba, ago mbi kwa swaga ge mbi ne mbo ne ya kwa, mbi kwa swaga ge mbi ne mbo go kwa me. Amma aŋ ɗe, aŋ kwa swaga ge mbi ne mbo ne ya, ko swaga ge mbi ne mbo go to. 15 Aŋ ɗe, aŋ kun sarya duur pal, mbi ɗe, mbi kun ndu a̰me sarya to bat. 16 Te go mbi kun sarya, sarya kunna ge mbi ne a fareba pal, ne da pe a be mbi hini ɗu to, mbi Bá ge ne teme mbi ya a poseya ne mbi. 17 Ge eya ge aŋ ne zi, a njaŋge go sayda ge naa azi ne a fareba . 18 Mbi, mbi ke tene sayda ne, mbi Bá ge ne teme mbi ya ke mbi sayda ne me.» 19 A jan na go: «Mo Bá ya da ɗaa?» Jeso gwan ne nama janna go: «Aŋ kwa mbi, ko mbi Bá to. Aŋ te kwa mbi ɗe, aŋ te ya kwa mbi Bá me.» 20 Jeso jya̰ fare mbe ma no ge zok ge mbegeya zi, swaga ge naa ne mbo dol bware go ziyar go. Ndu a̰me ge wan na kat to, ne da pe na swaga gale be mbyat to.
Jeso waage mborra ge na ne na bá ta ya
21 Jeso gwan jan nama uwale go: «Mbi mbo mbo, aŋ mbo ɓyare mbi pe, amma aŋ mbo su sone ge aŋ ne ma zi. Swaga ge mbi ne mbo go, aŋ ne pool ge mbo na ya to bat.» 22 Yuda ma jan ta go: «Ɓyare hun tene ɗaa? Ne jo̰ jan go: ‹Swaga ge mbi ne mbo go, aŋ ne pool ge mbo na ya to.›» 23 Jan nama go: «Aŋ ɗe, aŋ ge seɗe ge ne, mbi ɗe, mbi ge digi ge ne, aŋ ɗe, aŋ ge dunya mbe no ne, mbi ɗe, mbi be ge dunya mbe no ne ne to. 24 Da ne pe no, mbi jya̰ aŋ no go, aŋ mbo su sone ge aŋ ne ma zi. Ago kadɗa aŋ hon fareba go Mbi, MBI NE to, aŋ mbo su sone ge aŋ ne ma zi.» 25 A ele na go: «Mo wuɗi ne ɗaa?» Jeso gwan ne nama janna go: «Mbi ndu mbe ge mbi ne e pe jan aŋ na fare ne pe eya ya day ne . 26 Mbi da ne fare ma gḛ ge janna aŋ pal, ne fare ma gḛ ge mbi kun sarya nama pal me, amma bage ne teme mbi ya a fareba, mbi jan dunya kaŋ ge mbi ne za̰ ne na ta.»
27 A wan pe go na jan bama fare ge na Bá ne to. 28 Jeso gwan jan nama go: «Swaga ge aŋ ne mbo her Vya ge ndu ne ya digi, aŋ mbo kwa mbi, Mbi ne, aŋ mbo kwa go mbi ke kaŋ ma da ne mbi pala to, mbi jan fare ge mbi Bá ne hate mbi ma. 29 Bage ne teme mbi ya a poseya ne mbi. Be ya̰ mbi hini to, ne da pe mbi ke kaŋ ge ne ke na sḛ tuli ma ɗaɗak.» 30 Swaga jan fare mbe no go, naa gḛ a hon fareba na ta.
Pehir ge Abraham ne ge fareba ma

31 Jeso jan Yuda ge ne ho̰ fareba na ta ma go: «Kadɗa aŋ wan ta ya katɗa mbi fare zi, aŋ mbi naa ge ame hateya ge fareba ma ne, 32 aŋ mbo kwa fareba, fareba mbo e aŋ gá suli.» 33 A gwan ne na janna go: «I pehir ge Abraham ne ne , i be kat mo̰r ge ndu a̰me ne to. Mo te jan gyana go, i mbo gá suli ɗaa?» 34 Jeso gwan ne nama janna go: «Fareba, fareba mbi jan aŋ, ndu ge ne ke sone a mo̰r ge sone ne. 35 Mo̰r kat yadiŋ ne ndwara dedet to, amma vya twala kat ne ndwara ne. 36 Kadɗa a Vya há aŋ suli ne, aŋ mbo gá suli ge fareba. 37 Mbi kwa kwa, aŋ pehir ge Abraham ne ma ne. Ne jo̰ mbi fare wat aŋ zi to, da ne pe aŋ ɓyare hun mbi no. 38 Mbi, mbi jan aŋ kaŋ ge mbi ne kwa na ne mbi Bá ta ya, amma aŋ, aŋ ke kaŋ ge aŋ ne za̰ na ne aŋ bá ta me.» 39 A gwan ne na janna go: «I ba Abraham.» Jeso jan nama go: «Te go aŋ Abraham vya ma ne ɗe, aŋ te ya ke kaŋ ge Abraham ne ma. 40 Ne se no, aŋ ɓyare hun mbi, mbi ge mbi ne jan aŋ fare ge fareba, ge mbi ne za̰ na ne Dok ta ya. Abraham be ke kaŋ ge go to. 41 Aŋ ɗe, aŋ ke fare ge aŋ bá ne.» A jan na go: «I be vya buwal pe ma ne to, i bá ɗu kikit, a Dok.» 42 Jeso jan nama go: «Te go Dok a aŋ Bá ne ɗe, aŋ laar te ya wan mbi, ago mbi ɗage da ne Dok ta ya mbi mbo ya no, mbi be mbo ya da ne mbi pala to, a na sḛ teme mbi ya ne. 43 Aŋ te za̰ mbi to kyaɗa ɗaa? Ne jo̰ aŋ day ge za̰ fare ge mbi ne jan to. 44 Aŋ bá Saytan, aŋ ɓyare ke laar ɓyareya ge aŋ bá ne. Na sḛ bage hun siya ne ne pe dolla ya day, ne fareba zi to, ne da pe fareba ne na zi to. Swaga ge ne kun hale, her fare mbe ma da ne na pala zi, ne da pe, na sḛ bage hale ne, a hale ma bá ne me. 45 Ne jo̰ mbi, mbi jan fare ge fareba, aŋ hon fareba mbi ta to. 46 A wuɗi ne aŋ buwal zi ge ne mbya ŋgay go mbi ke sone ne ɗaa? Kadɗa mbi jan fare ge fareba, aŋ hon fareba mbi ta to gyana ɗaa? 47 Ndu ge Dok ne, za̰ fare janna ge Dok ne. Ne jo̰ aŋ be ge Dok ne ne to, ne pe no aŋ za̰ to no.» 48 Yuda ma gwan na janna go: «Da ne na viya̰ go, i jan no go, mo Samariya ne, mo da ne o̰yom ge seŋgre ne mo zi.» 49 Jeso jan nama go: «Mbi ne o̰yom ge seŋgre ne mbi zi to, mbi hon mbi Bá hormo, aŋ sḛ ma aŋ ɓyare hon mbi hormo to. 50 Mbi ɓyare go naa uware mbi to, ndu a̰me ya go ge ne ɓyare go a uware mbi, na sḛ bage kun sarya ne me. 51 Fareba, fareba mbi jan aŋ, bage ne koy mbi fare, na sḛ mbo su to bat.»
52 Yuda ma jan na go: «Se no i kwa ya go go mo da ne o̰yom ge seŋgre ne mo zi. Abraham su ga ya tetek, anabi ma me, mo, mo jan go: ‹Bage ne koy mbi fare, na sḛ mbo su to bat.› 53 Mo waɗe i bá Abraham ge ne su waɗe ɗaa? Anabi ma su ya swaga me. Mo ndil tene go mo wuɗi ne ɗaa?» 54 Jeso gwan ne nama janna go: «Kadɗa mbi uware tene, uwareya ge mbi ne mbe na hamba to. A mbi Bá uware mbi ne, na ge aŋ ne tol na go na aŋ Dok ne. 55 Aŋ kwa na to, amma mbi, mbi kwa na kwa. Te go mbi jan go mbi kwa na to, mbi te ya kat ndu ge hale dimma ne aŋ go. Amma mbi kwa na kwa, mbi koy na fare no me. 56 Aŋ bá Abraham sḛ ke tuli go na kwa dam ge mbi ne, kwa na, na sḛ ke laar saal.» 57 Yuda ma jan na go: «Mo gale be ke del wara anuwa̰y to, mo kwa Abraham’a?» 58 Jeso jan nama go: «Fareba, fareba mbi jan aŋ, Abraham gale ne be tolla to, Mbi ne go.» 59 Ne fare mbe no pe, a abe njal ma go bama mbal na, amma Jeso bigi tene, wat ne zok ge mbegeya zi ya zum.
Dené gə́ d’wá dɔ diŋgam’g lé
1 Jeju tuga loo aw dɔ mbal gə́ ria lə Koiyoje. 2 Nɛ teḛ gə ndɔ rad lé yeḛ tel aw mee kəi-Ala’g ndá boo-dəwje mbo̰ na̰ kəmlə-kəmlə ree rəa’g. Yeḛ təd loo si naŋg un kudu ndoo dee ta. 3 Yen ɓa njéndaji-maktubje gə Parisiḛje ndɔr dené kára bèe gə́ deḛ gə diŋgam to gə na̰ lé ree səa rəa’g. 4 D’aree ḭ tar dan koso-dəwje’g neelé ndá d’ula Jeju pana: Mbai, dené gə́ aar neelé to dené gə́ d’wa dee gə diŋgam dɔ na̰’g. 5 Moyis lé un godndu ar sí gə mba kar sí n’tila denéje gə́ togə́bè lé gə kɔri-ər mbugu-mbugu. Nɛ see i yḛ̀ a pa kaḭ ban dɔ’g wa .
6 Deḛ pata neelé togə́bè gə mba kaḭ ne mée, ɓó gə mba kiŋga ne ta gə́ d’a kaskəm səgee ne ya. Nɛ Jeju lé ula dəa naŋg si tḭja naŋg gə ŋgaw jia bèe-bèe. 7 Loo gə́ deḛ dəjee ta togə́bè kəgəgə-kəgəgə ɓəi ndá yeḛ ɔr dəa gə́ tar ɓad ɔs dee ne bawn pana: Dəw gə́ rara ɓa mbuna sí’g nee gə́ lal ra kaiya ndá maji karee un kɔri-ər unda ilá ne ar sí j’oo nà.
8 Tɔɓəi yeḛ tel ula dəa naŋg to tḭja naŋg ləa gogo. 9 Loo gə́ d’oo ta ləa gə́ pa togə́bè lé ndá ta gə́ meḛ dee’g ɓa ila ta dɔ dee’g, ar dee d’ḭ yuna̰ rɔ dee yɔroŋ-yɔroŋ d’igi kág, njé gə́ tɔg ya d’ḭ kédé ɓa njé gə́ raŋg d’ḭ goo dee’g ɓəi. Ndá Jeju nja gə karee ba deḛ gə dené nai ta na̰’d ɓəgə mbuna koso-dəwje’g neelé. 10 Yen ŋga Jeju ḭta oo to gə́ dené aar gə karee ba ndá dəjee pana: Dené see njésəgije lé d’əd ra kág wa. See dəw kára kara ɔr ta rad wai ne el nja saar wa.
11 Dené lé tel ilá keneŋ pana: Mbai, m’oo dəw kára el.
Jeju tel ulá pana: Ma nja kara m’ɔr ta m’wai ne el tɔ. Ɔd aw loo ləi, ŋga kaiya ŋgá ɓó gə tibi mbɔree el ŋga .
Jeju lé to lookàr lə njé gə́ naŋg nee
12 Jeju un ta gə́ raŋg ula dee pana: Ma m’to lookàr lə njé gə́ naŋg nee. Yeḛ gə́ un rəw goom’g ndá a njaa loondul’g el nɛ yeḛ a nai dan lookàr’g gə́ ka̰ si ne gə kəmə lé .
13 Yen ŋga Parisiḛje d’ilá keneŋ pana: I nja ɔr ta ləa maji gə dɔrɔi. Bèe ndá ta kɔr ləi lé kəm taa el .
14 Jeju tel ila dee’g pana: Lé ma nja m’ɔr goo ta ləm gə dɔrɔm ndá ta ləm tɔ kəm taa ya, mbata ma m’gər loo gə́ m’ḭ keneŋ ləm, gə loo gə́ m’a gə kaw keneŋ ləm tɔ. Nɛ seḭ lé seḭ gərje loo-kim el ləm, gə loo-kabm el ləm tɔ. 15 Seḭ gaŋgje rəwta wɔjije ne dɔ darɔ nɛ ma lé m’gaŋg rəwta dɔ dəw gə́ kára kara el. 16 Ɓó lé ma m’gaŋg rəwta ndá kara ta ləm a to gə dɔ najee ya mbata ma m’isi gə karm el, nɛ Bɔ-dəwje gə́ njekulam lé si səm na̰’d ya. 17 To gə́ deḛ ndaŋg ta mee maktub godndu’g lə sí lé pana: Goo takɔr lə dəwje joo gə́ aw na̰’d lé ndá to kəm taa ya. 18 Ma nja m’ɔr goo ta ləm gə dɔrɔm ləm, Bɔ-dəwje gə́ njekulam lé kara ɔr goo ta ləm tɔgəbè ya ləm tɔ.
19 Deḛ dəjee pana: Bɔbije lé see si ra ɓəi wa.
Jeju tel ila dee keneŋ pana: Seḭ gərmje ma el ləm, Bɔm lé kara seḭ gəreeje el ləm tɔ. Ɓó lé seḭ gərmje ndá seḭ a gərje Bɔm lé nja tɔ.
20 Jeju pata neelé ndoo dee ne mee kəi-Ala’g gə́ deḛ ɓaree kəi-ŋgəm-lar lé, nɛ dəw kára kara wá gə jia peb el mbata kàree ləa teḛ el ɓəi.
Seḭ asjekəm kawje loo gə́ m’isi m’aw gə́ keneŋ lé el
21 Jeju ula dee tɔɓəi pana: M’a gə kɔd kaw ndá seḭ a saŋgmje nɛ seḭ a kwəije dan kaiya’g lə sí ya. Loo gə́ m’isi m’aw gə́ keneŋ lé seḭ a kasjekəm kilaje gɔl sí keneŋ el.
22 Yen ŋga Jibje pa pana: See yeḛ nja a gə tɔl rəa wa. Mbata yeḛ pana: Jeḛ j’askəm kila gɔl sí loo gə́ n’isi n’aw gə́ keneŋ lé el. 23 Ndá yeḛ ila dee keneŋ pana: Seḭje lé seḭ toje dəwje gə́ naŋg nee, nɛ ma lé m’to gə́ tar. Seḭ toje dəwje gə́ ka̰ naŋg nee, nɛ ma lé m’to gə́ dɔ naŋg nee el. 24 Gelee gə́ nee ɓa ma m’ula sí ne m’pana: Seḭ a kwəije dan kaiyaje’g lə sí. Mbata ɓó lé seḭ ɔmje meḛ sí dɔm’g to gə́ ma lé m’to gə́ dəw gə́ bèe lé el ndá seḭ a kwəije dan kaiyaje’g lə sí ya.
25 Yen ŋga deḛ dəjee pana: See i to gə́ nawa.
Jeju tel ila dee keneŋ pana: Ma m’ula sí taree kédé par-par mba̰. 26 M’aw gə ta néje yaa̰ gə mba kula sí ləm, gə mba kɔr kila dɔ sí’g ləm tɔ. Nɛ yeḛ gə́ njekulam lé to gə́ kankəm dəw ya tɔɓəi ta gə́ m’oo təa’g ɓa m’riba dəa m’ar njé gə́ dɔ naŋg neelé ya tɔ.
27 Ta gə́ yeḛ pa wɔji ne dɔ Bɔ-dəwje lé deḛ gər bèe el. 28 Yen ɓa Jeju ula dee pana: Loo gə́ seḭ a kunje Ŋgon-dəw gə́ tar lé mba̰ ndá seḭ a gərmje gə́ dəw gə́ bèe lé gao ya ləm, a gərje to gə́ ma m’ra né kára kara gə dɔrɔm el ləm tɔ, nɛ ta gə́ Bɔm ndoom lé ɓa m’pa taree m’ar sí. 29 Yeḛ gə́ njekulam lé yeḛ nai səm na̰’d ya ɓó yeḛ ya̰’m gə karm el, mbata ndɔm-ndɔm ma m’ra né gə́ taa kəmee rəgm ya.
30 To gə́ Jeju aar ula dee ta bèe lé ndá njé gə́ na̰je d’ɔm meḛ dee dəa’g.
31 Yeḛ ula Jibje gə́ d’ɔm meḛ dee dəa’g lé pana: Ɓó lé seḭ naije dan ta’g ləm lé ndá seḭ toje njékwakilamje gə́ gəd tɔgərɔ ya. 32 Seḭ a gərje kankəmta ndá kankəmta lé a bɔr kúla dɔ sí’g mbɔji ya.
33 Jibje tel d’ilá keneŋ pana: Jeḛ lé n’toje gə́ ŋgaka Abrakam’g ɓó jeḛ n’ra ɓər lə dəw kára kara bèe el. Bèe ŋga see ban ɓa i pana: A bɔr kúla dɔ sí’g mbɔji wa .
34 Jeju tel ila dee keneŋ pana: Ma m’ula sí təsərə, nana ɓa gə́ ula rəa dan kaiya’g mbiriri ndá yeḛ to ɓər lə kaiya ya. 35 Nɛ ɓər lé a si kəi saar-saar gə no̰ el, nɛ ŋgon gə́ njekəi lé dəa a kwa kəi gə no̰ ya. 36 Bèe ndá ɓó lé Ŋgon lé ɓa bɔr kúla dɔ sí’g mbɔji ndá kúla a ɓar ri sí gogo el ŋga. 37 Ma m’gər gao seḭ toje gə́ ŋgaka Abrakam ya, nɛ seḭ saŋgmje gə mba karm m’udu mbata ta ləm uru kəi meḛ sí’g el. 38 Ma m’ula sí né gə́ m’oo ɓee lə Bɔm lé nɛ seḭ lé seḭ raje né gə́ seḭ ooje ta bɔ sí-seḭje’g ya tɔ.
39 Deḛ tel d’ilá’g pana: Bɔ síjeḛ lé to Abrakam ya.
Jeju tel ula dee pana: Ɓó lé seḭ toje ŋgaka Abrakam ndá néra sí a kwa bua ka̰ Abrakam tɔ. 40 Ma m’ula sí kankəmta gə́ ma m’oo ta Ala’g lé nɛ seḭ saŋgmje ɓasinè gə mba karm m’udu. Abrakam lé ra né gə́ togə́bè el. 41 Néra bɔ síje ɓa seḭ raje ya.
Deḛ d’ilá keneŋ pana: Jeḛ lé jeḛ n’to gə́ ŋgan bɔ korèje el, bɔ síjeḛ nja kára ba to gə́ Ala ya.
42 Jeju tel ila dee’g pana: Ɓó lé Ala to gə́ Bɔ síje ndá seḭ a kṵdamje dan kəm sí’g tɔ, mbata ma m’to Ŋgon mee Ala gə́ m’ḭ rəa’g ɓa m’ree. Ma lé m’ḭ m’ree gə dɔrɔm el, nɛ yeḛ nja ɓa ulam ya. 43 Tapam gə́ m’pa m’ar sí lé see ban ɓa seḭ gərje el wa. Mbata seḭ ooje loo korèje mbi sí dɔ ta’g ləm ndəŋ el. 44 Bausi-seḭje lé nja gə́ njekurai lé ndá né gə́ bɔ síje wɔji ɓa seḭ ndigi raje tɔlje bém. Yeḛ to njetɔ-kó-dəwje kédé gə́ dɔtar saar ɓó yeḛ wa ne bua gə kankəmta el mbata kankəmta gə́ tḛ́-tḛ́ bèe kara godo mée’g. Loo gə́ yeḛ pa taŋgɔm lé yeḛ pata gə́ wɔji dəa-yeḛ mbata taŋgɔm ɓa gə́ né gelee ya. Yeḛ to njepa taŋgɔm ləm, yeḛ to darɔ bɔ njéŋgɔmje lé ləm tɔ. 45 Ma lé kankəmta gə́ m’ula sí ɓa seḭ ɔmje ne meḛ sí dɔm’g el gə mbəa. 46 See na̰ lə sí ɓa a tura səm goo kaiya ram wa. Ɓó lé kankəmta ɓa ma m’pa ndá ŋga, see ban ɓa seḭ ɔmje meḛ sí dɔm’g el wa. 47 Yeḛ gə́ to ka̰ Ala lé ndá a taa taje lə Ala ya. Nɛ seḭ taaje taje lə Ala el mbata seḭ toje ka̰ Ala el tɔ.
48 Jibje tel dəjee pana: See ta gə́ jeḛ m’pa kédé m’pana: I to gə́ dəw gə́ Samari gə́ ndil gə́ yèr to məəi’g lé see jeḛ m’pa rəbee’g el wa.
49 Jeju tel ila dee keneŋ pana: Ndil gə́ yèr godo məəm’g, ma lé m’ula rɔnduba dɔ Bɔm’g nɛ seḭ ɓa seḭ ulaje sul dɔm’g ya. 50 Ma m’saŋg rɔnduba m’wɔji ne dɔ rɔm el, nɛ dəw kára si keneŋ gən ɓa saŋg rɔnduba wɔji ne dɔm, yeḛ nja ɓa gə́ njegaŋ-rəbee ya. 51 Ma m’ula sí təsərə, nana ɓa gə́ aa dɔ ta ləm kər-kər ndá yoo a ɓar ria el.
52 Jibje d’ilá keneŋ pana: Ɓasinè jeḛ n’gər gao, ndil gə́ yèr ɓa to məəi’g ya. Abrakam lé wəi mba̰ ləm, njéteggintaje kara d’wəi mba̰ ləm tɔ. Nɛ i pana: Dəw gə́ rara ɓa lé a kaa dɔ ta ləi kər-kər ndá kara yoo a ɓar ria el. 53 See i lé to dəw gə́ boo ur dɔ bɔ síje Abrakam gə́ wəi lé wa. Njéteggintaje kara d’wəi tɔ. See i oo rɔi gə́ dəw gə́ banwa.
54 Jeju tel ila dee keneŋ pana: Ɓó lé m’ula rɔnduba dɔ rɔm’g ndá ndubarɔ ləm lé to gə́ né el ya. Baumje gə́ seḭ pajena to gə́ Ala lə sí lé nja ɓa ula rɔnduba dɔm’g, 55 nɛ seḭ lé seḭ gəreeje el. Ma lé ma m’gəree gao, ɓó lé ma m’pana: Ma m’gəree el ndá m’a to gə́ njeŋgɔm to gə́ seḭ bèe tɔ. Nɛ ma m’gəree gao ləm, m’aa dɔ ta ləa kər-kər ləm tɔ. 56 Bɔ síje gə́ Abrakam lé yeḛ al rəa mbata a gə koo ndɔ ree ləm-ma, yeḛ oo mba̰ ar rəa lelee ne tɔ.
57 Jibje tel d’ilá keneŋ pana: Ləbi aḭ rɔ-mi el ɓəi lé nja see i oo Abrakam mba̰ wa.
58 Jeju tel ula dee pana: Ma m’ula sí təsərə, ma m’to gə́ kédé par-par ɓa Abrakam ɓəi.
59 Yen ŋga Jibje d’odo kɔri-ər gə mba tilá ne. Nɛ Jeju sa rəa ḭ mee kəi-Ala’g unda loo teḛ raga.