Vyale mbi sabar ge mbi ne zi to
1 O Bage ɗiŋnedin, mbi woy tene mo zi,
ya̰ saaso ke mbi to bat!
2 Dosol ge mo ne zi, zu mbi, há mbi suli!
Só mo togor ya mbi ta, má mbi!
3 Ka njal woy tene ge mbi ne,
na ge mbi ba ka mbo ya na zi ɗaɗak.
Mo ho̰ wak go mo má mbi,
ago mo mbi njal ne, mo mbi gulum ga̰l ne.
4 O Dok, má mbi ne ndu ge sone tok go,
ne ndu ge ya̰l, ne ndu ge ne ke fare pool tok go!
5 O Bageyal, Bage ɗiŋnedin, mbi e mbi jobreya ya mo pal,
ne bool ge mbi ne ya day, mbi ka̰ mbi saareya ya mo pal.
6 Ne mbi ná laar zi ya day, mbi e mbi saareya ya mo pal,
a mo zwa mbi ne mbi ná laar zi ya zum ne.
Mbi mbo ka uware mo ɗaɗak.
7 Mbi ka dimma ne kaŋ ŋgayya go naa gḛ ta,
Amma mo ɗe, mo mbi swaga woy tene ne.
8 Ya̰ mbi wak na ka siya̰le mo,
na ka uware hormo ge mo ne ɗaɗak!

9 Sabar ge mbi ne zi no, dó mbi uzi to,
Lwageya ge mbi ne zi no, ya̰ mbi to.
10 Ago, mbi naa ge ho̰l ma far fare mbi pal,
naa ge ne huli mbi ma za̰ ta mbi pal.
11 A jan ta go: «Dok saŋge na ya na go̰r,
ya̰ me nee na pe, wa̰ me nee na,
ago, ndu ge zur na to.»
12 O Dok, abe tene uzi ya ne mbi ta to!
Dok ge mbi ne, sya mbi ko̰r ya avun cap!
13 Nama ge ne ke mbi ho̰l ma,
saaso wa̰ nama, nama pe burmi uzi!
Nama ge ne ɓyare ke mbi yál ma,
saaso ke nama, nama gá cwageya cugum!
07 versets Bibliques sur l'Espoir
14 Amma mbi ɗe, mbi e mbi saareya ya mo pal ɗaɗak,
mbi mbo ka dwage uware mo.
15 Dam ne dam, mbi wak mbo ka wan dosol ge mo ne ma ne máya ge mo ne pe,
ne jo̰, mbi day ge wan nama pe pet to.
16 Mbi mbo ka waage pateya ge mo ne, Bageyal, Bage ɗiŋnedin,
mbi mbo ka wan dosol ge mo ne fare pe ɗeŋgo.

17 O Dok, mo hate mbi ne ne bool ge mbi ne ya day,
ɗiŋ ma̰ no, mbi waage kaŋ ajab ge mo ne ma.
18 Uwale, O Dok, ɗiŋ mbo sabar ge mbi ne zi,
mbi pala ha pyasapso saal mbṵṵ puy, ya̰ mbi to,
ne da pe, mbi ka wan kaŋ ge mo ne ke ma pe hon doŋ pe mbe no,
ne wan pateya ge mo ne pe hon doŋ pe ge ne mbo ne go̰r ya ma me.
19 O Dok, dosol ge mo ne ɓaŋlaŋ,
ago mo ke kaŋ ge ga̰l ma!
O Dok, a wuɗi mbya ne mo go ne ɗaa?
20 Mo é mbi za̰ ŋgiɗim ne yál gḛ ge be to,
mo mbo gwan e mbi kat ne ndwara.
mo mbo gwan e mbi say ne tuul se ya digi.
21 Mo mbo her mbi pala digi,
mo mbo gwan iyal mbi laar.
22 Go no, mbi mbo uware mo ne mbi biliŋ
ne kwaɗa ge mo ne pe, Dok ge mbi ne!
Mbi mbo siya̰le mo ne ŋgeleŋ, Bage mbegeya uzi hini cat ge Israyela ne.
23 Mbi mbo ka oyya digi ne laar saal,
mbi mbo siya̰le mo,
ne jo̰ mo má mbi ne.
24 Dam ne dam mbi ɗel mbo ka waage dosol ge mo ne.
Nama ge ne ɓyare ke mbi yál ma
saaso mbo wan nama, nama pala mbo cwage se.
Ndukwɔi né lə ɓuga dəw
1 Njesigənea̰, ma m’saŋg loo-kula-dɔm rɔi’g ya.
Maji kar rɔkul ram el ŋga.

2 Taam ɓó gə ajim gə goo néra gə́ danasur ləi,
Tuga mbii par gə́ rɔm gə́ nee ɓó gə ree la ne səm ya!
3 Maji kari to gə́ biri mbal ləm gə́ to njo̰loo-kula-dɔm keneŋ
Gə́ m’askəm tel gə́ keneŋ gə ndɔm-ndɔm ya!
I ya wɔji njaŋg gə mba kam m’iŋga kaji
Mbata i lé to biri mbal ləm gə kəi-kaar-kɔgərɔ ləm ləm tɔ.
4 Ala ləm, maji kari ɔrm ji njemeeyèr’g lé ləm,
Gə ji njehulai gə́ to gayim-dəw’g lé ləm tɔ.
5 Mbata Mbaidɔmbaije gə́ Njesigənea̰, i lé to nékunda-meem-yel dɔ’g ya!
Loo gə́ m’nai ne basa ya saar ɓasinè lé
M’ɔm məəm dɔi’g ya.
6 Loo gə́ m’unda loo mee kɔm’g teḛ ya saar ɓasinè lé
Ma m’gəd rɔm rɔi’g ya,
I nja ɓa am m’unda loo mee kɔm’g m’teḛ,
I lé ma m’pidii ta-ta ɓó ma lal el tɔ.
7 Ma lé m’to asəna gə nékɔb mbata lə dəwje bula,
Nɛ i ɓa to njo̰loo-kula-dɔm keneŋ gə́ ŋgəŋ ŋgəŋ-ŋgəŋ.
8 Maji kar ta pidii rusu tam tub ləm,
Ndɔje kára-kára lai lé
Maji kar tam teḛ gə ta kula rɔnduba dɔi’g ləm tɔ.

9 Maji kari ilam kɔ ndɔ ɓugam’g el ləm,
Loo gə́ siŋgam rəm lé ndá kara
Ubam ya̰’m gə mbəa el ləm tɔ,
10 Mbata njéba̰je ləm lé pata d’wɔji ne dɔm,
Deḛ gə́ d’umum rəw’g gə mba tujim lé kara
D’ula ta meḛ na̰’d gə mbam ya ləm tɔ.
11 Deḛ lé pana: Ala ubam ya̰’m mba̰,
Maji kar dee d’ubam d’wam
Mbata dəw kára gə́ njetaam kilam tar godo ŋga.
12 Ǝi Ala, maji kari ɔs rɔi rɔm’g rəw gə́ raŋg el,
Ala ləm, ree kalaŋ gə mba la səm ya!
13 Deḛ gə́ ndigi tujim lé
Maji kar kəm sɔḭ wa kəm dee ləm,
Ar dee d’udu ne guduru ya ləm tɔ.
Deḛ gə́ saŋg loo mba kam m’udu lé
Maji kar rɔkul ḭ dəb dɔ dee’g ləm,
Ar ndɔl wa dɔ dee ləm tɔ.
14 Nɛ ma lé m’a kunda məəm yel gə ndɔje kára-kára lai,
M’a pidii, m’a tel pidii ya gə́ kédé-kédé.
15 Tam a teḛ kila mber meekarabasur ləi gə ta kaji ləi lé gə ndɔje kára-kára lai ya
Mbata deḛ bula yaa̰ dum tura.
16 Mbaidɔmbaije gə́ Njesigənea̰, ma lé m’a pata néra siŋgamoŋ ləi gə́ dum dɔ loo lé
M’a kar məəm olé dɔ meekarabasur’g ləi-i ya kára ba kiao.

17 Ǝi Ala, loo gə́ m’nai ne basa ya saar ɓasinè lé i nja ɓa ndoom né,
Saar teḛ ɓasinè ya ma m’ila mber kula raije gə́ maji péd-péd lé ya.
18 Ǝi Ala, dan ɓuga’g ləm gə́ dɔm pudu ya kara
Maji kar i ubam ya̰’m el
Gə mba karm m’ila mber ta siŋgamoŋ tɔg mbaŋ ləi lé
M’ar njéboakojije lə na̰ gə́ ɓasinè lé ləm,
Gə njéboakojije lə na̰ gə́ d’a gə teḛ gə́ teḛ ɓəi lé ləm tɔ.
19 Ǝi Ala, meekarabasur ləi lé aw saar teḛ mee dara’g ya,
I nja to njera néje gə́ boo,
Ǝi Ala, see na̰ ɓa to tana səi ɓəi wa.
20 Dan nékəmndoo’g gə dan némeekonje’g lé
I aḭ ne məəm ya,
Nɛ i a tel kam m’isi kəmba gogo ɓəi ləm,
I a kam m’unda loo m’teḛ mee bwa-dɔɓar’g ləm tɔ.
21 Maji kari ar boo ləm tel ḭ dɔ maree’g
Ɓó gə gɔl ne məəm gogo ya ɓəi tɔ.
22 Ma lé m’a kɔs gajii gə ndu pa kṵdu-ko̰dè ləm,
M’a kɔs pa meenda londoŋ ləi-i Ala ləm lé ya ləma,
M’a pidii gə ndu pa kṵdu-kag lé ləm tɔ,
I gə́ to Njerɔkunda lə Israɛlje lé ya.
23 Loo gə́ m’ula rɔnduba dɔi’g lé
Tam a pata rɔlelee ləm,
Taa gə́ i taa dɔm lé
A kar rɔlel taa ne məəm pəl-pəl ya ləm tɔ.
24 Tam a teḛ kila ne mbər meekarabasur ləi lé gə ndɔje kára-kára lai ya
Mbata deḛ gə́ saŋg loo karm m’udu lé
Nai ne gə rɔkul ləm, kəm sɔḭ wa ne kəm dee ləm tɔ.