Ka me ɗu Kris zi
(Rom 12:4-8, 1Kor 12:4-31, Kol 3:12-14)
1 Mbi, ndu ge daŋgay Bageyal zi, mbi kaɗe aŋ, ke me mborra, mborra ge jwap ne tolla ge a ne tó aŋ ya go. 2 Ka me lwalwagat, suul, ne wan ta me. Ḭ me ta dṵṵl ma laar wanna zi. 3 Á me ta koy kat dagre ɗu ge O̰yom ne, a na e aŋ ɓan digi halas zi ne. 4 Sḛ duur ɗu, O̰yom ɗu me, go no me jobreya ɗu, na ge Dok ne tó aŋ ya ne na pe. 5 Bageyal ɗu, hon fareba ɗu, baptisma ɗu me, 6 Dok ɗu, na ge a kaŋ ma pet Bá ne, ya kaŋ ma pala digi pet, swaga ma go pet, kaŋ ma zi pet me. 7 Amma a ho̰ ndu ge daage ne nee buwal zi bobo mbyatɗa ge Kris ne mbya hon na. 8 Da ne pe no, a jya̰ no go:
«Ndé digi zi ya,
pá naa ya no,
ho̰ naa bobo ma no
9 «Ndé digi zi ya.» Na pe gyana ɗaa? Te go ka̰ na koo ya se, ɗiŋ mbo suwar pe seɗe ya to’a? 10 Na ge ne ka̰ na koo ya se, a na ndé digi digi ma zi ya ne ndwara wi kaŋ ma pet. 11 A na ho̰ naa a̰me ma dimma ne naa ge temeya ma go ne, naa a̰me ma anabi ma, a̰me ma naa ge oy fare ge kwaɗa ma, a̰me ma naa ge koyya ma ne naa ge hate naa ma, 12 ne sin naa ge mbegeya ma pe, ndwara hon nama viya̰ ge ke temel ne don sḛ duur ge Kris ne digi pe, 13 ɗiŋ nee pet nee det ya kat dagre ɗu hon fareba zi, ne Dok Vya kwarra zi, nee há naa pool ma, doŋ ge Kris ne go mbyatɗa tap. 14 Go no, nee mbo gwan gá dimma ne naa jabso go to, nama ge sḭḭl ne pot nama le may me le may me, ge saam hateya ge sone ma ne in nama son ge naa dasana ma ne pal, bogeya ge nama ne zi, a lase naa mbo ya̰meya zi. 15 Swaga jan fare ge fareba laar wanna zi go, nee mbo don kaŋ ma zi pet detɗa ya na ge pala ta, ndwara go Kris. 16 Da ne na ta sḛ duur mwaɗak ɓa̰ digi pool no, ɓageya ta wak go ne kal wak ma go. Ago katɗa duur swaga ge daage ker temel da ne na viya̰ go, duur mwaɗak don digi, kat biriya laar wanna zi.
Dir ge zaŋgal ne dir ge giya̰l Kris zi
17 Fare ge mbi ne jan, ge mbi ne mḛ mbi koo na pal Bageyal zi no: ne ga ne zḛ no, na kaage aŋ gwan ke mborra ne pehir ge ɗogle ma go to bat, dwatɗa ge nama ne mbar a̰me to. 18 Nama pala ma tṵ, ndwara ge giya̰l ge Dok ne hon a gwasal nama ta, ne kwarra to ge nama ne pe, ne dulwak togreya ge nama ne pe me. 19 Dwatɗa ge saaso be gwan ga ne nama ta to, a hon ta ya ene ge sḛ duur ne zi, a ga ker kaŋ ge seŋgre ge daage pet be da̰a̰meya.
20 Amma aŋ ɗe, aŋ be ame hateya ge Kris ne go to. 21 Kadɗa aŋ za̰ na fare, a hate aŋ na zi me, dimma ne fare ge fareba ge Jeso zi go ɗe, 22 fage me kaŋ kerra ge aŋ ne ge zaŋgal ma uzi, fage me duur ge sabar na ge na ene ne lase naa mbo hubiya zi uzi, 23 é me aŋ dwatɗa ma giya̰l ne O̰yom ta. 24 ka̰ me duur ge giya̰l aŋ ta, na ge Dok ne dó dosol ma ne mbegeya ge fareba zi.
Le pardon une puissance qui libère
Que dit la Bible sur le mariage
25 Ne jo̰ aŋ ya̰ hale ya uzi, ndu ge daage na jya̰ na kon fare ge fareba . Ago nee sḛ duur ge ɗu ne. 26 Ke me pore, amma ke me sone to, na kaage gyala na di aŋ ne pore juliliya zi to. 27 Ho̰ me Saytan viya̰ to bat. 28 Bage ne ka sel kaŋ, na gwan sel kaŋ to bat, amma na ke temel ne na tok zi kwaɗa, go no na ba ɓol kaŋ ge mbar naa ge woɗegeya ma. 29 Na kaage fare ge njonjorop ma nama ndage ne aŋ wak ma zi to bat, amma na ka fare ge kwaɗa, ge ne sinna pe, ge ne mbya hon naa ge ne za̰ na ma mbarra. 30 Ho̰ me O̰yom ge mbegeya ge Dok ne laar pisil to, na ge Dok ne é na nee ta ne logom go, ne dam zurra ge nee ne pe. 31 Na kaage wan ta laar zi ma, ne juliliya ma, ne pore ma, ne gool ma, ne fare asar jan ta ma, ne kaŋ kerra ge sone ge daage nama ka aŋ buwal zi to bat. 32 Ke me ta pe, kwa me ta a̰se, pore me ta dimma ne Dok ne pore aŋ Kris zi go me.
Ala kára ba kiao ya
1 Ma gə́ m’isi daŋgai’g mbata Mbaidɔmbaije lé ma m’ndəji sí bər-bər mba kar néra sí wa bua kula gə́ yeḛ ɓar sí keneŋ. 2 A kosoje kul keneŋ ləm, a kawje yururu keneŋ ləm, a raje gə meekai sam-sam ləma, a gədje ne na̰ dan noji’g ləm tɔ . 3 Ulaje rɔ sí ndubu mba kar kúla noji gə́ tɔ sí na̰’d nəji lé gaŋg el. 4 Darɔ to gə́ kára ba ləm, Ndil kara to gə́ kára ba ləma, seḭje kara deḛ ɓar sí mba kar sí undaje meḛ sí yel dɔ né gə́ kára ba kiao’g ləm tɔ. 5 Mbaidɔmbaije kára ba kiao ləm, meekun to gə́ kára ba ləma, batɛm kara to gə́ kára ba ləm tɔ. 6 Ala kára ba kiao nja to gə́ Bɔ-dəwje lai. Yeḛ to dəw dɔ dəwje gə néje lai ləm, yeḛ taa loo mbuna dəwje gə néje lai ləma, yeḛ taa meḛ deḛ lai ləm tɔ.
7 Nɛ gosonégər gə́ Ala wa ne sə sí noji lé jeḛ kára-kára lai j’iŋga gə loo kwɔjee gə́ Kristi ɓa wɔji ar sí. 8 Gelee gə́ nee ɓa, deḛ ndaŋg taree pana:
Loo gə́ yeḛ al dəree si tar ndoi
Ndá yeḛ nja taa deḛ gə́ d’wa dee gə́ ɓər lé ləm,
Yeḛ kai dəwje nénojije pə-pə ləm tɔ .
9 Togə́bè ŋga, see ta kal dəree si tar ndoi lé see wɔji dɔ ɗi wa. Yee wɔji dɔ kuru gə́ yeḛ uru gin naŋg’d ya. 10 Yeḛ gə́ uru gin naŋg neelé to yeḛ nja gə́ uba naŋg ḭ aw dɔ dara gə́ tar gə mba kun ne looje lad-lad ya. 11 Yeḛ nja ɓa ar njé gə́ na̰je to gə́ njékaḭkulaje ləm, ar njé gə́ raŋg to gə́ njéteggintaje ləm, ar njé gə́ raŋg to gə́ njékilamber tagə́majije ləma, ar njé gə́ raŋg ya ɓəi to gə́ njékul dəwje gə njékɔrgootaje ləm tɔ, 12 gə mba kar deḛ gə́ to gə kəmee lé maji d’ɔr ne njoroŋ mba ra ne kulaje lé ləm, mba kar siŋga darɔ Kristi ḭ ne dɔ maree’g gə́ kédé-kédé ləm tɔ 13 saar jeḛ lai j’a kɔm ne na̰’d sad gin meekun’g ləm, j’a gər ne ndaa Ŋgon-Ala lé ləm tɔ. Togə́bè ɓa j’a to ne dəwje gə́ maji ɔr njoroŋ kunda ne rɔkunda lə Kristi. 14 Yee ɓa j’a to ne asəna gə ŋganje el ŋga, mbata ŋganje lé d’aw yo-yo nee-nee ləm, leltaje biri dee ləma, sutaje gə ta korije lə dəwje lé tel ne kəm dee ləm tɔ. 15 Nɛ kankəmta gə́ pa gə meenoji lé ɓa j’a kaar keneŋ njaŋg ndá j’a tɔg ne dɔ néje’g lai tel ne tana gə Kristi tɔnɔno̰, yeḛ gə́ to dəw dɔ sí lé. 16 Mbɔl dəa-yeḛ nja ɓa kagrɔ sí unda ne gə kəmee-kəmee, tɔ ne barkəmrɔ sí na̰’d nəji-nəji, ar barkəmrɔ sí gə́ kára-kára lai ra ne kula gə́ wɔji dəa-dəa. Yee ɓa kagrɔ sí tɔg ne dan meenoji’g .
17 Ooje ta gə́ ma m’ula sí ləm, ta gə́ m’pa njaŋg gə ri Mbaidɔmbaije ləm tɔ lé maji kar sí njaaje asəna gə njépole-magəje el ŋga mbata deḛ nja ndolè goo takə̰ji lə deḛ gə́ gə mḭdé-mḭdé ba. 18 Kəmkàr lə dee lé loondul dəb dɔ’g rigim ləm, kəmə gə́ ka̰ Ala lé deḛ gər ndiaa el ləm tɔ mbata d’wa meḛ dee kədərə dɔ mbə gə́ nai meḛ dee’g ɓəi. 19 Néra dee lé deḛ ra gə kəm sɔḭ el ləm, d’uba rɔ dee d’ya̰ dan néra gə́ kori-kori’g mba ra kəmnda gə́ kédé-kédé ar loo kwa ŋgaŋ rɔ dee dɔ’g godo ləm tɔ.
20 Seḭ lé deḛ ndoo sí ndaa Kristi mba kar sí raje togə́bè el, 21 mbata seḭ ooje ta ləa mba̰ ləm, deḛ ndoo sí kankəmta gə́ ḭ rɔ Jeju’g mba̰ ləm tɔ 22 mba kar sí bɔrje dɔ sí mbɔji, ɔrje rɔ dəw gə́ ləw gə ndum néreaje lai gə́ su ne kəm sí lé 23 ɓó gə mba kar takə̰ji gə́ meḛ sí’g lé tel to ne sigi ləm, 24 mba kar dəw gə́ sigi gə́ ɔr rɔ Ala ɓa seḭ ulaje rɔ sí’g ləm tɔ, yee ɓa wɔji dɔ meekarabasur gə meenda gə́ kankəmta ɓa oji dee .
25 Gelee gə́ nee ɓa, maji kar sí ɔgje ta sí dɔ taŋgɔm’g. Nɛ kankəmta ɓa, maji kar nana kara aree teḛ təa’g ar maree, mbata jeḛ lai jeḛ n’toje barkəmrɔ na̰ . 26 Ɓó lé oŋg ḭ sə sí ndá raje ne kaiya el ləm, arje kàr andə sí dɔ oŋg’g lə sí el ləm tɔ . 27 Arje njekurai oo loo kuba rɔ sí ndag el. 28 Yeḛ gə́ to gə́ njeɓogo kédé lé maji karee to gə́ njeɓogo el ŋga, nɛ maji karee uru kula gə́ maji’g mbidi ra gə jia ya ndá yeḛ a koo loo gə mba la gə maree gə́ raŋg gə́ aw ndòo né lé tɔ. 29 Maji kar ta gə́ ərm teḛ ta sí’g kára kara el, ta gə́ maji gə́ kəm pa gə́ a rɔd mari kar mée nda ne kaḭ ɓa maji karee teḛ ta sí’g ar deḛ gə́ d’oo lé ya tɔ. 30 Ndilmeenda lə Ala gə́ ɔr sí unda sí gə kəmee gə dɔ jia saar kar ndɔ kuga sí a teḛ lé ulaje kəmee ndòo el. 31 Meekad ləm, gə ba̰ gə́ gə ria-ria ləm, gə oŋg ləm, gə kɔl na̰ gə oŋg ləm, gə tajikil ləma, gə meeyèr gə́ gə ria-ria ləm tɔ lé saneeje dan sí’g kɔ ya. 32 Raje meemaji gə na̰ ləm, ooje kəmtondoo lə na̰ ləm tɔ. Maji kar sí arje meḛ sí oso lemsé dɔ na̰’g to gə́ Ala kara ar mée oso lemsé dɔ sí-seḭ gə́ ɔmje na̰’d gin Kristi’g lé tɔ .