1 Ne pe no ɗe, cigi me kaŋ kerra ge sone ge daage uzi, ne hale ma pet, ne ndwara mbuɗiya ma, ne yil ma, ne fare ge kakatak ge daage ma pet. 2 Dimma ne vya kaare ne ɓyare na ná pam go, á me ta ɓyare fare ge Dok ne, ne da pe swaga njot na go, aŋ do̰ ga̰l, aŋ dé ya máya go, 3 kadɗa aŋ tyare go Bageyal kwaɗa .
Dir ge naa ge hon fareba ma ne
(Efe 2:20-22, Mat 21:42-44)4 Ndá me ta ya na ta zi, njal ge ndwara, ge naa dasana ma ne dó na uzi, ge Dok ne tá na, ne ndi na siŋli waɗeya. 5 Aŋ sḛ ma me, dimma ne njal ge ndwara ma go, wá me zok ge O̰yom ne sinna zi, ndwara saŋge naa ge tuwaleya ge mbegeya ma, ne tyare tuwaleya ge mbegeya ge Dok ne mbya ame nama ne Jeso Kris ta pe. 6 Ne da pe, a jya̰ ne njaŋgeya ma zi go:
«Ndi, mbi e njal ge dol pe ge Siyona go,
na ge talla ne ge siŋli,
ndu ge ne hon fareba na ta saaso mbo ke na to bat .»
7 A hormo ne naa ge hon fareba ma pe, amma ne naa ge hon fareba to ma pe, «Njal ge naa ge sinna ma ne dó na uzi, saŋge ya pala njeel digi ya .»
8 A jya̰ go uwale:
«A njal ge ne e naa koo syalla ne,
a go̰y ge ne e naa detɗa ne .»
Nama koo sya na pal, ne da pe, a kuri be ge hon fareba na fare janna ma pal, a e nama sḛ ma da ne no mbe pe.
9 Amma aŋ ɗe, aŋ pehir ge talla ma ne, naa ge ke tuwaleya ge Gan ne ma, hir ge mbegeya ma, naa ge Dok ne yá nama ne tene pe ma, ne da pe aŋ waage kwaɗa ge bage ne tó aŋ ne tṵ zi ya mbo ya kwaya̰l ge ɓaŋlaŋ ge na ne zi ne .
10 Aŋ ge ne ka zaŋgal pehir ge Dok ne to ma,
amma se no, aŋ saŋge ya pehir ge Dok ne.
Aŋ ge ne ɓo kwa a̰se ge Dok ne to ma,
amma se no, aŋ ɓol kwa a̰se ge Dok ne ya go .
Katɗa ge naa ge hon fareba ma ne dunya ma buwal zi

11 Naa ge laar wanna ma, mbi moɗege aŋ dimma ne naa ge ne ka mbay ma ne gwasal ma go, abe me ta uzi ne ene ge sḛ duur ne go, nama ge ne ke kyarga ne aŋ duur ma. 12 Ka me ne hal ge kwaɗa ge pehir ge ɗogle ma buwal zi, ne da pe, ko nama ka e fare aŋ pal go aŋ ke kaŋ ge sone ma ne puy ɗe, nama kwa aŋ kaŋ kerra ge kwaɗa ma, nama uware Dok dam ge na sḛ ne mbo dyan tene ya nama ta go.
Katɗa ge naa ge hon fareba ma ne naa ge pool ma ta
13 Gwa̰ me ne aŋ pala ge eya ge naa dasana ma ne ma pe se, ne Bageyal pe: ne gan dimma ne na ne waɗe ga̰l go , 14 ne bage ne dó na ndwara ne suwal pal pe se, nama ge a ne e nama ne mḛre naa ge sone ma pe, ne dore naa ge ne ke kwaɗa ma pe me. 15 Ago, a laar ɓyareya ge Dok ne ne, swaga ge aŋ ne ke kaŋ ge kwaɗa aŋ ba ka dibi naa ge dale ge kwa fare to ma wak. 16 Ka me dimma ne suli ma go, amma ndi me suli ge aŋ ne dimma ne kaŋ woy pala ge ke fare ge sone go to, amma ka me dimma ne mo̰r ge Dok ne ma go. 17 Ho̰ me naa pet hormo, aŋ laar wa̰ aŋ ná vya ma, sya me Dok vo, ho̰ me gan hormo.
Ne mo̰r ge ne ho̰ fareba ma pe
18 Dore ma, gwa̰ me ne aŋ pala aŋ bageyal ma pe se ne vo, a be ɗeŋgo nama ge kwaɗa ma ne suul ma pe se to, amma ge nama ge waal gwagwaraŋ ma pe se me. 19 Ago a kaŋ kwaɗa ne ge ndu in yál ge a ne e na pal baŋ ɗar ma ne Dok pe. 20 Ago a ma hormo ne kadɗa ndu wan tene in dṵṵl ma ne sone ge na ne ke pe ne ɗaa? Amma kadɗa ndu wan tene in dṵṵl ma kwaɗa kerra zi, no a kwaɗa Dok ndwara se. 21 Ago, a tó aŋ ya da ne no mbe pe, ne da pe Kris njó yál da ne aŋ pe, ya̰ aŋ kaŋ koo-pul no, ne da pe aŋ bole nà. 22 Na ge ne ke sone to bat, ge a ɓo fare son a̰me ne na wak zi to bat . 23 Na ge a ne ka sal na, be gwan ne ndu a̰me ne sáso to bat, ge ne ka njot yál, be ka ker naa yál to bat, amma ya̰ tene Bage kun sarya ge dosol tok go, 24 na ge, ge duur ge na ne zi, ne ḭ nee sone ma mbo uware kaŋgre pala digi, na ge ne su ne nee sone ma pe, ne da pe nee ka ne ndwara ne dosol pe, na ge na jwaŋ ma ne ho̰ nee zonna . 25 Ago aŋ ka zaŋgal dimma ne tame ge ya̰meya ma go, amma se no, aŋ gwan ja bage koyya ne bage ne koy aŋ o̰yom ma ta.
Mbal kunda dɔ kum kəi lé
1 Bèe ndá meeyèrje gə́ ɓəd-ɓəd ləm, gə gosɔyèr gə́ ɓəd-ɓəd ləm, gə meekas gə́ ria-ria ləm, gə kəmkəḭ ləma, gə ta gə́ tədje ləm tɔ lé uba deeje ya̰ deeje. 2 To gə́ ŋgur kil mbà ra ŋganje gə́ kas ŋgwɔd-ŋgwɔd lé maji kar ŋgur kankəmta ra sí togə́bè tɔ, mba kar sí raje ne tɔg gə́ kédé-kédé dɔ kaji’g, 3 mbata seḭ naaje meemaji lə Mbaidɔmbaije, ooje majee mba̰ ya . 4 Yeḛ gə́ to mbal gə́ to kəmba lé awje pər gə́ rəa’g, dəwje mbadee ya nɛ Ala ɔree ée gə́ né gə́ to gə́ ŋgonkəmee. 5 Seḭje kara toje asəna gə mbalje gə́ to kəmba gə́ d’odo sí rɔd sí dɔ na̰’g mba ra ne kankəm kəi gə́ ka̰ Ndil lé ləm, kar sí toje njékinjanéməsje gə́ d’unda sí gə kəmee mba kar sí unje nékinjaməs gə́ ka̰ ndil lé gə ri Jeju Kristi gə́ a taa kəm Ala rəgm lé ləm tɔ. 6 Mbata maktub gə́ to gə kəmee lé kara pa pana:
Aa ooje, ma m’unda mbal mee ɓee gə́ Sio̰,
To mbal kunda dɔ kum kəi m’ɔr m’unda gə kəmee ləm,
Gadee to yaa̰ ləm tɔ .
Nana ɓa gə́ ɔm mée dəa’g ndá a ra kəmkul el.
7 Seḭ gə́ ɔmje meḛ sí dəa’g lé ndá rɔ sí lel sí mbata yeḛ to gə́ né gə́ to gə́ ŋgonkəm sí ya. Nɛ deḛ gə́ d’ɔm meḛ dee dəa’g el ndá
Pil mbal gə́ njékṵdakəije mbad d’ila kɔrɔ lé
Yee nja tel to mbal kunda dɔ kum kəi gə́ gəd ləm,
Gə nétuga gɔl dee ləma,
Gə né gə́ a kar dee d’oso ne nja ləm tɔ .
8 Deḛ daree, d’oso ne mbata d’ila koji dɔ kankəmta’g el, yee gə́ bèe ɓa né gə́ ɔs dee ra dee ne . 9 Nɛ seḭ lé seḭ toje ginkoji dəwje gə́ Ala mbər sí ləm, seḭje toje njékinjanéməsje gə́ gin sí to gə́ mbai ləm, seḭ toje ginkoji dəwje gə́ toje gə kəmee ɓəd ləma, seḭ toje ka̰ Ala nja doŋgɔ doi ləm tɔ mba kar sí ilaje ne riɓar dɔ yeḛ gə́ ɔr sí dan loondul gə́ ndul njudu-njudu’g unda sí dan lookàr’g ləa gə́ àr raŋg-raŋg lé . 10 Seḭ lé kédé seḭ toje dəwje el, nɛ ɓasinè seḭ toje dəwje lə Ala lé. Kédé lé seḭ gərje meekɔrjol lə Ala el nɛ ɓasinè mée oso lemsé dɔ sí’g ya .
Néra ka̰ njétaamee-Kristije
11 Seḭ gə́ ma m’unda sí dan kəm’g gə́ awje dɔ naŋg nee asəna gə mbáje ləm, gə njédə̰tarje ləm tɔ lé ma m’ndəji sí mba kar sí ɔgje rɔ sí dɔ mal né gə́ ka̰ darɔ gə́ rɔ gə meḛ sí lé. 12 Njaaje gə́ majee dan njépole-magəje’g mba kar deḛ gə́ d’oo sí gə́ njéra majelje d’im sí ne lé ndá d’a koo néra maji lə sí ɓa d’a kula ne rɔnduba dɔ Ala’g mee ndəa gə́ yeḛ a teḛ dɔ sí’g ɓəi.
13 Njéko̰ɓeeje gə́ rara kara osoje kul no̰ dee’g mbata lə Mbaidɔmbaije ya, lé yeḛ to mbai gə́ o̰ ɓee dɔ sí’g 14 əsé deḛ to njéguburuɓeeje gə́ mbai ula dee mba kar bo̰ néra njéra majelje ɔs ta dee’g ləm, mba kar majikulaje d’uba maji néra dee ləm tɔ kara maji kila koji dɔ dee’g ya. 15 Raje maji ɓa gə mba kudu ne ta gə́ sin lə mbəje, yee ɓa mee Ala ndigi togə́bè ya. 16 Seḭ gə́ toje ŋgankojije lé arje ŋgonkoji lə sí to kubu kon dɔ némeeyèr el nɛ arje néra sí wa bua kuraje lə Ala ya. 17 Maji koo dəwje lai gə́ dəwje ləm, undaje ŋgako̰ síje dan kəm sí’g ləm, ɓəlje Ala ləma, gə ulaje mbai dɔ mbai’g ləm tɔ.
18 Ŋganjélookisije, osoje kul no̰ ɓée síje’g, tədjekag dee, njémeemajije gə njémeekulɔmje ɓa a tədjekag dee gə kar dee el, nɛ a raje mbata lə njérɔkadje tɔ. 19 Mbata dəw gə́ né rəa dɔ buguru’g, nɛ yeḛ ai mée keneŋ sam-sam mbata mée ɓa ulá aree ila ne ŋgonkoji dɔ Ala’g lé ndá yee ɓa gə́ noji ya. 20 Tɔgərɔ ya, dəw gə́ deḛ d’undá mbata néra majel ləa nɛ yeḛ ai mée sam-sam dɔ’g lé see yee ɓa to népidee ne loo gə́ ra wa. Nɛ ɓó lé némeeko̰ ra sí dɔ néra sí gə́ maji’g ɓa seḭ aije meḛ sí sam-sam dɔ’g ndá yee ɓa gə́ népidi sí kəm Ala’g ya. 21 Yee ɓa deḛ ɓar sí ne gə mbəa mbata Kristi lé ai mée sam-sam dan némeeko̰’g gə́ rəa mbata lə sí mba kar néra sí wa bua kea̰-yeḛ nja tɔ. 22 Yeḛ lé ra nékaiya kára el ləm, ta sukəmloo kára kara dəw oo təa’g el ləm tɔ . 23 Deḛ tajee nɛ yeḛ tel taji dee gogo el ləm, deḛ rəa meeyèr nɛ yeḛ tel gə́ ta gə́ yèr ila dee keneŋ el ləm tɔ. Nɛ yeḛ ya̰ rəa ar yeḛ gə́ njekɔrkəmta gə goo rəbee lé . 24 Yeḛ nja ɓa odo kaiyaje lə sí ɔm dəa’g aw ne kaar kag’d mba kar sí j’oo rɔ sí gə́ yoo-dəwje dɔ kaiya’g lə sí ɓa j’isi ne kəmba dɔ néra gə́ ka̰ meekarabasur lé. Dooje gə́ yeḛ iŋga lé gə́ kuma̰ kar ta doo lə sí ər ne kəmsə . 25 Kédé lé seḭ toje asəna gə badje gə́ d’aw kori-kori bèe, nɛ ɓasinè seḭ telje gə́ rɔ njekul sí’g ləm, gə rɔ njekaa dɔ sí’g ləm tɔ .