Kaŋ ge ndu ge Dok ne ne mbya kerra naa ta
Viya̰ ge mḛre naa
(1Kor 9:7-14, Efe 6:5-8, 1Bit 2:18-20)1 Kaage mo mḛre ndu ga̰l ndaar kaka to. Amma moɗege na dimma ne bá go, dore ma, dimma ne ná vya ma go, 2 Naa zaab ge ga̰l ma dimma ne ná ma go, naa zaab ge sḛ jyale ma dimma ne ná vya ge gwale ma go, no pet na ka harcal zi.
Kumur ma
3 Ho̰ kumur ge go na kumur ge fareba ma hormo. 4 Kadɗa kumur da ne vya ma, ko ne náke ma, nama e pe hate kwa bama hir ma a̰se, nama gwa̰ ne nama bá ma kaŋ ge nama ne ke ne bama pe potɗa, go no a kwaɗa Dok ndwara se. 5 Amma ne kumur ge fareba pe, na ge ndu ne na pe to, ge ne é na jobreya ne Dok pal, ge ne wan tene ɗaal ne gyala kaɗeya zi. 6 Amma ne kumur ge ne ke na laar ɓyareya ɗe, su su, ko na ka ne ndwara. 7 No a fare ge mo ne mbya wan nama togor na pal go ne, ne da pe, a ɓo fare a̰me ge eya nama pal to. 8 Kadɗa ndu a̰me in na hir ma to, ko naa ge ne na yadiŋ ma to, ago na sḛ kuri hon fareba ge na ne. Na sḛ waɗe ndu ge ne ho̰ fareba to waɗe.
9 Ge go a he kumur dḭl ge na kaam buwal zi, mbya go na del mbya wara myanaŋgal ɓya, na ka kumur ge ne ka ne obe ɗu kikit, 10 na ka gwale ge naa ne kwa go na ke temel ge kwaɗa, na wá na vya ma kwaɗa, na ka ame gwasal, na ka usi naa ge mbegeya ma koo, na ka mbar naa ge a̰se ma, na ka hon tene ker kaŋ ge daage hir pet ge kwaɗa. 11 Amma kadɗa ne kumur ge sḛ jyale ma ɗe, njaŋge nama dḭl to. Ago swaga ge ene ge sḛ duur ne ne ɗage egle nama, a varse ne Kris, a mbo kat yàl, 12 go no a hat ta seŋgre, ne jo̰ a ya̰ bama wak tuli ge bama ne ke ge zḛ uzi. 13 Uwale, ne jo̰ a ne a̰me ge kerra to, a gá wat zok ma zi cucut, a be go nama temel ge kerra to to ɗeŋgo to, amma gá da ne or naa pe, a wat ta fare ma zi pet, a jan fare ge ne mbya janna to ma. 14 Mbi ɓyare go kumur ge sḛ jyale ma ka yàl, nama to vya ma, nama ḭ nama yàl, na kaage nama ho̰ nee naa ge ho̰l ma viya̰ ge or nee to. 15 Ago kumur a̰me ma mbut a ya̰me viya̰ ya go, a gá kare ne go Saytan pe. 16 Kadɗa gwale ge ne ho̰ fareba da ne kumur ma, na mbá nama, na kaage na ya̰ nama dṵṵl ge ɓase ge Dok ne ma pal to, ne da pe ɓase ge Dok ne ma mba kumur ge fareba ma.
Naa ga̰l ge ɗame naa ma
17 Naa ga̰l ge ne ɗame naa kwaɗa ma mbya a ɓol hormo gḛ, amma nama ge ne ho̰ ta ne waage fare ge Dok ne ma ne hate naa pe ma gwan ɓol na waɗeya. 18 Ago njaŋgeya ma jan go: «Aŋ mbo vwal nday ge temel wak swaga pot swara go to. » «Ndu ge temel mbya ɓol na vaswa.» 19 Kadɗa na naa azi, ko ataa a be mbo ya kaŋge ndu ga̰l ne to, kaage mo vin na to . 20 Nama ge ne ke sone ma, mḛre nama naa ndwara go pet, ne da pe, vo wa̰ naa ge may ma.
21 Mbi jan mo fare ge fareba Dok ndwara se, ne Kris Jeso ndwara se, ne maleka ge talla ma ndwara se, koy eya mbe ma no be ge vareya, be ge ɗaŋge ndu a̰me pe. 22 Há tene avun cap é mo tok ndu a̰me pal to, wá tene sone ge ndu ne zi to. Koy tene yaɗat. 23 Njó mam ɗeŋgo to, ka njot oyo̰r jiya̰l ŋgeŋgeɗo ne mo dul pe, ne jo̰ mo da ne moy laar ɗaɗak. 24 Sone ge naa a̰me ma ne a kwaya̰l go waŋ, be ge ndu gale ne be ge kun nama sarya to. Ge naa ge may ma ne na pe ben zum go̰r go gale. 25 Go no me, kaŋ kerra ge kwaɗa kwa kwaya̰l go, ko nama ge ne ke ɗimil zi ma puy, nama pe mbo ben zum.
Aa dɔ ŋgankojije lé kər-kər
1 Maji kari pa gə dəw gə́ tɔg ta gə́ ərm el nɛ ndəjee asəna gə bɔbije bèe ya, deḛ basaje lé ndəji dee bər-bər to gə́ ŋgakɔḭje ləm, 2 deḛ denéje gə́ tɔg kara ndəji dee to gə́ kɔinje-je ləma, ŋgama̰dje kara ndəji dee to gə́ ko̰ nanije ɓa ti məəi dɔ dee’g mbidi ya ləm tɔ.
3 Maji kari naa ndu deḛ gə́ to gə́ njékəisiŋgaje gə́ gəd lé ta-ta ya. 4 Ɓó lé njekəisiŋga si gə ŋganee əsé ŋgakeaje ndá maji kar deḛ neelé ndoo loo mba kwa noji gə njékoji deeje godə maree’g. Yee ɓa gə́ néndoo lə deḛ gə́ dɔtar gə́ taa kəm Ala lé tɔ. 5 Dené gə́ to njekəisiŋga tɔgərɔ gə́ si gə karee ba lé yeḛ unda mée yel dɔ Ala’g ləm, yeḛ ra ne tamaji oso ne ndòo rəa’g ai ne mée sam-sam loondul’g gə dan kàrá ləm tɔ. 6 Nɛ yeḛ gə́ si mbata rɔlel gə́ ka̰ darəa-yeḛ nja lé yeḛ si kəmba kara nai gə́ né gə́ wəi mba̰ tɔ. 7 Maji kari ar meḛ dee olé dɔ taje’g neelé mba kar dee d’isi gə ta kára dɔ dee’g el tɔ. 8 Ɓó lé nana ɓa tɔs kəmee dɔ njénojije’g ləa gə dɔ njékojeeje’g el ndá debee neelé uba meekun ləa ya̰ mba̰ ləm, yeḛ neelé majel ur dɔ dəw gə́ njetar-Ala’g gə́ tar ɓəi ləm tɔ.
9 Dené gə́ njeŋgao gə́ kára ba ya saar ɓa tel to njekəisiŋga gə́ ləb kojee aḭ rɔ-misa̰ ndá yee ɓa gə́ dəw gə́ d’a ndaŋg ria mee maktub’g lə njékəisiŋgaje, yeḛ gə́ ləbee aḭ rɔ-misa̰ el ɓəi ndá yeḛ as el ɓəi tɔ. 10 Néra majije ləa ɓa d’a kɔr gin rəa ya, ɓó lé yeḛ aa dɔ ŋganeeje kər-kər ləm, wa mbá bur-bur ləm, gə togo gɔl deḛ gə́ to gə kəmee ləm, gə la gə njéndooje ləma, gə ra kula nojije gə́ gə ria-ria ləm tɔ ndá maji ndaŋg ria mee maktub’g ya.
11 Nɛ ɔs njékəisiŋgaje gə́ nai ma̰də lé rəw mbata deḛ lé loo gə́ malee ra dee ar dee ndigi kuba Kristi kyá̰ ndá ndigi taa ŋgaw gə́ raŋg. 12 Yee ɓa deḛ d’uba goo manrɔ lə deḛ gə́ doŋgɔr d’ya̰, d’ɔr ne ta d’ila dɔ dee-deḛ’g ya. 13 Kila tar ɓa gə́ néra dee gə karee el, nɛ deḛ to njékwɔjitaje ləm, gə njékun dɔ mar deeje gə loo-loo pa ne ta gə́ kəm pa el ləm tɔ. 14 Bèe ndá njékəisiŋgaje gə́ nai ma̰də ɓəi lé ma m’ndigi kar dee taa ŋgaw koji ne ŋganje ləm, kar dee d’oo goo loo gə́ mee kəije’g lə dee ləm tɔ, mba kar njeba̰ lé oo ne loo kila ne ta dɔ sí’g el. 15 Mbata njé gə́ na̰je d’ɔs ne badm tel taa ne goo Njekurai mba̰ tɔ. 16 Ɓó lé majikoji gə́ rara ɓa njékəisiŋgaje d’isi kəi ləa ndá maji karee la sə dee ɓó a kya̰ dee dɔ Eglisə’g el, togə́bè ɓa Eglisə a koo loo gə mba la gə njékəisiŋgaje gə́ gəd gə́ d’isi gə kar dee ba lé.
17 Ŋgatɔgje gə́ d’ɔr no̰ Eglisə maji ra ne kula kɔrgoota ləm, gə ndoo mar deeje ləm tɔ lé maji kar dee d’iŋga riɓar gə́ ɔs dɔ maree ya. 18 Mbata maktub gə́ to gə kəmee lé pana: Bɔ maŋg gə́ i ila dɔ kó’g mba karee tal ka̰dee lé i a tɔ təa el. Njekula lé a kaskəm kiŋga dɔ jia ya . 19 Ta gə́ d’ila dɔ ŋgatɔg lé ɓó lé njékootaje jooje munda jen godo keneŋ ndá taa taree el . 20 Deḛ gə́ d’wa gam rɔ dee dɔ kaiya’g lə dee ndá al gin dee gə́ raga gə mba kar mar deeje ɓəl ne.
21 Ma m’tɔgi no̰ Ala’g ləm, gə no̰ Jeju Kristi’g ləma, gə no̰ kuraje lə Ala gə́ dara gə́ d’ɔr dee gə kəmee ləm tɔ mba kari aa dɔ ta ndooje neelé kər-kər gə mba ra gə ŋgaŋgee béréré-béréré ɓó a kɔr ne kəm dəw el. 22 Maji kari ḭ rad ila jii dɔ dəw’g el ləm, ɔm məəi gə mari na̰’d sad loo-kaiya’g ləa el ləm tɔ, i lé tɔs kəmi dɔ rɔi’g mba kar məəi àr ŋgad-ŋgad.
23 Ai mán gə́ kuu kari ba kəmi gə́ kédé-kédé el, nɛ maji kai mán-nduú bəl bèe ɓa mbata dɔ wuri ləm, gə mbata rɔko̰je gə́ jɔgi ta-ta ləm tɔ.
24 Kaiya ra dəwje gə́ na̰je to raga pai-pai mba̰ ɓa ar ta gə́ gaŋg wa ne dɔ dee ɓəi, nɛ ɓee lə dəwje gə́ raŋg lé deḛ lɔm dɔ’g waga ɓa gin kaiya ra dee lé teḛ ne raga ɓəi. 25 Néraje gə́ maji lé kara to raga pai-pai togə́bè ya to tɔɓəi njé gə́ to maji el lé loo lɔm rɔ dɔ dee’g no̰ lé godo ŋga.