Ké me vareya to
1 Mbi ná vya ma, ká me ne vareya a̰me hon fareba ge aŋ ne ge nee Bageyal Jeso Kris ge ne mbya uwareya zi to . 2 Kadɗa ndu a̰me wat ja aŋ zok koteya zi, ne kyaɗa ge dinar na tok zi, ne ba̰r ge siŋli ma na ta, ndu ge a̰se a̰me wat ya ne ba̰r kasagal ma na ta me. 3 Kadɗa aŋ e aŋ haŋgal ya ndu ge ne ka̰ ba̰r ge siŋli ta, aŋ jan na go: «Mo ɗe, ka swaga ge hormo mbe no go,» aŋ jan ndu a̰se go: «Mo ɗe mḛ digi, ko ka mbi koo se ya go.» 4 Swaga ke go mbe no go, aŋ te ke vareya to’a? Aŋ te be naa ge kun sarya ge ne dwatɗa ge sone ma ne to’a?
5 Zá̰ me gale, mbi ná vya ge laar wanna ma! Te be Dok tá naa ge dunya ma ne ndil nama naa ge a̰se ma ne ndwara saŋge nama naa ge njwanjway hon fareba zi ndwara go nama za muluk ge na ne ke wak tuli hon na naa ge laar wanna ma na ne to’a? 6 Amma aŋ ɗe, aŋ ndil naa ge a̰se ma kaŋ senna. Te be naa ge gan ma ke aŋ yál ne to’a? Te be nama zwal aŋ mbo swaga sarya ma go ne to’a? 7 Te be nama sal dḭl ge kwaɗa ge a ne ho̰ aŋ na ne to’a? 8 Amma, kadɗa aŋ ke mborra Eya ge muluk ne pal dimma ne njaŋgeya pal go: «Mo laar wa̰ mo kon dimma ne mo laar ne wa̰ tene go.» Aŋ ke kwaɗa. 9 Amma kadɗa aŋ ke vareya naa buwal zi, aŋ ke sone, Eya wan aŋ wan dimma ne aŋ ne naa ge ya̰l ma ne go. 10 Ago, kadɗa ndu koy Eya ma ya mwaɗak ɗo, yele a̰me ɗu pala, saŋge ya̰l ge may ma ta pet. 11 Ago, Bage ne jya̰ go: «Mo gale ke zina ɓaca», a na sḛ gwan jan ne go uwale: «Mo gale hun siya ɓaca .» Kadɗa mo be ke zina to, amma mo hṵ siya ɗe, mo yele Eya pala. 12 Jya̰ me fare ne ke fare ma dimma ne naa ge a ne mbo kun sarya nama pal ne Eya ge kat suli ne go. 13 Ago ndu ge ne kwa naa a̰se to, a mbo kun na sarya be kwa a̰se, ndu ge ne kwa naa a̰se cot tene ne sarya kunna cot.
Hon fareba ne temel kerra
14 Mbi ná vya ma, a ma hamba ne ge ndu jan go, mbi da ne hon fareba, kadɗa na ne temel kerra to. Na hon fareba mbe da ne pool ge má na ɗaa? 15 Kadɗa ná vya ge son, ko ge gwale ne kaŋ a̰me ge lar na pe to, ko ne kaŋzam ge zamma dam ne dam to, 16 kadɗa ndu a̰me ne aŋ buwal zi jan nama ya go: «Mbo me ne halas, ká̰ me ba̰r ge dṵṵl ma aŋ ta, zá me kaŋzam mbyatɗa!» Be ge aŋ hon nama kaŋ ge ne mbya ma to, aŋ mba nama da ne da ɗaa? 17 Hon fareba go no me. Kadɗa na ke temel to, na sḛ su su. 18 Ndu a̰me da ne pool jan go: «Mo, mo da hon fareba, mbi me, mbi da temel kerra!» Ŋgay mbi hon fareba ge mo ne ge be temel kerra, mbi sḛ me, mbi ba ŋgay mo temel kerra ge mbi ne ge ne ŋgay hon fareba ge mbi ne. 19 Mo ɗe, mo ho̰ fareba go Dok ɗu kikit, mo ke kwaɗa. O̰yom ge seŋgre ma puy a da ne hon fareba mbe go me, a ndat ndat .

20 O ndu ge pala tṵ! Mo ɓyare kwa go, hon fareba be temel kerra na a̰me pe ne to’a? 21 Nee bá Abraham Dok ndi go na ndu ge dosol ne da ne na temel kerra ta to’a? Te be tyare na vya Isaku twal tuwaleya pal to’a ? 22 Ndi gale, hon fareba ge na ne ma ne na temel kerra a ka ke temel dagre. Da ne na temel kerra ma ta hon fareba ge na ne wak dé ya wiya no. 23 A go no, fare njaŋgeya wak wi no, na ge ne jya̰ go: «Abraham ho̰ fareba Dok ta, Dok ndi na no go na ndu ge dosol ne,» tó na no go na na kondore ne . 24 Ndi me gale, da ne temel kerra ma ta Dok ndi no go ndu dosol, a be ne hon fareba ta ɗeŋgo to.
25 Ke ne gwale kaya Rahab go no me. Da ne na temel kerra ma ta Dok ndi no go na ndu ge dosol ne. Ago na sḛ ame naa ge temeya ma ge Israyela ma ne na yadiŋ, e nama gwanna ne viya̰ ge ɗogle no . 26 Dimma ne duur ge be o̰yom ne na zi ne su go, hon fareba ge be temel kerra su su.
Ɔrje kəm dəwje el
1 Ŋgakɔmje, seḭ gə́ unje meḛ sí arje Jeju Kristi Mbaidɔmbaije lə sí gə́ d’ula rɔnduba dəa’g mba̰ lé maji kar sí ɔrje kəm dəw kára kara el. 2 Ǝ̰jije ta nee ooje: Dəwje joo ree mee kəi-kwa-dɔ-na̰’g lə sí ar yeḛ gə́ kára lé ŋgama larlɔr to jia’g ləm, kubu gə́ bḭ maji to rəa’g ləm tɔ. Yeḛ gə́ njekɔm’g joo lé to gə́ njendoo, kubu gə́ ŋgisi bḛji-bḛji ɓa to rəa’g yeḛ ree tɔ. 3 Seḭ ɔrje kəm yeḛ gə́ to njekubu gə́ bḭ maji lé seḭ uláje pana: I lé ree s dɔ kag sí mbai gə́ nee, nɛ seḭ ulaje njendoo lé pana: Aar tar nu, əsé ree si gin kali gə́ m’tura gɔlm m’ɔm keneŋ. 4 Ɓó lé seḭ raje togə́bè mbuna sí’g ndá see seḭ ɔrje kəm dəwje el wa. See seḭ raje gə goo takə̰ji lə sí gə́ to majel el wa.
5 Ooje ta nee maji, ŋgakɔmje gə́ m’unda sí dan kəm’g: See Ala ɔr kəm deḛ gə́ to gə́ njéndooje kəm dəwje gə́ naŋg nee mba kar dee to bao-meekunje ləm, mba kar ɓeeko̰ gə́ yeḛ un ndia mba kar deḛ gə́ d’undá dan kəm dee’g lé d’a to njeaje ya ləm tɔ lé el wa. 6 Seḭ nja, seḭ ilaje rɔkul dɔ njendoo’g. See baoje lé d’ula busu dɔ sí’g el wa. See to deḛ nja ɓa ndɔr sí d’ɔm sí loo-gaŋg-rəwtaje’g lé el wa. 7 See dee d’ila ndɔl dɔ ri gə́ maji lə yeḛ gə́ seḭ toje kea̰ lé el wa.
8 Ɓó lé, seḭ raje torndu gə́ maji dum areeje ɔr rɔd gə goo ta gə́ to mee maktub’g pana: Seḭ a kundaje mar síje dan kəm sí’g to gə́ seḭ ra gə rɔ sí bèe lé ndá seḭ raje maji ya . 9 Nɛ ɓó lé seḭ ɔrje kəm dəwje ndá seḭ raje kaiya tɔɓəi godndu lé ila ta dɔ sí-seḭ gə́ alje ta təa’g tɔ. 10 Mbata nana ɓa gə́ aa dɔ godnduje lai nɛ lal ra née kára ndá d’ila kəm maree’g pad ya. 11 Tɔgərɔ ya, yeḛ gə́ pana: Ndalje mɔdkaiya el lé yeḛ kara tel pa tɔɓəi pana: Maji kar sí tɔlje dəw el tɔ. Bèe ndá ɓó lé seḭ ndalje mɔdkaiya el nɛ seḭ tɔlje dəw ndá seḭ alje ta ta godndu’g lé ya . 12 Lé riri gə́ seḭ paje əsé seḭ raje lé ndá ə̰jije ooje godndu gə́ wɔji dɔ ŋgankojije ɓa a gaŋg rəwta dɔ sí’g. 13 Yeḛ gə́ meekɔrjol ləa godo ndá loo-gaŋg-rəwta lé meekɔrjol ləa a godo keneŋ tɔ. Nɛ meekɔrjol lé rəwta-gaŋg a kudu ne tɔ.
Meekun gə néra
14 Ŋgakɔmje, yeḛ gə́ pana: Neḛ n’to gə́ njemeekun, nɛ nérea gə́ maji gə́ wɔji dɔ meekun ləa godo ndá see meekun ləa to né gə́ banwa. See meekun neelé askəm kajee wa. 15 Ɓó lé ŋgoko̰ sí gə́ diŋgam əsé yeḛ gə́ dené d’aw gə kudu dee dum əsé nésɔ lal dee gə ndɔ dee ndɔ dee 16 ɓa dəw kára mbuna sí’g ula dee pana: Awje gə meelɔm arje rɔ sí gao ləm, arje meḛ sí nda̰ ləm tɔ, nɛ ɓó lé seḭ ar deeje né gə́ d’aw ndée mbata lə darɔ dee el ndá see majee a to né gə́ banwa. 17 Meekun lé kara to togə́bè tɔ. Ɓó lé néra gə́ maji ləa godo ndá meekun lé to ndiŋ tɔ.
18 Nɛ dəw kára a pa pana: I nja to gə́ njemeekun, nɛ ma lé m’to gə́ njera née. Tɔjim meekun ləi gə́ lal ra né dɔ’g, nɛ ma lé néram gə́ maji ɓa m’a kwa kwɔji ne gin meekun ləm. 19 I ə̰ji məəi’g pana: Ala kára ba kiao, yee ɓa i ra maji, nɛ ndilje gə́ majel kara d’ə̰ji meḛ dee’g togə́bè tɔ ndá dee ndəb ne pəd-pəd. 20 Ǝi, i dəw gə́ gə mḭdé ba lé see kəmi inja dɔ’g bərəŋ el ɓəi wa. Meekun gə́ lal ra née ndá to gə mḭdé ba tɔ. 21 Abrakam, bɔ síje lé loo gə́ yeḛ un ŋgonee Isaak ya̰ gée dɔ loo-nékinjaməs’g ar Ala lé yee ɓa deḛ d’ée né gə́ dəw gə́ njemeekarabasur ɓəi. See to togə́bè el wa . 22 I oo gao, meekun ləa orè na̰’d més gə né gə́ yeḛ ra ndá goo nérea ɓa meekun ləa ɔr ne dɔ njal ya. 23 Yee ɓa ta gə́ ndaŋg mee maktub’g lé tɔl ne ŋgaŋgee bém pana: Abrakam ɔm mée dɔ Ala’g, meekun lé Ala ée ne sur gə́ dəw gə́ njemeekarabasur, yee ɓa deḛ ɓaree ne kuramar Ala ya . 24 Seḭ ooje gao, néra dəw ɓa, d’a kée ne gə́ dəw gə́ njemeekarabasur ɓó mbata meekun ləa gə́ karee el.
25 Rahab, kaiya-dené lé kara loo gə́ yeḛ wa njékaḭkulaje gə́ rəa’g ar dee taa rəw gə́ raŋg lé see nérea neelé ɓa deḛ d’ée ne gə́ dəw gə́ njemeekarabasur tɔ el wa . 26 To gə́ darɔ gə́ kankəmrɔ godo keneŋ wəi mba̰ ndá meekun gə́ lal ra née kara to né gə́ wəi mba̰ tɔ.