Lai tǝ ɓǝ syee mor masǝŋ ki ra
1 Wee pa ɓe, me 'yah we foo ɓǝ fan mai mo joŋ pa man lii mai mo syeera ne Mosus. Ara daŋ syeera mor swãh bamme, ara daŋ yeera mabii Syẽ. 2 Ara daŋ nyiŋra baptisma pǝzyil swãh ah ne pǝ mabii ah ne Mosus. 3 Ara daŋ rera farel ma Tǝ'yak vaŋno, 4 daŋ zwahra fazwan ma Tǝ'yak vaŋno, zwǝra wo pǝɗakka ma Tǝ'yak mo tǝ syee ne ra, pǝɗakka ah Kristu yo. 5 Amma so Masǝŋ laa pǝ'nyah ne kǝlii za ki tǝgǝǝ ɓǝǝr a, mor ah leara ge sǝŋ kǝsyicok wukra.
6 Fan mai daŋ joŋ ɓo ka cuu fan nyi na, mor ka na yea ne 'yah joŋ fan maɓe' tǝgbana mo joŋra ka. 7 We syee mor masǝŋ ki ra tǝgbana za ki kǝsyil ɓǝǝ mo joŋra ka, tǝgbana Ɗerewol mo faa: Za haira ge sǝŋ ka ren fan ne zwah fanne, so urra sǝŋ ka dǝdaa. 8 Na joŋ ɓǝǝ na za ki kǝsyil ɓǝǝ mo joŋra ka, za ujenere jemma gwa tǝtǝl sai leara ge sǝŋ wukra com vaŋno. 9 Na lii Dǝɓlii tǝgbana za ki kǝsyil ɓǝǝ mo joŋra ka, soo lwǝǝ ra peera tǝɗe'. 10 We kyãh ɓǝ nyee tǝgbana za ki kǝsyil ɓǝǝ mo joŋra ka, angeloi ma ik wul ik ra tǝɗe'.
11 Fan mai daŋ joŋ wo ɓǝǝ nai mor ka cuu fan nyi za ki, so ɓǝ ah ŋwǝǝ ɓo mor ka lai na. Mor na kaa ɓo pǝ cok mai zah'nan vǝr fan mo gwari o.

12 Dǝɓ mo lǝŋ zye uu ɓo, mo joŋko yella ka mo leeko ka. 13 Kǝǝ mai moo lwaa we daŋ, mai moo gin wo za daŋ yo. Masǝŋ Dǝɓ tǝ goŋga yo, a ga joŋ ɓǝ faa ahe, ka soɓ kǝǝ ka kǝǝ we kal tǝ swah suu ɓii ka we gak uu gŋ ka ya. Amma ne cok mai kǝǝ mo ga lwaa we, a ga nyi swah nyi we ka we gak pǝ̃ǝ gŋ.
14 Mor maiko za 'yah ɓe, we ɗuu ɓǝ syee mor masǝŋ ki ra. 15 Me tǝ faa wo ɓii na dǝɓ moo faa ɓǝ nyi za ma ne tǝtǝlli. We foo ɓǝ mai me tǝ faa ne suu ɓii ɗao. 16 We foo ɓǝ tahsah ah mo ẽe ɓo mai naa joŋ osoko nyi Masǝŋ tǝl ahe. Ne cok na tǝ zwan ɓe, ka na tai ɓo ka ne syim Kristu ya ne? Tǝwaa ah mai naa ɓǝlli: ne cok na tǝ ren ɓe, ka na tai ɓo ka ne suu Kristu ya ne? 17 Mor tǝwaa ah a vaŋno, ana pǝpãare, na joŋ suu vaŋno, ana daŋ na ren tǝwaa tǝ vaŋno.
18 We ẽe za Israel ɗǝ. Za mai moo renra fan mai moo nyira mor joŋ syiŋrĩ, taira ɓo ne Masǝŋ pǝ cok joŋ syiŋ ah ta. 19 Me 'yah faa ɗǝ sye ne? Masǝŋ ki cam wala nǝǝ mai moo ŋgoŋra joŋ syiŋ ne ko ŋ a pǝyǝk ye ne? 20 Ka nai ya. Me faa sye: fan mai za bai iŋ moo joŋra syiŋ ne ko a joŋra ne wo coksyiŋrĩ, ka wo Masǝŋ ya. Me 'yah we tai ki ne coksyiŋ ya. 21 We ka gak zwǝ fan pǝ tahsah Dǝɓlii ne tahsah coksyiŋ gwa daŋ ya. We ka gak re fan zah taabǝl Dǝɓlii ne taabǝl coksyiŋ gwa daŋ ya. 22 Wala na 'yah ka kǝǝ Masǝŋ ka joŋ tǝwon ne? We lǝŋ ana pǝswah kal ko ɓe ne?
We joŋ fan daŋ mor ka yii yǝk Masǝŋ
23 Za ki faara: Na no ne fahlii ka joŋ fan daŋ. Oho, so fan ka pǝsãh ne lii ah daŋ ya. A so faara kpǝ: Na no ne fahlii ka joŋ fan daŋ. Amma ma ɓe me faa: Fan daŋ ka gak gbah jol man daŋ ya. 24 Dǝɓ mo kyeɓko fan mor suu syak ah ka, amma mo kyeɓko mor za ki.
25 We no ne fahlii ka ren nǝǝ mai mo leera pǝ luma nǝǝ daŋ bai fifii tǝl ahe, mor ɓǝ fatan zahzyilli. 26 Mor tǝgbana Ɗerewol mo faa: Sǝr tǝkine fan mai mo gŋ daŋ mǝ Dǝɓlii yo.
27 Dǝɓ ma bai iŋ ah mo ɗii we ka ga ren farel ɓe, we zyii ɗii ah ka ga gŋ ɓe, ka we re farel mai mo ge kan pel ɓii daŋ bai fii ɓǝ ahe, mor ɓǝ fatan zahzyilli. 28 Dǝɓ ki mo ge faa nyi we: Nǝǝ mai ŋgoŋra joŋ syiŋ ɓo wo masǝŋ ki ra ne ko ɓe, ka we re farel ah ka, mor ɓǝ dǝɓ mai mo faa ɓo nyi we tǝkine ɓǝ fatan zahzyilli. 29 Me faa ɓǝ ah nai mor ɓǝ fatan zahzyil ma ɓii ya, amma mor ɓǝ fatan zahzyil mǝ dǝɓ ahe.
Amma za ki fiira fii faa: Mor fẽe fan mai me ne fahlii ah fatan zahzyil za ki so yee zah ɓe tǝl ah ne? 30 Me joŋ osoko nyi Masǝŋ tǝ fan mai me tǝ ren ɓe, mor fẽe a so faara ɓǝɓe' tǝ ɓe tǝ ɓǝ farel mai me joŋ osoko nyi Masǝŋ tǝl ah ne?
31 Mor ahe, koo we tǝ ren fanne, koo we tǝ zwan fanne, koo we tǝ joŋ fẽene, we joŋ daŋ mor ka yii yǝk Masǝŋ. 32 We yea tǝgbana fan ma ɓee tǝ ɓal tǝl ah wo Yahuduen ka, wo za mai mo ye ka Yahuduen a laŋ ka, koo wo eklesia Masǝŋ ka ta. 33 We joŋ tǝgbana me. Pǝ fan daŋ me tǝ joŋ ɓe, me ka kyeɓ ka joŋ fan ma 'nyah suu ɓe ya, amma fan ma 'nyah suu za pãa daŋ mor ka mo ǝ̃ǝra.
Néra Israɛlje lé to gə́ nétɔji lə sí ya
1 Ŋgakɔmje, tɔgərɔ ya, ta neelé ma m’ndigi kar sí síje keneŋ dɔ mbə’g el: ka síje lai lé d’isi gin mum gə́ wa kəm kàr’g ləm, deḛ lai d’unda baa-boo-kad dana gaŋg ləm , 2 mum gə́ dəb dɔ dee’g gə baa-boo-kad gə́ deḛ gaŋg lé deḛ ra dee ne batɛm gin Moyis’g ləm, 3 deḛ lai d’usɔ nésɔ gə́ ka̰ Ndil lé . 4 Deḛ lai d’ai nékai gə́ ka̰ Ndil lé yee ɓa to mán gə́ uba kaar mbal’g tir-tir gə́ ndolè goo dee. Mbal neelé m’wa m’wɔji ne Kristi . 5 Nɛ njé gə́ na̰je bula mbuna dee’g taa kəm Ala el mbata deḛ d’udu ne dɔdilaloo’g .
6 Néje nee lai teḛ dɔ dee’g togə́bè mba to ne nétɔji mbata lə sí ɓó gə mba kar sí n’tusu rɔ sí j’ya̰ dan mal néje gə́ majel gə́ ra sí to gə́ ra dee kédé lé el . 7 Maji kar sí toje njépole-magəje to gə́ njé gə́ na̰je gə́ mbuna dee’g lé el. To gə́ deḛ ndaŋg mee maktub’g pana: Koso-dəwje d’isi naŋg gə mba sɔ gə kai ɓa gə mba kuba loo kḭ ndam ɓəi . 8 Maji kar sí n’tusu rɔ sí j’ya̰ dan mɔdkaiya’g to gə́ njé gə́ na̰je gə́ mbuna dee’g ra lé el, deḛ ra togə́bè ya nɛ mee ndəa gə́ kára ba ya d’wəi keneŋ d’as tɔl-dɔg-loo 23 . 9 Ar sí naaje meekuru lə Mbaidɔmbaije to gə́ njé gə́ na̰je mbuna dee’g na̰ lé el, deḛ ra togə́bè ya nɛ li to̰ dee tɔl dee ar dee d’udu guduru . 10 Imje na̰ to gə́ njé gə́ na̰je mbuna dee’g d’im ne na̰ lé el, deḛ lé deḛ ra togə́bè nɛ njetuji dəwje ndum dee ne mburug-mburug .
11 Néje lai gə́ teḛ dɔ dee’g lé to nétɔji sí ya. Deḛ ndaŋg taree d’ar sí mba ndəji sí ne, jeḛ gə́ rudu ndəa a gə kun dɔ sí’g lé. 12 Togə́bè ɓa maji kar yeḛ gə́ ə̰ji ta mée’g pana: Neḛ n’aar tar lé tɔs kəmee dɔ rəa’g, nà a kɔd koso. 13 Né gə́ rara ɓa gə́ naa sí lé naa gar síje togə́bè tɔ, ɓó al dɔ siŋga dee el. Ala lé to njemeenda londoŋ ndá yeḛ a kya̰ né gə́ naa sí karee al dɔ siŋga sí el nɛ yeḛ nja a kar sí siŋga sí ləm, yeḛ a ra rəw kar sí dumje ne dɔ né gə́ naa sí lé tɔ.
14 Yee gə́ bèe ɓa, ma m’ula sí ne, seḭ gə́ ma m’unda sí dan kəm’g lé mba kar sí saaje rɔ sí rɔ magə-poleje’g. 15 Ma m’oo sí gə́ njékəmkàrje ɓa ma m’wɔji ne sə sí taje neelé tɔ. Naaje ta gə́ ma m’pa lé ooje tɔ. 16 Ŋgo-kai-né gə́ Ala tɔr ne ndia dɔ sí’g gə jeḛ n’tɔr ne ndu sí dɔ’g lé see to né gə́ ɔm meḛ sí na̰’d sad gə məs Kristi lé el wa. Muru gə́ jeḛ j’wa n’gaji lé see to né gə́ ɔm sí na̰’d gə darɔ Kristi lé el wa. 17 To gə́ muru lé to gə́ kára ba ya ndá jeḛ gə́ n’to dəwje bula kara n’toje ne darɔ gə́ kára ba to: mbata jeḛ lai jeḛ mbo̰ na̰ dɔ muru gə́ kára’g lé ya mba kiŋgaje gajee gə́ wɔji dɔ sí dɔ sí.
18 Aa ooje, ta gə́ wɔji dɔ deḛ gə́ to Israɛlje gə goo darɔ dee lé: deḛ gə́ d’usɔ da nékulje gə́ d’inja gə́ məs lé see deḛ d’ɔm meḛ dee na̰’d sad gə loo-nékinjaməs lé el wa . 19 See ma m’pa banwa. Da nékulje gə́ deḛ tɔl dee pole ne magəje əsé darɔ magəje lé see ma m’pana: To gə́ kankəmné wa. Wah! ma m’pa bèe el. 20 Ma m’pana: Né gə́ njépole-magəje pole ne magəje lé deḛ d’inja gə́ məs d’ar ndilje gə́ yèr lé ɓó d’ar Ala el. Togə́bè ɓa, ma m’ndigi kar sí ɔmje meḛ sí na̰’d sad gə ndilje gə́ yèr lé el . 21 Seḭ asjekəm kaije né gə́ mee ŋgo-kai-né’g lə Mbaidɔmbaije gə korè gə ka̰ ndilje gə́ yèr na̰’d el ləm, seḭ asjekəm sije ta ka nésɔ’g lə Mbaidɔmbaije gə korè gə ka̰ ndilje gə́ yèr lé el ləm tɔ. 22 See j’a kɔs gel kəmkəḭ lə Mbaidɔmbaije wa. See siŋga sí ur dɔ kea̰’g wa .
23 Néje lai lé d’ɔg loo ra el, nɛ néje gə́ na̰je lé to kəm ra el tɔ. Néje lai lé d’ɔg loo ra el, nɛ néje gə́ na̰je a kar sí undaje siŋga sí dɔ maree’g el tɔ . 24 Maji kar dəw kára kara saŋg né gə́ wɔji dɔ maji ləa-yeḛ gə karee el nɛ maji kar nana kara saŋg né gə́ wɔji dɔ maji lə maree ya.
25 Dakas daje lai gə́ ndogo loo-ndogo-da’g lé maji kar sí sɔje gə́ sɔ ɓó dəjije gelee gə meekaar el. 26 Mbata naŋg neelé gə néje lai gə́ to keneŋ lé to gə́ ka̰ Mbaidɔmbaije ya .
27 Ɓó lé dəw gə́ un mée el lé ɓar sí ɓar nésɔ ɓa ndigi kawje səa kəi ləa ndá néje lai gə́ d’un d’ar sí lé maji kar sí sɔje gə́ sɔ ŋga ɓó dəjije gelee gə meekaar el ŋga. 28 Nɛ ɓó lé dəw ula sí pana: Né gə́ neelé d’inja gə́ məs pole ne né ndá maji kar sí sɔje el gə mbəa-yeḛ gə́ njekula sí taree ləm, gə mba meḛ sí gə́ to kərm ləm tɔ. 29 Ma m’pata nee gə mba meḛ sí-seḭ el nɛ ma m’pa gə mba mee yeḛ gə́ raŋg.
See ban ɓa né gə́ ma m’oo gə́ né gə́ m’askəm ra lé m’a kar meekaar lə marm ɔgm dɔ’g wa. 30 Ɓó lé m’usɔ né ɓa m’ra Ala oiyo dɔ’g ŋga see ndɔlee a kwa dɔm gə mba ri ɓəi wa.
31 Bèe ndá lé né gə́ sɔje əsé né gə́ aije əsé né gə́ rara gə́ seḭ raje kara maji kula ne rɔnduba dɔ Ala’g lé. 32 Maji kar sí ilaje Jibje əsé Grekje əsé Eglisə lə Ala kag el, 33 raje to gə́ ma kara m’ula rɔm ndubu gə mba ra dɔ néje’g lai gə mba taa ne kəm dəwje lai ɓó m’saŋg né gə́ wɔji dɔ maji ləm-ma gə karm el. M’saŋg né gə́ wɔji dɔ maji lə koso-dəwje bura mba kar dee d’aji ne.