Filistien nyiŋra sunduku gbanzahe
1 Ɓǝ faa Samuel zyaŋ za Israel daŋ. Ne cok ah za Israel pǝ̃ǝra ka zyaŋ ki ne Filistien mor ka ruura salle. Ge cwãara ma ɓǝǝ pǝ cok Eben-Ezer. Filistien laŋ cwãara ma ɓǝǝ Afek. 2 Filistien zyeɓra suu ka ruu sal ne za Israel. Ne cok sal mo gbǝ ki o, Filistien ikra za Israel zah sal ah tǝgbana ujenere nai. 3 Za so jinra ge cok ɗǝrri, zaluu Israel faara: Dǝɓlii soɓ Filistien ik na tǝ'nah nai mor fẽene? Na ge ɓaŋ sunduku gbanzah Dǝɓlii yaŋ Silo ge kǝsyil man ne ko, ka mo ǝ̃ǝ na jol za syiŋ mana. 4 Za peera pee ge yaŋ Silo ka mo ɓaŋra sunduku gbanzah Dǝɓlii ma ne swah daŋ mai mo kaa ɓo kǝsyil cerubim. Wee Eli matǝ gwa Hofni ne Fineas kaara ɓo gŋ ne sunduku Dǝɓlii.
5 Ne cok sunduku gbanzah Dǝɓlii mo ge dai cok ɗǝrri, za Israel daŋ ŋwaara ɓǝ pǝ'man ne laa pǝ'nyahre, ŋhaa sǝr laŋni. 6 Za Filistien laara ɓǝ ŋwaa ɓǝǝ ne laa pǝ'nyah ɓǝǝ faara: Ɓǝ ŋwaa mai mo tǝ ŋwaa cok ɗǝr Yahuduen a 'yah cuu ɓǝ fẽene? So laara sunduku Dǝɓlii ge dai ɓo cok ɗǝr ɓǝǝra. 7 Filistien ɗuura galle, faara: Masǝŋ ge ɓo cok ɗǝr ɓǝǝra. So faara: Ɓǝ gaɓ lwaa na ɓe, mor fan ma morãi joŋ taa ya. 8 Gaɓ lwaa na ɓe, azu ye ga wǝǝ na jol Masǝŋ maswah mai ne? Masǝŋ mai mo ik Egiɓien kǝsyicok ne bone camcam ko. 9 Awe Filistien, we swaa suu ɓiiri, we yea na za wǝǝre, mor ka we joŋ byak nyi Yahuduen tǝgbana mo joŋra nyi we ka, we yea na za wǝǝre, we ruu salle.
10 Filistien ruura salle, ikra za Israel, zune daŋ ɗuu kal ge yaŋ ahe. Ikra za pǝlli, za Israel mai mo gera ne ɓalle, za wuk kǝsyil ɓǝǝ ujenere jemma sai. 11 Filistien nyiŋra sunduku Masǝŋ, wee Eli matǝ gwa Hofni ne Fineas wukra.
Wul Eli
12 Dǝɓ ki vaŋno kǝsyil ban Benyaamin pǝ̃ǝ gin zah sal ɗuu ge dai yaŋ Silo com moo ta. Mbǝro ah ŋgǝ̃ǝ nyẽrĩ nyẽrĩ, so tǝtǝl ah daŋ sǝr o. 13 Ne cok mo ge daini, ka Eli kaa ɓo tǝ fakal ah kah zahfah ka laa ɓǝ, mor zahzyil ah tǝ swaa ɓǝ sunduku gbanzahe. Ne cok dǝɓ ah mo dan tǝgǝǝ yaŋ mo kee ɓǝ ah nyi zana, yee ŋwaa tǝgǝǝ yaŋ ne lii ah daŋ. 14 Eli laa cii yee ŋwaa, so fifii: Ɓǝ ŋwaa mai ɓǝ ŋwaa fẽe ye ne? So dǝɓ ah hǝǝ gwari ge kee ɓǝ ah nyi Eli. 15 (Ka Eli joŋ syii ɓo jemma doraŋ tǝtǝl nama nahnǝn ah laŋ rǝ̃ǝ ɓe, ka gak kwan cok yao.) 16 Dǝɓ ah faa nyi Eli: Me ur gin zah sal ge, me ɗuu gin zah sal ge ɓo tǝ'nahko. Eli fii ko faa: A fẽe ye joŋ ɗah ɓo gŋ ne na ɓe? 17 Dǝɓ ma gin ne ɓǝ ah zyii faa: Za Israel ɗuura pel Filistien ɓe, ikra za kǝsyil za man pǝlli ta. Wee ɓo matǝ gwa, Hofni ne Fineas, wukra ɓe, so nyiŋra sunduku Masǝŋ ɓe ta.
18 Ne cok Eli mo laa ɓǝ sunduku gbanzahe, lee gin tǝ fakal ah nǝfal ge sǝŋ kah zahfah hao solle, wuu, mor dǝɓ ah tam ɓe, so suu ah a pǝyǝk ta. Joŋ lakaali kǝsyil za Israel syii jemma nai.
Wul mawin Fineas
19 Gor ah mawin Fineas a ne ɓilli, a gwari ne byaŋ o. Ne cok mo laa nyiŋra sunduku Masǝŋ ɓe, so ne mai mo laa gor ah wǝ ɓe, wor ah laŋ so wǝ ɓe ta, kea ge sǝŋ byaŋ. Mor ɓǝr syen byaŋ ge lwaa ko sǝ o. 20 Ne cok mo tǝ yah wunni, ŋwǝǝ mai mo haira ɓo kah ah faara nyi ko: Mo ɗuu gal ka, mor mo byaŋ we wor ɓo. Amma zyii ɓǝ ki ya, kan syee ah laŋ ya ta. 21 Ɗii wel ah ne Ikabod, mor faa: Yǝk woŋ ki ne za Israel ɓe. Faa nai tǝ ɓǝ mai mo nyiŋra sunduku gbanzah ne mai gor ah mo wǝ ɓo ne wor ah daŋ. 22 Faa: Yǝk woŋ ki ne za Israel ɓe, mor nyiŋra sunduku Masǝŋ ɓe.
Pilistije dum dɔ Israɛlje taa sa̰duk-manrɔ lə Ala lé
1 Samel un ta pa ar Israɛlje lai.
Ndá Israɛlje lé teḛ d’aw d’iŋga Pilistije mba rɔ sə dee. Deḛ d’wa loo-si dee mbɔr Eben-Ejer’g dəb ləm, Pilistije kara d’wa loo-si dee Apek’g ləm tɔ. 2 Pilistije ree d’aar loo-kaar dee’g gə mba rɔ gə Israɛlje ndá rɔ lé ḭ ya tɔ. Pilistije tɔl Israɛlje loo-rɔ’g d’as dəwje tɔl-dɔg-loo-sɔ (4.000) jén bèe. 3 Njérɔje tel d’aw loo-si dee’g ndá ŋgatɔgje lə Israɛlje pana: See gelee ban ɓa Njesigənea̰ ya̰ sí ar Pilistije təd sí rɔ ɓogənè wa. Ar sí j’awje Silo j’aw j’unje sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ j’areeje ree to mbuna sí’g mba karee taa sí ji njéba̰je’g lə sí.
4 Togə́bè deḛ d’ula kula Silo d’ar dee d’un sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ gə́ njeboo-néje gə́ loo-siée to mbuna Nékundaje gə́ dara’g lé ree ne. Opni gə Pines, ŋgalə Eli gə́ joo lé d’aar keneŋ gə sa̰duk-manrɔ lə Ala na̰’d tɔ . 5 Loo gə́ deḛ ree gə sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ lé loo-si dee’g ndá Israɛlje bura d’ila boo-ndu dee naŋg wəl gə rɔlel d’ar naŋg ɓar ɓigi-ɓigi.
6 Kaa bula lə deḛ gə́ d’unda lé oso mbi Pilistije’g ndá deḛ pana: Kaa bula gə́ d’unda gə́ ɓar loo-si Ǝbrəje’g lé see gelee to ɗi wa. Ndá deḛ d’oo to gə́ deḛ ree gə sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ lé loo-si dee’g ya. 7 Pilistije ɓəl mbata deḛ d’oo to gə́ Ala ree loo-si dee’g ndá deḛ pana: Meeko̰ oso dɔ sí’g! Mbata un kudee kédé saar ɓasinè lé yeḛ si mbuna dee’g el. 8 Meeko̰ oso dɔ sí’g ya! See na̰ ɓa a taa sí ji magəje gə́ njésiŋgamoŋje’g nee wa. To magəje gə́ nee ɓa kunda njé gə́ Ejiptə lai gə yoo-kosoje gə́ gə ri dee ri dee dɔdilaloo’g lé ya. 9 Seḭ Pilistije lé waje rɔ sí kɔgərɔ gə́ diŋgamje mba kar sí toje ɓərje lə Ǝbrəje to gə́ deḛ to ne ɓərje lə sí kédé lé bèe el. Waje rɔ sí gə́ diŋgamje ya rɔ deeje.
10 Pilistije rɔ ndá deḛ dum dɔ Israɛlje lé. Nana kara aḭ aw mee kəi-kubu’g ləa-ləa. Rɔ lé ndum dəwje mburug-mburug ndá tɔl Israɛlje gə́ to gə́ goŋ-rɔje as tɔl-dɔg-loo-rɔ-munda (30.000). 11 Pilistije lé taa sa̰duk-manrɔ lə Ala ləm, Opni gə Pines, ŋgalə Eli gə́ joo lé kara d’wəi ləm tɔ.
Kwəi lə Eli lé
12 Mee ndəa gə́ neelé ya dəw gə́ Bḛjami kára ḭ loo-rɔ’g aḭ pəd-pəd teḛ Silo, ndá kubuje ləa til hao̰-hao̰ ləm, kor wa dəa lururu ləm tɔ. 13 Loo gə́ yeḛ ree lé ndá Eli si dɔ kali’g ləa mbɔr rəw’g si ŋgina mbata mée to kərm gə́ dɔ sa̰duk-manrɔ’g lə Ala. Loo gə́ dəw neelé ree mee ɓee-boo’g ləm, ɔr sor néje ləm tɔ ndá dəwje lai gə́ mee ɓee-boo’g lé d’ɔm dɔ no̰’g no̰ birim-birim. 14 Loo gə́ Eli oo ndu no̰ gə kii lé ndá yeḛ pana: Kaa bula lə dəwje gə́ ɓar lé see gelee to ɗi wa. Léegəneeya dəw neelé ree ula Eli taree tɔ. 15 Eli lé ɓuga yaa̰ ləm ləbee aḭ rɔ-jinaikara-giree-jinaijoo ləma, kəmee to bibli ndá yeḛ askəm koo ne loo el ləm tɔ. 16 Dəw lé ula Eli pana: M’ḭ loo-rɔ’g ləm m’ɔd ta rɔ’g ɓogənè ya ɓa m’aḭ m’ree nee.
Eli dəjee pana: Ŋgonəm, see ɗi ɓa teḛ wa.
17 Yeḛ gə́ nje ree gə ta neelé ilá keneŋ pana: Israɛlje d’aḭ no̰ Pilistije’g ləm, njérɔje d’iŋga yoo d’wəi mburug-mburug ləm, Opni gə Pines, ŋganije gə́ joo lé kara d’wəi ləma, sa̰duk-manrɔ lə Ala kara deḛ taa kén ləm tɔ.
18 Léegəneeya loo gə́ ta gə́ wɔji dɔ sa̰duk-manrɔ lə Ala teḛ təa’g ndá Eli ḭ dɔ kali’g ləa oso gaŋnda kel tarəwkəi’g. Yeḛ ɔs gwɔbee naŋg təd ndá wəi mbata yeḛ ɓuga mba̰ ləm, yeḛ boi ləm tɔ. Yeḛ to njegaŋ-rəwta lə Israɛlje ləbee rɔ-sɔ.
19 Memeeje gə́ to dené lə Pines lé aw gə kèm ar nai lam bèe a gə koji ŋgon. Loo gə́ yeḛ oo ta sa̰duk-manrɔ lə Ala gə́ deḛ taa ləm, oo ta kwəi lə məmeeje gə ŋgabeeje gə́ d’wəi ləm tɔ ndá yeḛ wa naŋg bəbərə ndá oji ŋgon mbata ndóo ɔsee rad ya. 20 Loo gə́ yeḛ a gə kwəi ndá denéje gə́ d’isi mbɔree’g lé d’ulá pana: Ɓəl el, mbata i oji ŋgon gə́ diŋgam!
Nɛ yeḛ ila dee ta’g el ləm, yeḛ oo ta lə dee gə́ né el ləm tɔ. 21 Yen ŋga yeḛ unda ri ŋgon lé lə I-Kabod pana: Rɔnduba sa rəa rɔ Israɛl’g.
Mbata sa̰duk-manrɔ lə Ala gə́ deḛ taa ləm, mbata lə məmeeje gə ŋgabeeje lé ləm tɔ ɓa yeḛ pa ne bèe gə mbəa. 22 Yeḛ pana: Rɔnduba sa rəa rɔ Israɛl’g mbata sa̰duk-manrɔ lə Ala gə́ deḛ taa lé.