Urra ɓǝ ne Atalia
(2 ZaG 11:4-16)
1 Amma ne syii rǝŋ ahe, Jehojada faa zah'nan ah ge ɓe. So gbǝ zah ne zaluu sooje dappe: Azaria we Jeroham, Ismael we Jokanan, Azaria we Obed, Maaseja we Adaija, ne Elisafat we Zikri. 2 Urra kal ge kyãh yaŋ maluu pǝ sǝr Yuda, taira za joŋzahsyiŋrĩ, ne za maluu ah mo pel za zahzum ɓǝǝ camcam daŋ, ge yaŋ Jerusalem ne ko.
3 Ara daŋ kalra ge ɓǝr yaŋ Masǝŋ, ge gbǝra zah gŋ ne Joas we goŋ Akazia. Jehojada faa nyi ra: We goŋ malaŋ nyẽeno! Zǝzǝ̃ǝ mai tǝ ga kaa goŋ tǝgbana mai Dǝɓlii mo faa ɓǝ ah ɓo morsǝ̃ǝ goŋ David yee ga kaa goŋe. 4 Fan mai na ga joŋ a naiko: ne cok za joŋzahsyiŋ ne Lewitien mo ge tǝ joŋra yeɓ ne com 'yak ɓe, 5 vaŋno daga sai ɓǝǝ maki ah laŋ mo byak yaŋ goŋe, ka tǝcoŋ za ki mo uura cok ma ɗii ne Zahfah Kpii Yaŋ, ka za pãa daŋ mo taira zah yaŋ Masǝŋ lalle. 6 Ka we soɓ koo dǝɓ vaŋno dan ɓǝr yaŋ Masǝŋ ka, sai za joŋzahsyiŋ ne Lewitien mai moo joŋra yeɓ to, we nyi fahlii ga gŋ nyi ra, mor nǝǝra ra rǝk ɓo mor ahe, amma tǝcoŋ za pãa daŋ, sai mo laara ɓǝ faa Dǝɓlii, mo uura lalle. 7 Lewitien mo uura ryaŋ goŋ ɓoo kǝsyilli, zune kǝsyil ɓǝǝ daŋ mo nǝǝko kafahe mor jolle, ka goŋ mo tǝ ga kẽne daŋ mo ɗǝǝra tǝtǝl ne ki ka. Koo zune mo kyeɓ fahlii ka dan ga yaŋ Masǝŋ ɓe, mo ira ko pǝ wulli.
8 Lewitien ne za sǝr Yuda daŋ joŋra na ɓǝ mai Jehojada mo faa ɓo. Zaluu sooje, zune daŋ a tai za mǝ ah mai mo tǝ gara tǝ yeɓ ne com 'yakke, tǝkine za mai mo joŋra yeɓ ɓǝǝ vǝr mo tǝ gara yaŋ o daŋ, mor pa joŋzahsyiŋ Jehojada faa ɓǝ woŋ tǝgǝǝ za nyi ra ne ɓǝ faa ah ya. 9 Jehojada wom zǝǝ ne bal sal mǝ goŋ David mo yea rǝk ɓo ɓǝr yaŋ Masǝŋ nyi zaluu sooje. 10 So rǝk za mai mo nǝǝra kafahe ɓo jolle, ryaŋra yaŋ Masǝŋ ka ga nǝfah kǝmorcomzah'nan mor ka byak goŋe. 11 So Jehojada zaŋ Joas pǝ̃ǝ ge lal ne ko, maa njok goŋ ɓo nyi tǝtǝlli, nyi ɗerewol ɓǝ lai ma kaa goŋ nyi. So pa joŋzahsyiŋ Jehojada ne wee ah syeera nǝm ge nyi tǝtǝl kan goŋ ne ko. So za daŋ ŋwaara ɓǝ faa: Masǝŋ mo soɓ tǝ goŋe!
12 Ne cok Atalia mo laa za ŋwaara gor ɓo tǝ goŋe, hǝǝ kal ge yaŋ Masǝŋ pǝ cok mai za mo taira ɓo gŋ. 13 So mo ge kwo goŋ fuu uu ɓo zahfah yaŋ Masǝŋ kah waddǝǝ mai moo zaŋra za goŋ ga uu gŋ na zahsyiŋ ah moo joŋra, zaluu sooje ryaŋra ko ɓoo ɓo kǝsyilli, so za ma ne kokõorĩi mo uura ɓo kah ahe, za pãa daŋ mo tǝ laara pǝ'nyah moo ulra kokõorĩi, so za ma ɗǝǝ lǝŋ ɓǝr yaŋ Masǝŋ mo tǝ woŋra fakyẽm ɓǝǝ mo tǝ yiira goŋ ne ko, Atalia ŋgǝ̃ǝ mbǝro wo suu ah ɓyaŋ ɓǝ faa: Tǝkor o, tǝkor o!
14 Pa joŋzahsyiŋ Jehojada 'yah ka mo ira ko pǝ wul zah yaŋ Masǝŋ ya, faa nyi zaluu sooje: We gbǝ ko kǝsyil ɓii pǝ̃ǝ ge lal ne ko, dǝɓ mai mo tǝ kyeɓ ka nyiŋ ko jol ɓii ɓe daŋ, ka we i ko pǝ wulli.
15 So gbǝra ko pǝ̃ǝ zahfah Pǝr ma ga yaŋ goŋ ne ko, ge ira ko gŋ ŋhaa pǝ wulli.
Jehojada zyeɓ fahlii mafuu ahe
(2 ZaG 11:17-20)
16 Jehojada ne goŋ tǝkine za pãa daŋ gbǝra zah ka mo yeara za mǝ Dǝɓlii. 17 So ara daŋ kalra ge ɓǝr yaŋ Ba'al, ge dahra ge sǝŋ, so dahra cok joŋ syiŋ ne masǝŋ ki cam manyeeki ah mo gŋ ge lalle, so ira Mattan pa joŋzahsyiŋ Ba'al ge lal pǝ wul pel cok joŋ syiŋrĩ. 18 So Jehojada rǝk za joŋzahsyiŋ ne Lewitien ka mo joŋra yeɓ yaŋ Masǝŋ. Ka mo joŋra zah yeɓ mai goŋ David mo nyi nyi ra, ka mo tǝǝra syiŋ suŋwii wo Dǝɓlii tǝgbana mai ɓǝ lai Mosus mo faa ɓo. So ka mo ɗǝǝra lǝŋ tǝkine yii Dǝɓlii. 19 Jehojada so rǝk za ma byak cok ka mo byakra zahfah yaŋ Masǝŋ, mor ka koo zune mo juu 'nahm ɓo ɓe, mo soɓra ko dan ge gŋ ka. 20 Zaluu sooje ne zaluu ma pel za pãare, ne zaluu ma tǝsal ɓǝ, ne za pãa tǝkine Jehojada daŋ gǝrra mor goŋ ɓaŋra ko gin yaŋ Masǝŋ kal ge yaŋ goŋ ne ko, syeera zahfah malii. So goŋ ge kaa tǝ fakal goŋe. 21 Za daŋ laara pǝ'nyah pǝlli. Ne cok ah ka ira Atalia ge lal ɓe ta. Za daŋ kaara jam.
D’unda Joas gə́ mbai
2Mb 11.4-20
1 Mee ləb gə́ njekɔm’g siri lé Jeojoda wa diŋgam mée’g ndá yeḛ man rəa ɔm ne na̰’d gə ɓé-njérɔje gə́ tɔl-tɔl (100) gə́ ri dee ɓa nee: Ajaria, ŋgolə Jeroham ləm, gə Ismael ŋgolə Jokana ləm, gə Ajaria, ŋgolə Obed ləm, gə Maaséja, ŋgolə Adaja ləma, gə Elisapat, ŋgolə Jikri ləm tɔ. 2 Deḛ d’aw gə looje lai mee ɓeeko̰ gə́ Juda, mbo̰ Ləbije gə́ d’isi mee ɓee-booje lai gə́ Juda ləm, gə mbai dɔ gel-bɔje lə Israɛlje ləm tɔ ndá deḛ ree Jerusalem tɔ. 3 Deḛ lai gə́ mbo̰ dɔ na̰ lé manrɔ dee d’ar mbai mee kəi-Ala’g. Ndá Jeojoda ula dee pana: Aa ooje, ŋgolə mbai lé a ko̰ɓee to gə́ Njesigənea̰ pa ne njaŋg wɔji ne dɔ ŋgalə Dabid lé ya . 4 Aa ooje, né gə́ seḭ a gə raje ɓa nee: Kudu sí gə́ kára gə́ to njékinjanéməsje mbuna kudu sí gə́ munda’g lé d’a gə kun kudu kula gə́ wɔji dɔ dee ndɔ-kwa-rɔ’g lé deḛ nja d’a to njéŋgəm-takəije ləm, 5 deḛ gə́ kudu kára gə́ raŋg d’a ŋgəm takəi lə mbai ləma, kudu kára gə́ raŋg d’a ŋgəm tarəwkəi lə Jesɔd ləm tɔ. Bèe ɓa koso-dəwje lai d’a kaar mee gadloo’g lə Njesigənea̰ ya. 6 Maji kar dəw kára kara andə mee kəi’g lə Njesigənea̰ el nɛ njékinjanéməsje gə Ləbije gə́ d’aw ra kula keneŋ, deḛ ɓa d’a kandə keneŋ mbata deḛ to gə kəmee ya. Koso-dəwje lai ndá d’a to njéŋgəmlooje lə Njesigənea̰ tɔ. 7 Ləbije d’a gugu dɔ mbai lé sub, nana kara a kaar gə nérɔ jia’g jia’g mba kar nana ɓa gə́ ndigi kandə mee kəi’g ndá d’a tɔlee: seḭ a kaarje mbɔr mbai’g loo gə́ yeḛ a gə kandə kəi əsé loo gə́ yeḛ a gə teḛ raga tɔ.
8 Ləbije gə Judaje lai ra néje lai gə́ Jeojoda, njekinjanéməs un ndia dɔ’g ar dee lé tɔl bém ya. Nana kara mbo̰ dəwje ləa, deḛ gə́ d’un kudu ra kula lə dee ndɔ-kwa-rɔ’g ləm, gə deḛ gə́ d’ḭ loo-kula’g gə ndɔ-kwa-rɔ teḛ ləm tɔ, mbata Jeojoda lé ɔr kəm kudu dee kára kara el. 9 Jeojoda, njekinjanéməs ar ɓé-njérɔje gə́ tɔl-tɔl (100) lé niŋgaje gə dər-gugujuje gə ŋgan dərje gə́ lam-lam gə́ kédé mbai Dabid ɔm dee mee kəi-Ala’g tɔ. 10 Yeḛ unda dəwje ar dee gugu ne dɔ mbai lé sub, nana kara aar gə nérɔje jia’g-jia’g, un kudee mbɔr kəi gə́ dɔkɔl saar teḛ ne mbɔree gə́ dɔgel mbɔr loo-nékinjaməs’g ləm gə mbɔr kəi’g ləm tɔ. 11 Deḛ d’ar ŋgolə mbai lé aw no̰ dee’g kédé ndá deḛ d’ula dɔgugu-mbai dəa’g d’aree nékɔrgoota gə́ wɔji dəa ɓa d’undá ne gə́ mbai ɓəi. Bèe ɓa Jeojoda gə ŋganeeje d’wa dəa gə ubu ndá deḛ pana: Maji kar dɔ mbai ai səgərə ya!
12 Loo gə́ Atali oo ndu koso-dəwje gə́ ɓar loo gə́ d’aḭ d’ula ne rɔnduba dɔ mbai’g ndá yeḛ ree rɔ koso-dəwje gə́ mee kəi’g lə Njesigənea̰ lé. 13 Yeḛ aa loo oo mbai gə́ aar tar dɔ loo-kaar’g gə́ to tarəwkəi’g ndá njékɔrno̰-njékim to̰to̰je d’aar mbɔr mbai’g lé ləm, koso-dəwje lai gə́ mee ɓee’g ra rɔlel ləm, d’im to̰to̰je ləma, njékɔspaje gə́ d’aw gə nékimje ji dee’g lé d’ɔr ne no̰ pa kula rɔnduba ləm tɔ. Ndá Atali til kubuje rəa’g hao̰-hao̰ pa ne pana: Kula njuma̰ ɓa nee! Kula njuma̰ ɓa nee! 14 Yen ŋga Jeojoda, njekinjanéməs un ndia ar ɓé-njérɔje gə́ tɔl-tɔl (100) lé ar deḛ gə́ rəm pər gə́ rəa’g lé ula dee pana: Areeje ɔd loo-kaar sí’g teḛ raga, ɓó lé nana ɓa gə́ aw gée’g ndá tɔleeje gə kiambas ya. Mbata njekinjanéməs pa kédé pana: Maji kar dee tɔlee mee kəi’g lə Njesigənea̰ el. 15 Deḛ d’aree loo ndá yeḛ aw mee kəi’g lə mbai gə tarəwkɔg gə́ ria lə Rəw-kaw-kundaje: lé gə́ neelé ɓa deḛ tɔlee keneŋ tɔ.

16 Jeojoda ləm, gə mbai lé ləma, gə koso-dəwje ləm tɔ lé manrɔ dee bər-bər gə mba to koso-dəwje lə Njesigənea̰ ya. 17 Koso-dəwje lai d’aw mee kəi’g lə magə-Baal d’aw jané kad-kad ləm, tɔ loo-nékinjanéməsje gə́ wɔji dəa gə néndajije ləa pɔs-pɔs ləm tɔ, tɔɓəi deḛ tɔl Matan, njekinjanéməs lə Baal lé no̰ loo-nékinjanéməsje’g tɔ. 18 Jeojoda tel ɔm kula gə́ wɔji dɔ kəi lə Njesigənea̰ ji njékinjanéməsje gə́ to Ləbije to gə́ Dabid kai dee ne kula mee kəi’g lə Njesigənea̰ ar dee d’inja ne nékinjanéməsje gə́ ka̰ roo kar Njesigənea̰ to gə́ ndaŋg ne taree mee maktub godndu’g lə Moyis gə pa kalrɔje gə goo ndukunje lə Dabid lé. 19 Yeḛ unda njéŋgəm-takəije takəije’g lə Njesigənea̰ gə mba kar nana ɓa gə́ ra né gə́ mina̰ gə́ rara kara a kandə keneŋ el tɔ.
20 Yeḛ ar ɓé-njérɔje gə́ tɔl-tɔl (100) ləm, gə dəwje gə́ boo-boo gə́ dəwje ra torndu dee ləma, gə koso-dəwje lai gə́ mee ɓee’g ləm tɔ d’ḭ gə mbai lé mee kəi’g lə Njesigənea̰ d’unda loo teḛ. Deḛ d’andə mee kəi’g lə mbai gə tarəw gə́ ur dɔ mareeje’g ndá deḛ d’ar mbai si dɔ kalimbai ko̰ɓee’g tɔ.
21 Koso-dəwje lai d’al rɔ dee ləm, mee ɓee-boo to lɔm ləm tɔ. Deḛ tɔl Atali gə kiambas ya.