Elkana ne za yaŋ ah yaŋ Silo
1 Dǝɓ ki no yaŋ Rama, a tǝ waa Efraim, a ɗii ne Elkana. Ako ye we Jeroham, we Elihu, we Tohu, we Zuf, dǝɓ sǝr Efraim yo. 2 A ne ŋwǝǝ gwa. Vaŋno ah ɗii ne Anna, maki ah ɗii ne Peninna. Peninna a no ne weere, amma Anna ka ne wee ya. 3 Syii daŋ dǝɓ ah ur gin yaŋ ah ka ga juupel tǝkine joŋ syiŋ wo Dǝɓlii ma ne swah daŋ yaŋ Silo. Wee Eli matǝ gwa, Hofni ne Fineas, ara gŋ. Ara ye za joŋzahsyiŋ pel Dǝɓlii. 4 Zah'nan mai Elkana moo joŋ syiŋ ne mo ge o, wom nǝǝ joŋ syiŋ ah nyi mawin ah Peninna ne wee ah mawǝǝ ne maŋwǝǝ tǝgbana moo joŋko ɓaa. 5 Amma nyi nyi Anna zahlǝŋ gwa, mor a 'yah ko pǝlli. Amma Dǝɓlii cwãh zah byaŋ Anna ɓo. 6 So makǝ'el ah a lah ko ka mo ɓaŋko kpãhe, mor Dǝɓlii cwãh zah byaŋ ah ɓo. 7 Syii daŋ a joŋ naiko, ne cok Anna mo tǝ ga juupel wo Dǝɓlii ɓe, Peninna yea ma ne lah ko. Mor ah Anna yea ma ne yee, ka ren fan a. 8 So wor ah Elkana a faa nyi ko: Anna, mo yeyee, mo ka ren fan a mor fẽene? Mo swaa ɓǝ mor fẽene? Me kal wee wǝǝ jemma wo ɓo ya ne?
Anna ne Eli
9 Comki fahfal mo rera farel tǝkine zwan fan yaŋ Dǝɓlii yaŋ Silo, Anna urri, ka pa joŋzahsyiŋ Eli kaa ɓo gŋ tǝ fakal kah zahfahe. 10 Anna ne ɓǝ swaa pǝ zahzyil ahe, juupel wo Dǝɓlii so yeyee pǝlli. 11 Anna haa zah pel Dǝɓlii faa: Dǝɓlii ma ne swah daŋ, mo kwo syak tǝ mabyak ɓo, mo foo ɓǝ ɓe ɓe, mo yaŋ mabyak ɓo ya, mo nyi we wor nyi ko ɓe, so me ga nyi wel ah nyi Dǝɓlii zah'nan cee ah daŋ. Nyahswãh ka kan ga tǝl ah ya.
12 Ne cok Anna mo juupel wo Dǝɓlii liilii, Eli ẽe tǝkpuuzah ahe. 13 Amma Anna a faa ɓǝ pǝ zahzyilli, sai tǝkpuuzah ah yee laŋ to, dǝɓ ka laa kyaŋ ah ya. Eli kwo tǝgbana yim tǝ tǝǝ ko. 14 So Eli faa nyi ko: Yim ah tǝǝ mo ɓo ɗii ne? Yim ɓo mo ge tǝǝ mo cok ki. 15 Anna zyii faa: Ka nai ya dǝɓlii ɓe, ame mawin ma ne ɓǝ swaa pǝ zahzyilli, me zwǝ yim ya, me zwǝ fan maki ah ma nen tǝǝ ne laŋ ya ta. Amma me ge ɓo pel Dǝɓlii ne ɓǝ ma zahzyil ɓe. 16 Mo lii mabyak ɓo ne mawin ɓe' ka. Mor ŋhaa zǝzǝ̃ǝko me tǝ faa ɓǝ bone ne ɓǝ swaa ma pǝ zahzyil ɓe. 17 So Eli zyii zah ah faa: Mo ge jam o, Masǝŋ Israel mo nyiko fan mai mo fii nyi mo. 18 Anna faa: Mo soɓ mabyak ɓo lwaa ɓǝ 'nyah wo ɓo. So mawin ur ɓaŋ fahlii kalle, ge re farelle. Zahpel ah ka tǝgbana matãa mo yea yao.
Ɓǝ byaŋ Samuel ne ɓǝ soɓ ko nyi Dǝɓlii
19 Pǝ̃ǝra ne zah'nan pim Elkana ne za yaŋ ah juura pel wo Dǝɓlii. So kalra fah yaŋ ɓǝǝ Rama. Elkana kaa ne mawin ah Anna, so Dǝɓlii foo ɓǝ ahe. 20 Anna gbǝ ɓil ne syii moo, byaŋ we worre. Ɗii ko ne Samuel, mor faako: Me fii ko jol Dǝɓlii.
21 Comki Elkana ur ne za yaŋ ah daŋ mor ka joŋ syiŋ mai moo joŋra syii daŋ wo Dǝɓlii, ka baa ɓǝ gbanzah ahe. 22 Amma Anna ge ya, faa nyi wor ahe: Me ka gan a, sai ka we soɓ won ɓe, me ga ne ki ka me ge cuu ko pel Dǝɓlii, ka me soɓ ko kaa gŋ ŋhaa ga lii. 23 Wor ah Elkana faa nyi ko: Mo joŋ tǝgbana zahzyil ɓo mo 'yahe. Mo kaa ka wel ah mo soɓ won ɗao, mor ka Dǝɓlii mo joŋko ɓǝ faa zah ahe. So mawin kaa ŋhaa nan ah soɓ wonni.
24 Ne cok Anna mo yee zah nan ah tǝ wonni, so ɓaŋ ko mor jolle, gbǝ ŋgǝǝri ma joŋ syii tǝ sai, ne sum tahsah jemma, tǝkine bii lee kpuu vin dah bii vaŋno ge yaŋ Dǝɓlii ne ko Silo, ka wel ah pǝlaŋ ba. 25 Ŋgoŋra ŋgǝǝri, zaŋra wee ge wo Eli ne ko. 26 Anna faa: Eli dǝɓlii ɓe, mo tǝ me ɓe ne? Ame mawin mai me uu kah ɓo nyee juupel wo Dǝɓlii kŋ. 27 Me juupel mor wee ko, Dǝɓlii laa fii ɓe me fii ko ɓe. 28 Mor ah me nyi ko ɓo nyi Dǝɓlii.
So juura pel wo Dǝɓlii pǝ cok ahe.
ELI GƎ SAMEL TO RUDU NJÉGA̰G-RƎWTAJE GE ISRAƐL
1 Dəw kára bèe to dəw gə́ Ramatayim-Sopim, ɓee gə́ to dɔ mbal’g lə Eprayim, dəw neelé ria lə Elkana. Yeḛ to ŋgolə Jeroham, gə́ to ŋgolə Elihu, gə́ to ŋgolə Tou, gə́ to ŋgolə Sup, yeḛ neelé to gə́ ginkoji’g lə Eprata. 2 Denéje ləa deḛ joo, dené ləa gə́ kára lé ria lə An, yeḛ gə́ njekɔm’g joo lé ria lə Penina tɔ. Penina ɓa oji ŋganje nɛ An ndá ŋganeeje godo.
3 Gə ləbje kára-kára lai lé dəw neelé ḭ ɓee ləa gə́ Rama lé aw mee ɓee-boo gə́ Silo mba kwa Njesigənea̰ gə́ njeboo-néje mée’g ləm, gə mba kinja nékinjanéməsje karee ləm tɔ. Lée neelé Opni gə Pines, ŋgalə Eli gə́ to njékinjanéməsje lé d’isi keneŋ. 4 Ndɔ gə́ Elkana inja nékinjaməs ləa ar Ala ndá yeḛ kai da lé ar nana kara yee gə́ wɔji dəa-dəa ya: ar Penina dené ləa ləm, ŋganeeje gə́ diŋgam gə njé gə́ dené ka̰ dee gə́ wɔji dɔ dee dɔ dee ləm tɔ. 5 Nɛ yeḛ ar An lé kea̰-yeḛ as loo joo. Mbata yeḛ unda An gə́ Njesigənea̰ aree aw kad lé dan kəmee’g ya. 6 Nɛ Niéje lé ulá ndukɔl gə ta meeyèrje mba kar mée ea̰ ne dɔ Njesigənea̰’d gə́ njekaree aw kad lé. 7 Gə ləbje kára-kára lai lé to togə́bè ya. Ndɔ gə́ An aw mee kəi-kubu-si-Njesigənea̰’g ndá Penina lé ulá ndukɔl bèe-bèe ya.
Togə́bè ɓa yeḛ no̰ ləm, yeḛ sɔ né el ləm tɔ. 8 Elkana gə́ ŋgabeeje lé dəjee pana: See gelee ban ɓa i no̰ ləm, sɔ né el ləm tɔ wa. See gelee ban ɓa ar məəi tuji ar kəmi to ne ndòo wa. See ma m’to maji kəmi’g m’unda ŋganje gə́ diŋgam dɔg el wa.
9 Loo gə́ d’usɔ né gə d’ai né ləm tɔ mee gadloo gə́ Silo’g lé mba̰ ndá An uba naŋg ḭta. Eli gə́ njekinjanéməs lé si dɔ kali’g mbɔr kag-tarəwkəi gə́ to kəi-kubu-si-Njesigənea̰ lé. 10 Dan némeekad’g lé An ra tamaji ta Njesigənea̰’g no̰ ne ɓugudu-ɓugudu tɔ. 11 Yeḛ man rəa ar Njesigənea̰ pana: Njesigənea̰ gə́ njeboo-néje, ɓó lé i ndigi ndá oo kəmtondoo lə kura ləi gə́ dené ləm, ɓó lé i ar məəi olé dɔm’g ɓó ar məəi wəi dɔ ŋgonjelookisi’g ləi gə́ dené el ləma, ɓó lé i ar ŋgonjelookisi ləi ŋgon gə́ diŋgam ləm tɔ ndá m’a kundá gə kəmee kar Njesigənea̰ saar yeḛ a kwəi ne. Yiŋga kara a kinja yiŋga dəa bur el ləm tɔ . 12 Loo gə́ yeḛ ra tamaji ta Njesigənea̰’g ar kuree əw lé ndá Eli aa təa gərərə. 13 An pata mée’g nɛ dɔtea ndá o̰ ɗèm-ɗèm ɓó dəw oo ndia el. Yen ŋga Eli ə̰ji pana: To kido ɓa rəa 14 ndá Eli dəjee pana: Kàr gə́ ra ɓa kido lé a kən kəmi’g ɓəi wa. Ar kido ləi en kəmi’g!
15 An tel ilá keneŋ pana: Wah! mbai ləm, ma m’to dené gə́ m’isi dan kəmndoo’g ɓó m’ai kido əsé nékai gə́ mḭ el. Nɛ ma m’ila rɔm no̰ Njesigənea̰’d gə́ kila ya. 16 Maji kari oo kura ləi gə́ kaiya-dené el mbata némeeko̰ gə nékəmndoo gə́ al dɔm sula ɓa am m’pa ne ta saar ɓasinè ya.
17 Eli tel un ta pa pana: Aw gə meekulɔm. Maji kar Ala lə Israɛlje gə́ i ra tamaji təa’g lé ilai keneŋ dɔ tamaji’g ləi ya.
18 An pana: Maji kar kura ləi gə́ dené taa kəmi ya!
Bèe ɓa dené neelé ḭ aw ndá yeḛ sɔ né ar kəmee to to gə́ kédé el ŋga.
19 Deḛ d’ḭ gə ndɔ rad tɔɓəi loo gə́ d’aw d’unda barmba no̰ Njesigənea̰’g mba̰ ndá deḛ tel d’aw mee kəi’g lə dee gə́ to Rama lé.
Koji Samel
Elkana to gə An gə́ dené ləa lé ndá Njesigənea̰ ar mee olé dəa’g. 20 Mee ləbee gən lé An taa kèm ndá yeḛ oji ŋgon gə́ diŋgam gə́ yeḛ unda ria lə Samel mbata yeḛ pana: M’dəjee Njesigənea̰.
21 Gée gə́ gogo Elkana gə dəwje lai gə́ mee kəi’g ləa d’aw mba kinja nékinjaməs gə́ wɔji dɔ ləb kára-kára kar Njesigənea̰ ləm, mba tɔl ne ta ndukun ləa bém ləm tɔ. 22 Nɛ An ɓa aw el ndá yeḛ ula ŋgabeeje pana: Loo gə́ ŋgon lé əw mbà ɓa m’a kaw səa kaw kundá gə kəmee kar Njesigənea̰ mba karee nai keneŋ saar gə no̰ ɓəi. 23 Elkana gə́ ŋgabeeje lé ilá keneŋ pana: Maji kari ra né gə́ i oo gə́ né gə́ maji kəm ra ndá ŋgina saar mba kɔgee mbà ɓa. Nɛ maji kar ta gə́ Njesigənea̰ pa lé aw lée’g béréré ya! Bèe ɓa dené lé si ar ŋgon lé il ne mbà saar njen yeḛ ɔgee mbà tɔ.
24 Loo gə́ yeḛ ɔgee mbà mba̰ ndá yeḛ aw səa gə bɔ maŋgje munda ləm, gə nduji gə́ ndá léréré as nékwɔji kwɔi-lə-né rɔ-munda ləma, gə mán-nduú gə́ mḭ mee ɓɔl-ndar’g kára ləm tɔ. Yeḛ aw səa kəi-si Njesigənea̰’d gə́ to Silo lé. Ŋgon lé nai gɔ ɓəi. 25 Deḛ t’inja gwɔb bɔ maŋgje lé ləm, deḛ d’aw gə ŋgon lé rɔ Eli’g ləm tɔ. 26 An pana: Mbai ləm, ar məəi oso lemsé dɔm’g! To tɔgərɔ ya, gə goo kisi kəmba ləi lé ya, ma lé ɓa m’to dené gə́ ndɔ gən m’isi mbɔri’g nee m’ra tamaji ta Njesigənea̰’g lé. 27 Gə mbata ŋgon neelé ya ɓa m’ra ne tamaji ndá Njesigənea̰ oo tamaji ləm gə́ m’ra təa’g lé ya. 28 Togə́bè ɓa ma m’ndigi kya̰ ŋgon neelé kar Njesigənea̰ ya. Yeḛ a to ka̰ Njesigənea̰ ya saar a kwəi ne.
Yen ŋga deḛ d’unda barmba no̰ Njesigənea̰’g tɔ.