David yaŋ Kaila tǝkine kǝsyicokki
1 Ge faara nyi David: Filistien tǝ ruura sal ne Kaila, a woora fan ma cok ɗuu sor ɓǝǝra. 2 David fii Dǝɓlii: Me ge ik Filistien o ne? Dǝɓlii faa nyi David: Mo ge ik ra o, amma mo ǝ̃ǝ Kaila.
3 Za makẽne mo ne David faara nyi ko: Koo na no nyee Yuda laŋ na kaa ɓo ne galle, so na ga Kaila ka ga ɗah ki ne Filistien, ɓǝ ah ga joŋ ɗǝne? 4 So David fii Dǝɓlii pǝki faɗa. Dǝɓlii zyii ɓǝ zah ah faa: Mo ge Kaila, mor me ga soɓ Filistien ga mor jol ɓo. 5 David kal ge Kaila ne zan ahe, ge ruura sal ne Filistien, ge nyiŋ faɓal ɓǝǝra, ikra ra pǝlli. David ǝ̃ǝ za ma kaa Kaila naiko.
6 Ne cok ah Abiatar we Akimelek ɗuu ge lwaa David Kaila, ge dai ko ne ɗaŋsikki jol ahe. 7 Saul laa David ge ɓo Kaila. Saul faa: Masǝŋ soɓ ko ɓo ge me jolle, coo zah suu ah ɓe, mor kal ge ɓo yaŋ ma ne zahfah ma yil ne kpuu ne vãmme. 8 Saul ɗii za daŋ ka gin zah salle, gera ne ki Kaila ka gin ryaŋ David ne zan ahe.
9 David tǝ ɓe, Saul tǝ kyeɓ yella ka in ko, faa nyi pa joŋzahsyiŋ Abiatar: Mo ɓaŋ ɗaŋsikki ge ne ko. 10 David faa: Dǝɓlii Masǝŋ Israel, dǝɓ yeɓ ɓo laa Saul tǝ kyeɓ ka gin Kaila ka ɓeɓ yaŋ ah mor ɓǝ ɓe. 11 Amma za Kaila ga soɓra me ga jol ah ne? Saul ga ge tǝgbana dǝɓ yeɓ ɓo mo laa ne? Oseni, Dǝɓlii Masǝŋ Israel mo cuu ɓǝ mai nyi dǝɓ yeɓ ɓo. Dǝɓlii faa: A ga ge. 12 So David faa: Za Kaila ga soɓ me ne za ɓe ga jol Saul ne? Dǝɓlii faa: A ga soɓra we ga jol ahe.
13 So David ne zan ah dǝfuu tǝgbana temere yea pǝ̃ǝra gin Kaila peera tǝtǝl kal ge cok mai moo gak gara gŋ. Faara nyi Saul: David zuŋ kal ɓe. So Saul soɓ gan ahe.
David ge yaŋ ma tǝgǝǝ waare
14 David kaa kǝsyicok pǝ yii, kaa kǝsyicok pǝzyil waa Zif. Saul kyeɓ ko zah'nan daŋ, amma Masǝŋ soɓ ko ge jol ah ya. 15 David tǝ ɓe, Saul tǝ kyeɓ ka in ko. So David kaa pǝzyil waa Zif pǝ cok Horsa.
16 Yunatan we Saul ur kal ge wo David cok Horsa, ge swaa zahzyil ah pǝ tǝɗii Masǝŋ. 17 Faa nyi David: Mo ɗuu gal ka, pa ɓe Saul ka lwaa mo ya, mo laŋ, mo ga kaa goŋ za Israel ta, ame ye ga yea patǝ gwa ɓo, mai laŋ pa ɓe Saul tǝ ɓe. 18 Gbǝra zah kǝsyil ki gwa daŋ pel Dǝɓlii. David kaa cok Horsa, Yunatan jin kal fah yaŋ ahe.
19 So Zifien gera wo Saul Gibea ge faara: David muŋ suu ɓo kaa wo ɓuu pǝ yii pǝ cok Horsa tǝ waa Hakila ma fah morkǝsǝŋ pǝ cok Jesimon ya ne? 20 Mo 'yah no ɓe goŋe, mo ge o, ma ɓuu sye ru ga soɓ ko jol ɓo. 21 Saul faa: Dǝɓlii mo ẽe we mor we kwo syak tǝ ɓe. 22 Oseni we gyo, we ge ẽe ɓǝ ah njaŋ faɗa ka we tǝ, we ẽe cok mai mo kal ga gŋ ta, ne dǝɓ mai mo kwo ko gŋ, mor faara nyi me a pǝ yella no cam. 23 We cii mor ɓǝ ah ka we tǝ cok muŋ ah daŋ, ka we pii soo ge ne ɓǝ ah njaŋ, ka me ge ne we. Ako sye mo no wo sǝr ɓe, me ga kyeɓ ko kǝsyil za Yuda daŋ.
24 Zifien urra kal ge Zif kǝpel Saul, amma David no ne zan ah kǝsyicok Maon, tǝbǝǝ ah nǝfah morkǝsǝŋ Jesimon. 25 Saul ur kal ge gŋ ne zan ah mor ka kyeɓ ko. Faara ɓǝ ah nyi David, mor ah ɗǝr gin tǝgǝǝ waa ma kǝsyicok Maon. Saul laa ɓǝ ahe, so foo mor ah kal ge kǝsyicok Maon. 26 Saul yee ɓal waa nǝkǝino, David laŋ no ɓal waa nǝkǝki ahe. David hǝǝ ɗuu gal Saul gin cok ah kal gwari, mor Saul ne zan ah ryaŋ David ne za mǝ ah ka gbah ra. 27 Ne cok ah pee ge wo Saul faa: Mo hǝǝ gwari, Filistien ryaŋra sǝr daŋ ɓe. 28 Saul pii soo gin cok foo mor David ka ruu sal ne Filistien. Mor mai ɗiira cok ah ne pǝɗakka Woŋ Ki. 29 David soo gin gŋ kal ge muŋ suu ah kǝsyicok En-Gedi .
Dabid taa dɔ njé gə́ Keyila
1 Deḛ ree d’ula Dabid pana: Aa oo, Pilistije ree rɔ njé gə́ Keyila ndá d’odo koje lə deḛ lai gə́ to loo-kundaje’g gə́ nébanrɔ. 2 Togə́bè Dabid dəji Njesigənea̰ pana: See m’a kaw rɔ gə Pilistije nee mba dum dee wa.
Njesigənea̰ ilá keneŋ pana: Aw ndá i a dum dɔ Pilistije taa ne dɔ njé gə́ Keyila ya.
3 Nɛ njérɔje lə Dabid d’ulá pana: Aa oo, kisi gə́ j’isije ɓee gə́ Juda nee ya kara jeḛ n’lal ɓəl el. Nɛ ɓó lé j’a kaw Keyila mba rɔ gə kudu-njérɔje lə Pilistije ŋga see a to to gə́ ban wa.
4 Togə́bè Dabid tel dəji Njesigənea̰ ya tɔɓəi.
Njesigənea̰ tel ilá keneŋ pana: Ḭta aw Keyila, mbata m’ya̰ Pilistije meḛ jii’g ya.
5 Dabid gə dəwje ləa d’ḭ d’aw Keyila ndá deḛ rɔ gə Pilistije. D’ɔr nékulje lə dee ləm, ndum dee mburug-mburug ləm tɔ. Togə́bè ɓa Dabid taa ne dɔ dəwje gə́ d’isi Keyila ya.
6 Loo gə́ Abiatar, ŋgolə Ahimelek aḭ aw rɔ Dabid’g Keyila lé yeḛ aw gə kubu épod jia’g.
7 D’ula Sawul ta teḛ gə́ Dabid teḛ Keyila ndá yeḛ pana: Ala ilá jim’g mba̰ mbata yeḛ ree ula rəa dan mee ɓee-boo gə́ pəgərəje to ta rəw-kɔgje’g ləa ya.
8 Yen ŋga Sawul ɓar njérɔje lai loo-rɔ’g mba kar dee d’aw Keyila gə mba kaḭ dɔ Dabid gə njérɔje ləa gə́ d’isi keneŋ lé sub ya. 9 Dabid oo ta némajel gə́ Sawul wɔji gə mba ra səa ndá yeḛ ula Abiatar, njekinjanéməs lé pana: Maji kari ree gə kubu épod lé. 10 Tɔɓəi Dabid pa pana: Njesigənea̰, Ala lə Israɛlje, kura ləi oo ta ree gə́ Sawul ndigi ree Keyila mba tuji ɓee-boo mbata ləm-ma lé. 11 See dəwje gə́ Keyila d’a kilam meḛ jia’g wa. See Sawul a ree to gə́ kura ləi oo taree lé wa. Njesigənea̰, Ala lə Israɛlje, m’ra ndòo rɔi’g ya, maji kari riba gə kura ləi dɔ taree.
Njesigənea̰ ilá keneŋ pana: Yeḛ a gə ree ya.
12 Dabid dəji Njesigənea̰ ya tɔɓəi pana: See dəwje gə́ Keyila d’a kilam-ma gə njérɔje ləm ji Sawul’g wa.
Ndá Njesigənea̰ tel ilá keneŋ pana: D’a kilai jia’g ya.
13 Yen ŋga Dabid gə njérɔje ləa gə́ d’as tɔl-misa̰ (600) lé d’ḭ Keyila d’aw loo gə́ d’askəm kaw keneŋ. Loo gə́ Sawul oo to gə́ Dabid ḭ Keyila aḭ aw ndá yeḛ ya̰ goo kaw gə́ wɔji kaw rɔ lé.
14 Dabid aw si dɔdilaloo’g mee looje gə́ siŋ siŋ-siŋ’d tɔɓəi yeḛ si dɔ mbal’g mee dɔdilaloo gə́ Jip tɔ. Sawul saŋgee gə ndɔje ndɔje ya nɛ Ala ilá jia’g el. 15 Dabid oo to gə́ Sawul teḛ aw saŋg loo mba tɔlee ndá yeḛ nai dɔdilaloo gə́ Jip mee kag-kɔr’g.
16 Yen ŋga Jonatan, ŋgolə Sawul lé ḭ aw rɔ Dabid’g mee kag-kɔr’g. Ndá yeḛ ula diŋgam mée’g dɔ kɔm gə́ yeḛ ɔm mée dɔ Ala’g lé 17 ndá yeḛ ulá pana: Ɓəl el mbata ji bɔm Sawul a kɔrɔ rɔi el. I a ko̰ɓee dɔ Israɛlje’g ndá m’a to yeḛ gə́ njekɔm’g joo ləi mba si mbɔri’g tɔ. Bɔm Sawul kara gər togə́bè ya tɔ.
18 Deḛ joo bɔr manrɔ dee d’ar na̰ no̰ Njesigənea̰’g ndá Dabid nai mee kag-kɔr’g lé nɛ Jonatan ɔd aw ɓee ləa .
Sawul tuba goo Dabid
19 Dəwje gə́ Jip d’aw Gibea rɔ Sawul’g d’ulá pana: See Dabid iya rəa mbuna sí’g looje gə́ siŋ siŋ-siŋ’d ləm, mee kag-kɔr’g ləma, dɔ dɔdərloo gə́ Hakila gə́ to par gə́ dɔkɔl lə dɔdilaloo’g ləm tɔ el wa . 20 Ǝi mbai, ɓó lé məəi ndigi ndá maji kari ree ɓa a to ta lə síjeḛ gə mba kilá ji mbai’g ɓəi.
21 Sawul pana: Maji kar Njesigənea̰ tɔr ndia dɔ sí’g mbata seḭ ooje kəmtondoo ləm. 22 Awje ya, m’ra ndòo rɔ sí’g, maji kar sí dəjije taree gəd ooje gə mba gər loo gə́ yeḛ njaa keneŋ ləm, gə dəw gə́ ée keneŋ ləm tɔ mbata d’ulam pana: Yeḛ lé to njegoso gə́ yaa̰. 23 Tenje looje soo-soo gə mba gər looje lai gə́ yeḛ iya rəa keneŋ ɓa telje reeje rɔm’g ree ulamje taree gəd ndá m’a kḭ kaw sə sí na̰’d ɓəi. Ɓó lé yeḛ si mee ɓee’g ndá m’a saŋgee mbuna koso-dəwje gə́ tɔl-dɔg-dɔg’d (1.000) lé lai ya.
24 Deḛ d’ḭ d’aw Jip kédé no̰ Sawul’g. Dabid gə dəwje ləa d’isi dɔdilaloo gə́ Maon mee ndag-mbo’g kel dɔkɔl’g lə dɔdilaloo lé. 25 Sawul gə njérɔje ləa d’aw mba saŋg Dabid lé. Nɛ d’ɔr soree d’ar Dabid oo ndá yeḛ ḭ dɔ mbal’g aw si dɔdilaloo gə́ Maon. Loo gə́ Sawul oo taree ndá yeḛ un dɔ gɔl Dabid dɔdilaloo gə́ Maon tɔ. 26 Sawul aw dəb mbal gə́ kára’g nɛ Dabid gə njérɔje ləa d’aw dəb mbal gə́ kelee gə́ raŋg’d tɔ. Dabid aḭ kalaŋ mba taa ne rəa ji Sawul’g. Nɛ Sawul gə njérɔje ləa d’aḭ dɔ Dabid gə njé’g ləa mba kwa dee 27 ɓa njekaḭkula kára ree ula Sawul pana: Ɔs rɔi ɓad gə mba tel ree mbata Pilistije d’ur mee ɓee’g taa loo pəl-pəl.
28 Togə́bè ɓa Sawul ya̰ ne goo Dabid ndá tel aw iŋga Pilistije rɔ sə dee. Gelee gə́ nee ɓa d’unda ne ri loo neelé lə Sela-Hamaklekot lé tɔ.