Goliat tǝǝ za Israel

1 Filistien taira kul dǝfuu ɓǝǝ ka ruu salle, taira ge Soko mǝ Yuda, ge ɗǝrra Efes-Damin kǝsyil Soko ne Azeka. 2 Saul ne za Israel laŋ taira ki, ge ɗǝrra cok tǝforoŋ Ela ge zyeɓra suu ruu sal ne Filistien gŋ. 3 Filistien haira tǝ waa nǝkǝŋhaa ahe. Israel laŋ haira ma ɓǝǝ tǝwaa nǝkǝino, cok tǝforoŋ kǝsyil ɓǝǝra.
4 So dǝɓ gorom pǝ̃ǝ gin kǝsyil cok ɗǝr Filistien, a ɗii ne Goliat, dǝɓ ah gee Gat ge. Wah giŋ ah i jol yea ne raita. 5 A ne njok vãm syẽ tǝtǝlli, ɓoo mbǝro vãm ɓo, yǝk mbǝro vãm ah nǝn kilo jemma dappe tǝtǝl rǝŋ. 6 Maa vãm syẽ ɓo na bǝlam daga zahsoɓɓal ŋhaa ge kan sǝŋ, so ɓaŋ zǝǝ vãm syẽ kan ɓo tǝbǝǝsah ahe. 7 Kǝ̃r zǝǝ ah pǝgoŋ na kpuu kaŋ mbǝro, yǝk ah tǝgbana kilo rǝŋ. Pa ɓaŋ paŋzǝǝ ah a syee pel ahe. 8 Ge uu pel kul Israel mo zyeɓra suu ɓo ka ruu sal faa: We pǝ̃ǝ ge ɓo ka zyeɓ suu ɓii mor ruu sal mor fẽene? Ame ye ka Filistiyo ya ne? Awe laŋ we ka byak Saul a ne? We nǝǝ dǝɓ vaŋno ge zyaŋ ne me. 9 Moo gakko ɗah ki ne me no ɓe, mo iko me, ka ru ciŋ byak ɓiiri. Amma ame ye me kal swah ah me i ko ɓe, ka we yee ciŋ byak ɓuuru, we joŋ yeɓ zah mor ɓuuru. 10 So faa: Me syẽa za sal Israel tǝ'nah ne tǝǝre, we nyi dǝɓ vaŋno me ka ru ɗah ki. 11 Ne cok Saul ne za Israel mo laara ɓǝ Filistiyo maino, suu coo ra coo, gal re ra pǝlli.
David ge zahjul sal Saul
12 David we Isai, Efratiyo ma Betlehem ma Yuda yo. Isai, a ne wee nama. Ne cok zah'nan Saul dǝɓ tam yo, nǝn kǝsyil dǝfuu ɓe. 13 Wee Isai maluu sai kalra ge ɓo mor Saul zah salle. Tǝɗii ɓǝǝ sai daŋ a naiko: malii ɗii ne Eliaɓ, patǝtǝl ah ɗii ne Abinadaɓ, patǝ sai ɓǝǝ ɗii ne Syimma. 14 David ye kahkǝrri, amma za maluu matǝ sai a syeera mor Saul. 15 David a kyãh ne ɓalle, a ganne, a jinni, mor a pii gwii pam Betlehem.
16 Filistiyo mai a gin cuu suu ah zah'nan ne lil daŋ tǝgǝǝ zah'nan jemma jemma nai.
17 Comki Isai faa nyi nan ah David: Mo man sor ma kǝǝ ah nǝn tahsah jemma vaŋno ka mo woo tǝwaa zahtǝfah jemma mo ɗuu ge wee pa ɓo pǝ zahjul sal ne ko. 18 Mo woo farel ma zyeɓ ne won nyẽe tǝgǝr jemma mo ge dǝɓlii ɓǝǝ matǝ za ujenere ne ko. Ka mo kyãh ẽe wee pa ɓo ɗah ara no jam ne? Ka mo pii soo gee me ne ɓǝ ɓǝǝ njaŋ, mo ɓaŋ fan jol ɓǝǝ ge ne ka joŋ syedowal ta. 19 Saul ne wee rai tǝkine za Israel daŋ ara pǝ cok tǝforoŋ Ela ka ruura sal ne Filistien.
20 David jur ne zah'nan pim soɓ gwii wo kǝpii fan maki ahe. Woo fan kal ne ko tǝgbana pam mo faa nyi ko. Ge dai zahjul salle, ge lwaa za sal tǝ pǝ̃ǝra zahjul gin lal ne lai ɓǝ ka ruu salle. 21 Za Israel ne Filistien dǝra ɓaa ge lal ka ruu salle, za sal daŋ uura ɓyaŋ ki ɓyaŋ ki. 22 David soɓ fan ah mo ge ne jol wo dǝɓ ma byak faswaare, ɗuu kal ge pǝ cok mai za sal mo uura ɓo gŋ. So ge haozah wo wee pah ah fii jam ɓǝǝra. 23 Ne cok mo tǝ faa ɓǝ ne ra faa ba, dǝɓ ruu sal Filistien ma yaŋ Gat mai moo ɗii ne Goliat, pǝ̃ǝ gin pǝ cok mai Filistien mo uura ɓo gŋ ka ruu sal ge. Faa ɓǝ na matãa moo faani. David laa ɓǝ faa ahe.
24 Ne cok za Israel daŋ mo kwora dǝɓ ahe, gal re ra pǝlli, so myahra ɗul ne galle. 25 Za Israel faara: We kwo dǝɓ mai mo ge ɓo ŋhaa ɓe ne? Ge ɓo ka tǝǝ za Israel. Dǝɓ ma gak in ah pǝ wul goŋ ga nyi joŋ nyi ko pǝlli, a ga nyi mǝlaŋ ah nyi ko ta. A ga soɓ yaŋ pah dǝɓ ah kǝsyil za Israel ne tǝtǝl ahe.
26 David fii za mai mo uura ɓo kah ahe: A ga joŋra fẽe wo dǝɓ ma in Filistiyo pǝ wul tǝkine wǝǝ swãa mai gin tǝ za Israel ne? Azu ye gãhnyah mai ka mo tǝǝko kul sal Masǝŋ ma ne cee sye ne? 27 Za zyiira zah ah tǝgbana ma kǝpelle, faara: A ga joŋra ne dǝɓ mai moo ga i ko pǝ wul naiko.
28 Naa mah ah malii moo ɗii ne Eliaɓ laa David mo tǝ faa ɓǝ nyi za naiko, ɓaŋ kpãh ne ki. So faa: Mo ge joŋ fẽe nyee ne? Mo soɓ pǝsǝ̃ǝ matǝ biŋ ɓo wo zu cok sye ne? Me tǝ yii suu ɓo tǝkine zahzyil ɓe' ɓo ɓe. Mo ge ɓo tǝ ẽe salle. 29 David zyii faa: Me joŋ ɗah fẽe ɓo nyee zǝzǝ̃ǝ ne? Me ka tǝ faa ɓǝ faa to ya ne? 30 So fer nahnǝn ah kan ge wo dǝɓ ki. Fifii na ma kǝpel kŋ faɗa, za laŋ zyiira zah ah na ma kǝpel ta.
31 Ne cok za mo laara ɓǝ mai David mo faa naiko, so ge keera ɓǝ ah nyi Saul. So Saul pee za ka mo ɗiira ko ge ne ko. 32 David faa nyi Saul: Koo zune mo soɓ zahzyil nǝǝ ko tǝ ɓǝ Filistiyo mai ka. Me ga ruu sal ne ki goŋe. 33 Amma Saul zyii zah David faa: Mo ka gak ga ruu sal ne Filistiyo mai ya, mor mo ye tǝbanna, mor ako ye dǝɓ ruu sal daga laŋ ah dai. 34 David faa nyi Saul: Ne cok dǝɓ yeɓ ɓo moo pii gwii pah ahe, ɓolle wala kpiŋ a gin gban we pǝsãhm pǝzyil ma pãa ahe, 35 me foo mor ah ŋhaa me in pǝ wulli, me nyiŋ we pǝsãhm zah ahe. Ne cok mo ur ne me ɓe, me gban barkam kah zah nyi, me in pǝ wulli. 36 Dǝɓ yeɓ ɓo in ɓol tǝkine kpiŋ daŋ, gãhnyah Filistiyo mai a ga yea tǝgbana maki ah kǝsyil ɓǝǝra, mor tǝ tǝǝko za sal Masǝŋ ma ne cee. 37 Dǝɓlii mai moo ǝ̃ǝ me gin zah ɓol tǝkine kpiŋ ka ǝ̃ǝ me jol Filistiyo mai ya ne? So Saul faa nyi David: Mo gyo, Dǝɓlii mo yea ne mo.
38 Saul ɓaa mbǝro ah nyi David, maa njok vãm syẽ ge nyi tǝtǝlli, so ɓoo mbǝro sal nyi nyi. 39 David ɓaŋ kafahe Saul so ɓoo ge tǝ mbǝro mai Saul mo ɓaa nyi ko, kyeɓ ka laɓ syel ne ko, amma gak ya. David so faa nyi Saul: Me ka gak syee ne fan marai ya, mor me ɓaa ge wo suu ɓe taa ya. David so wǝǝ ge lalle. 40 David ɓaŋ kǝndaŋ ah mor jolle, syen tǝsal rwãh pǝ zǝǝ dappe rǝk ge pǝ dah tǝsal ma pii gwii ahe, so ɓaŋ ɓoo ge pǝ dah sǝrak ahe. A no ne garviŋ ah jolle, so syee ɓoo tǝtǝl ge wo Filistiyo.
David i Goliat pǝ wulli
41 Filistiyo syee ge wo David nje nje. Dǝɓ ma ɓaŋ bal ah kal ɓo pel ahe. 42 Ne cok Filistiyo mo ẽe cokki, kwo David, so syẽa ko mor a pǝlaŋne, a pǝsyẽ bǝnyao, kee suu ah pǝsãhe. 43 Filistiyo faa nyi David: Ame ye goo ko mo gin wo ɓe ne kǝndaŋ ne? Filistiyo so tǝǝ David ne tǝɗii masǝŋ ah ra. 44 So faa nyi David: Mo ge wo ɓe sye ka me nyi nǝǝ ɓo nyi juu sǝŋ tǝkine fafyãh cok ka mo rera sa. 45 David faa nyi Filistiyo: Mo tǝ gin wo ɓe ne kafahe ne ma zǝǝ tǝkine njẽmme. Amma ma ɓee, me tǝ ga wo ɓo ne tǝɗii Dǝɓlii Masǝŋ za Israel ma ne swah daŋ mai mo tǝ tǝǝ ko. 46 Tǝ'nahko Dǝɓlii ga soɓ mo ga jol ɓe, me ga i mo, me ga ŋgoŋ tǝtǝl ɓo. Me ga nyi wul za sal Filistien nyi juu sǝŋ tǝkine fafyãh cokki, mor ka za sǝr daŋ mo tǝra, Masǝŋ no kǝsyil za Israel. 47 Mor ka za pãa mai daŋ mo tǝra, Dǝɓlii ka ǝ̃ǝ dǝɓ ne kafahe ne zǝǝ to ya. Mor sal sye mǝ Dǝɓlii yo, ako ye soɓ we ge jol ɓuuru.
48 Ne cok Filistiyo mo ur syee ka ga zyaŋ ne David, David ur ɗul ɓoo tǝtǝl ge pǝ cok mai za sal ɓǝǝ mo gŋ ka ga zyaŋ ne Goliat. 49 David maa jol ge pǝ dah sǝrak ah ɓaŋ tǝsal kan ge tǝ garviŋ lii zahpel nyi Filistiyo ne ŋhaa ɓoo tǝsal dan ge gŋ, so lee ge tǝ sǝr ne ɓǝr kuɓ. 50 David kaa swah tǝ Filistiyo ne garviŋ ne tǝsal naiko. Ɓoo Filistiyo ne pǝ wulli. Amma David ka ne kafahe jol a. 51 David ɗuu ge uu tǝ Filistiyo, nǝǝ kafahe ah gin pẽere, ce ko ne pǝ wulli, so ŋgoŋ tǝtǝl ahe.
Ne cok Filistien mo kwora dǝɓ gorom ɓǝǝ wǝ ɓe, so rǝkra ɗulli. 52 Za Israel ne za Yuda urra ne dahgor nĩira mor Filistien ŋhaa ge daira Gat, ŋhaa ge kanra zahfah Ekron taa. Wul Filistien lea tǝ fahlii daga Syaarayim ŋhaa ge dai Gat ne Ekron gbǝm. 53 Za Israel pii soora gin cok foo mor Filistien ge rera fan zahjul ɓǝǝra. 54 David ɓaŋ tǝtǝl Goliat kal ge Jerusalem ne ko. Ge rǝk fan sal Goliat laŋ ɓǝr yaŋ ahe.
55 Ne cok Saul mo kwo David mo pǝ̃ǝ tǝ ga zyaŋ ne Goliat, fii Abner dǝɓlii za sal faa: Abner, tǝbanna mai we zu ye ne? Abner zyii faa: Me tǝ ya goŋe. 56 Goŋ so faa: Sai mo fii ɓǝ ah ɗao, we zu ye we tǝbanna mai sye ne? 57 Ne cok David mo pii soo gin cok in Goliat, Abner zaŋ ko kal ge wo Saul ne ko, ka David laŋ a ne tǝtǝl Goliat jolle. 58 Saul fii ko: We tǝbanna, amo we zune? David zyii faa: Ame ye we dǝɓ yeɓ ɓo Isai ma yaŋ Betlehem.
Dabid tɔl Goliat
1 Pilistije mbo̰ njérɔje lə dee mba kaw rɔ ne ndá deḛ d’wa dɔ na̰ loo gə́ Soko gə́ to ka̰ Judaje. Deḛ d’wa loo-si dee mbuna Soko gə Ajeka’g, gə́ to Epɛs-Damim. 2 Sawul gə njérɔje gə́ Israɛl kara d’wa dɔ na̰ tɔ. Deḛ d’wa loo-si dee mee wəl-loo’d gə́ kag-terebḭtəje to keneŋ ndá deḛ d’ɔr rɔ mba kaw rɔ gə Pilistije. 3 Pilistije d’aar mbɔr mbal’d gə́ kel kára ləm, Israɛlje d’aar mbɔr mbal’d gə́ kelee gə́ raŋg’d ləm tɔ. Nɛ wəl-loo ɓa to mbuna dee’g.
4 Yen ŋga bao-rɔ kára unda loo mee loo-si Pilistije’g teḛ aar dan kudu-njérɔje gə́ joo’g lé. Débee neelé ria lə Goliat, yeḛ to dəw gə́ Gat, tɔɓəi yeḛ ŋgal as kəmkil dəw misa̰ gə gesee gə́ as tad lə pə̰ ko̰ ji dəw gə ŋgon jia gə́ rudu lé. 5 Yeḛ ula dɔgugu gə́ ra gə larkas dəa’g ləm, gə nérɔ gə́ ndər pigiri-pigiri gə́ kwɔi ləa as nékwɔji kwɔi-lə-né rɔ-misa̰ kaaree’g ləm tɔ. 6 Nérɔ gə́ ra gə larkas to kag gɔleeje’g ləm, ko̰-niŋga gə́ ra gə larkas to dɔ bagee’g ləm tɔ. 7 Kag ko̰-niŋga ləa lé to asəna gə kag-kṵji-kubu lə njekunji-kubu bèe, tɔɓəi kandə niŋga lé wɔi as larndul nékwɔji kwɔi-lə-né siri ləm tɔ. Njekun dər ləa lé njaa gə dər lé nea̰’g tɔ. 8 Bao-rɔ neelé aar naŋg ndá yeḛ pata gə́ ndia gə́ boi wəl ar kudu-njérɔje lə Israɛlje gə́ tɔs rɔ dee gə goo na̰ goo na̰ mba rɔ lé pana: See gelee ban ɓa seḭ teḛje tɔsje rɔ sí gə goo na̰ goo na̰ mba rɔ wa. See ma lé m’to dəw gə́ Pilisti nɛ seḭ lé toje ɓərje lə Sawul el wa. Ɔrje dəw kára areeje ree rɔ səm! 9 Ɓó lé yeḛ askəm dum dɔm tɔlm ndá jeḛ j’a to ɓərje lə sí nɛ ɓó lé ma ɓa m’dumee m’tɔlee ndá seḭ a toje ɓərje lə síjeḛ gə mba ra kula kar sí tɔ. 10 Dəw gə́ Pilisti lé pa ya tɔɓəi pana: Ɓogənè ma m’kuma-rɔ njérɔje lə Israɛl! Amje dəw ndá jeḛ səa j’a rɔ na̰.
11 Sawul gə Israɛlje lai d’oo ta lə dəw gə́ Pilisti neelé ndá ɓəl-boo unda dee badə gaŋg dee ar siŋgasa wa dee.
12 Dabid lé to ŋgolə Isai, dəw gə́ Eprata gə́ si Betlehem dɔ naŋg gə́ Juda gə́ ŋganeeje jinaijoo. Mee ndəa’g lə Sawul lé Isai lé ləbee bula yaa̰ aree ɓuga yaa̰. 13 Ŋgalə Isai gə́ tɔg munda d’aw gə Sawul loo-rɔ’g. Yeḛ gə́ tɔg lə ŋganeeje gə́ munda gə́ d’aw loo-rɔ’g lé ria lə Eliab, njekɔm’g joo ria lə Abinadab, njekɔm’g munda ria lə Sama tɔ. 14 Dabid ɓa to yeḛ gə́ ndɔḭ. Loo gə́ ŋgakea̰je gə́ tɔg gə́ munda d’un goo Sawul lé ndá 15 Dabid ḭ rɔ Sawul’g tel aw Betlehem mba kul badje lə bɔbeeje lé.
16 Dəw gə́ Pilisti lé ree gə ndɔ ləm, gə kàrkemetag ləm tɔ tɔji rəa togə́bè as ndəa rɔ-sɔ.
17 Isai ula ŋgonee Dabid pana: Un kandə né gə́ ndao as mee nékwɔji-né kára ləm, gə pil muruje gə́ dɔg nee ləm tɔ, aḭ ne kalaŋ aw ne loo-si ŋgakɔḭje’g aw ar dee. 18 Odo kuba mbà gə́ ɓi dɔg aw ne ar njekaa dɔ njérɔje gə́ tɔl-dɔg (1.000) lə dee tɔ. I a koo ɓó lé ŋgakɔḭje d’isi gə́ majee ndá i a tel ree kulam ta lə dee gəd kam m’oo. 19 Deḛ d’isi gə Sawul gə njérɔje gə́ Israɛl lai na̰’d mee wəl-loo gə́ kag-terebḭtəje to keneŋ, d’aw rɔ gə Pilistije.
20 Dabid ḭta gə ndɔ rad. Yeḛ ya̰ badje ar njeŋgəm dee ɓa odo nékodo ləa ɔd aw to gə́ Isai ulá ne lé. Loo gə́ yeḛ teḛ kəi-si dee’g ndá njérɔje d’isi tɔs rɔ dee gə goo na̰ goo na̰ mba kaw rɔ tɔɓəi kò-rɔ ɓar ta dee’g wəl-wəl tɔ. 21 Israɛlje gə Pilistije d’ɔr rɔ d’aw gə kudu dee kudu dee mba rɔ na̰. 22 Dabid ɔm néje ləa gə́ yeḛ odo lé ji njeŋgəm nékodoje’g ndá yeḛ aḭ aw loo-kaar njérɔje’g. Léegəneeya gə́ yeḛ teḛ rɔ ŋgakea̰je’g ndá yeḛ dəji dee pana: See d’isi ban wa. 23 Loo gə́ yeḛ aar wɔji sə dee ta bèe-bèe ndá aa oo, Pilisti kára gə́ to dəw gə́ Gat gə́ ria lə Goliat lé ḭ dan Pilistije’g teḛ aar mbuna kudu-njérɔje gə́ gel joo’g lé. Yeḛ pata ləa to gə́ kédé lé ya ɓəi ndá Dabid oo ta lé tɔ. 24 Loo gə́ Israɛlje lai d’oo dəw neelé ndá deḛ d’aḭ nea̰’g mbata siŋgasa wa dee. 25 Nana kara pa pana: See ooje dəw gə́ teḛ ree aar neelé ya wa. Yeḛ ree gə mba kuma-rɔ Israɛlje ɓa! Ɓó lé dəw a tɔlee ndá mbai a dəaa gə nébaoje ləm, a karee ŋgonee gə́ dené ləa ləma, njémeekəije lə bɔbeeje kara a kɔr ta dɔ dee’g kar dee d’isi lɔm mee ɓee gə́ Israɛl ləm tɔ.
26 Dabid dəji njérɔje gə́ d’aar mbɔree’g pana: See ɗi ɓa d’a kar yeḛ gə́ a tɔl dəw gə́ Pilisti nee ləm, a kɔr boo-rɔkul dɔ Israɛlje’g ləm tɔ lé wa. See dəw gə́ Pilisti nee gə́ inja tamɔdee el ya to na̰ ɓa aar ula sul dɔ njérɔje’g lə Ala gə́ njesikəmba lé wa.
27 Njérɔje tel d’ulá ta to gə́ kédé lé ya tɔɓəi pana: Dəw gə́ njetɔlee lé d’a ra səa né togə́bè ya. 28 Eliab, ŋgokea̰ gə́ to tɔg lə dee lé loo gə́ oo ta gə́ yeḛ dəji njérɔje neelé ndá mée ḭ səa jugugu gə oŋg dɔ Dabid’g. Ndá yeḛ pana: See ɗi ɓa i ree gə́ mbəa wa. See na̰ ɓa i ya̰ badje gə́ bula lam ba lé jia’g dɔdilaloo’g wa. Ma m’gər beelé gə goso gə́ to məəi’g gao. I ree gə mba koo rɔ ɓa.
29 Dabid ilá keneŋ pana: See ɗi ɓa m’ra wa. See to ta ɓa m’dəji dee el wa.
30 Yeḛ tel kəmee yá̰ mba kaw dəji dəw gə́ raŋg ta gə́ yeḛ dəji dee kédé lé ya ɓəi.
31 Loo gə́ d’oo ta gə́ Dabid pa lé ndá d’aw ndaji taree d’ar Sawul oo ndá yeḛ ar dee d’aw ndolee ree səa rəa’g. 32 Dabid ula Sawul pana: Maji kar dəw kára kara maḭ gə́ rəa mbata lə dəw gə́ Pilisti gə́ nee el! Ma kura ləi m’a kaw rɔ səa ya.
33 Sawul ula Dabid pana: I askəm kaw rɔ gə dəw gə́ Pilisti neelé el mbata i to ŋgon ba nɛ yeḛ lé to dəw gə́ to goŋ-rɔ gə basee ba.
34 Dabid ula Sawul pana: Ma kura ləi m’ul badje lə bɔm. Ndá loo gə́ toboḭ əsé da gə́ ɓaree urs ree gə mba kwa badə kára mbuna nékulje’g ndá 35 ma m’aḭ gée’g m’kundá m’wa badə lé təa’g m’taa. Nɛ ɓó lé yeḛ aar naŋg mba rɔ səm ndá ma m’wa gwɔsee kègègè m’kundá m’tɔlee tɔ. 36 To gə́ ma kura ləi m’tɔl ne toboḭ gə da-urs bèe lé ndá a to togə́bè gə dəw gə́ Pilisti gə́ nee gə́ to njelal kinja ta mɔdee lé to mbata yeḛ ula sul dɔ njérɔje’g lə Ala gə́ njesikəmba ya. 37 Dabid pa tɔɓəi pana: Njesigənea̰ gə́ njetaam ji toboḭ’g gə ji da-urs’g lé a taam ji dəw gə́ Pilisti gə́ nee bèe ya tɔ.
Yen ŋga Sawul ula Dabid pana: Aw ndá maji kar Njesigənea̰ nai səi ya.
38 Sawul ar dee d’ula kubu-rɔje ləa-yeḛ rɔ Dabid’g ləm, d’ula dɔgugu larkas dəa’g ləma, d’ula nérɔ gə́ ndər pigiri-pigiri kaaree’g ləm tɔ. 39 Dabid tɔ kiambas lə Sawul dɔ nérɔ’g ləa ndá yeḛ ndigi njaa ne mbata yeḛ naa oo el ɓəi. Nɛ yeḛ ula Sawul pana: Ma m’askəm njaa gə nérɔje neelé el mbata ma m’ula dee kédé el. Bèe ɓa yeḛ tɔr dee rəa’g tɔ. 40 Yeḛ un ɗuguru-kag ləa wa jia’g tɔɓəi yeḛ mbər jərje mi gə́ guburu ŋgal-ŋgal dan mán’g ɔm dee mee ɓɔl-ŋgəm-né’g lə njékulbadje ləa ləm, gə mee ɓɔl-kubu’g ləa ləm tɔ. Ndá yeḛ ɔd aw gə́ dɔ dəw gə́ Pilisti’g lé gə yɔroŋ-dooje ləa jia’g. 41 Dəw gə́ Pilisti lé ree lam-lam gə rɔ Dabid’g ləm, dəw gə́ njekun dər ləa lé njaa ne nea̰’g ləm tɔ. 42 Dəw gə́ Pilisti lé aa loo oo Dabid ndá yeḛ ə̰jee gə́ kḛji mbata yeḛ ée gə́ ŋgon gə́ basa gə́ kas pəl-pəl ləm, kəmee turu sia̰-sia̰ ləm tɔ. 43 Dəw gə́ Pilisti lé dəji Dabid pana: See m’to bisi ɓa i ree rɔm’g gə ɗuguru-kagje wa. Tɔɓəi loo gə́ dəw gə́ Pilisti lé ubu magəje ləa dəa’g mba̰ ndá 44 yeḛ tel ila ta dɔ’g ɓəi pana: Gə́ ree gə́ rɔm’g nee am m’ar dakasi to nésɔ yelje gə́ dara gə daje gə́ mee wala’g.
45 Dabid ula dəw gə́ Pilisti lé pana: I lé ree gə kiambas gə ko̰-niŋga mba rɔ ne səm. Nɛ ma lé m’aw gə́ dɔi’g gə ri Njesigənea̰ gə́ njeboo-néje, yeḛ gə́ to Ala gə́ njeboo-néje gə́ Israɛl gə́ i ula sul dəa’g lé ya. 46 Ɓogənè Njesigənea̰ a kilai jim’g ndá m’a rɔ səi tuga dɔi gaŋg. Ɓogənè m’a kar nin kudu-njérɔje lə Pilistije to ka̰ yelje gə́ dara gə daje gə́ dɔ naŋg nee to gə́ nésɔ dee. Yee ɓa dəwje gə́ dɔ naŋg nee lai d’a gər to gə́ Ala lə Israɛlje si keneŋ gən ya. 47 Bèe ɓa koso-dəwje lai neelé d’a gər ne to gə́ kiambas əsé niŋga ɓa Njesigənea̰ aji ne dəw el. Mbata kun baŋga lé to ka̰ Njesigənea̰, yeḛ gə́ ɔm sí ji sí’g lé ya.
48 Léegəneeya loo gə́ dəw gə́ Pilisti lé ḭ gə mba kaw rɔ Dabid’g ndá Dabid ḭ rad aḭ gə rɔ mba kiŋga dəw gə́ Pilisti lé tɔ. 49 Yeḛ ula jia mee ɓɔl’g ləa un jər kára ila mee yɔroŋ-dooje’g ləa ɓa ila aree wa ŋgo no̰ dəw gə́ Pilisti lé aree andə’g mág aree oso rəb tuga kəmee naŋg.
50 Togə́bè ɓa yɔroŋ-dooje gə jər lé ɓa siŋga Dabid ur ne dɔ dəw gə́ Pilisti’g. Kiambas godo jia’g ya nɛ yeḛ ilá naŋg ɓirig tɔlee .
51 Dabid aḭ ŋgwɔd aw aar dɔ dəw gə́ Pilisti’g lé ɔr kiambas ləa-yeḛ ya sɔlee’g tɔlee ne ləm inja ne dəa gaŋg ləm tɔ. Loo gə́ Pilistije d’oo to gə́ bao-rɔ lə dee wəi ndá deḛ təd d’aḭ. 52 Njérɔje gə́ Israɛl gə Juda d’uru koo njiriri, tuba Pilistije saar teḛ ne mee wəl-loo’g ləm, saar teḛ ne tarəwje’g lə ɓee gə́ Ekro̰ ləm tɔ. Pilistije gə́ d’iŋga doo as yoo dee toso ne naŋg dan rəw’d gə́ aw gə́ Saarayim saar teḛ Gat ləm, gə teḛ Ekro̰ ləm tɔ.
53 Israɛlje d’ḭ loo kɔr Pilistije’g ndá deḛ d’odo néje gə́ mee loo-si dee’g gə́ nébanrɔ. 54 Dabid un dɔ dəw gə́ Pilisti lé aw ne Jerusalem, tɔɓəi yeḛ ɔm nérɔje lə dəw gə́ Pilisti lé mee kəi-kubu’g ləa tɔ.
55 Loo gə́ Sawul oo Dabid gə́ aw gə mba rɔ gə dəw gə́ Pilisti lé ndá yeḛ dəji Abner gə́ to ɓée njérɔje ləa lé pana: Abner, see ŋgon neelé to ŋgolə nawa.
Abner ilá keneŋ pana: Ǝi, mbai, tɔgərɔ ya gə goo kisi kəmba ləi lé ma m’gəree el.
56 Mbai lé pana: Bèe ndá maji kari dəji raŋg oo, see basa neelé to ŋgolə nawa.
57 Loo gə́ Dabid ḭ loo tɔl dəw’d gə́ Pilisti lé tel ree ndá Abner undá aw səa no̰ Sawul’g. Dabid wa dɔ dəw gə́ Pilisti lé jia’g ɓəi.
58 Sawul dəjee pana: Basa, see i to ŋgolə nawa.
Dabid tel ilá keneŋ pana: Ma m’to ŋgolə kura ləi Isai, dəw gə́ Betlehem ya.