1 Awe ur gin pǝ wul ne Kristu ɓe, so we kyeɓ fan mai mo no coksǝŋ, pǝ cok mai Kristu mo kaa ɓo gŋ jokǝsãh Masǝŋ. 2 We foo ɓǝ fan mai mo no coksǝŋ, we foo ɓǝ fan ma wo sǝr nyee ka. 3 Mor we wuk ɓe, cee ɓii muŋ ɓo ne Kristu pǝzyil Masǝŋ o. 4 Cee ɓii matǝ goŋga ako ye Kristu. Ne cok mai moo ga geko, awe laŋ we ga yea ne ki, we ga kaa pǝ yǝk ah ne ki ta.
Kal matãa ne kal mafuu
5 Mor ahe, sai we ik 'yah fan ma wo sǝr mai mo pǝzyil ɓii daŋ pǝ wulli: ɓǝǝre, 'nahmme, cwaa fanne, 'yah fan matǝ gǝrgǝr, tǝkine 'yah lakre. (Mor 'yah lakre, syee mor masǝŋ ki cam yo.) 6 Mor ɓǝɓe' maraiko, kpãh Masǝŋ a ga ge tǝ za mai mo ka tǝ zyii laara zah ah ya. 7 Ne cok faɓe' marai mo yea kaa swah ɓo tǝ ɓiiri, we yea tǝ syee na ra ta.
8 Amma zǝzǝ̃ǝko, sai we soɓ fan marai daŋ: kpãhe, baa zahe, ɓǝr ɓe'. We soɓ tǝǝre, koo ɓǝ ma bai swãa ah laŋ mo pǝ̃ǝ pǝ zah ɓii ka. 9 We gwah ber zah ki ka, mor we wǝǝ kpak matãa ne yeɓ ah daŋ ge lal ɓe. 10 Awe ɓoo kpak mafuu ɓo, ako ye dǝɓ mafuu mai moo fer ga pel ne tan fan zah'nan daŋ, jur ɓo ne Masǝŋ pa joŋ ahe, mor ka joŋ we tan ko ryakryakke. 11 Ne ɓǝ mai za mai mo ye ka Yahuduen a ne Yahuduen ka camcam ya, ɓǝ za daakan ne za bai daakan ye ka, ɓǝ za ma gbǝr nǝn ne za bai gbǝr nǝn ne byak tǝkine za ma lwaa tǝtǝl suu ɓǝǝ ye ka, amma Kristu ako ye daŋ, a pǝzyil daŋ.
Jour 6 - réconcilier et pardonner
Le pardon une puissance qui libère
Personne anxieuse
vue-laterale-femme-deprimee-interieur
12 Awe ye za Masǝŋ, Masǝŋ 'yah we ɓo, syen we ɓo mor suu ahe. Mor ahe, sai we yea ne ɓǝ kwan syakke, ɓǝ sãhe, won suu, kee suu, tǝkine kyaŋ fanne. 13 We gbah jol ki, we rõm ki. Dǝɓ mo no ne ɓǝ tǝ dǝɓ ki kǝsyil ɓii ɓe, sai we rõm ki tǝgbana Dǝɓlii mo rõm we. 14 Fahfal fan marai daŋ we yea ne 'yahe, ako ye sal ma baŋ fan daŋ ga wo ki pǝsãh ka yea vaŋno. 15 We soɓ jam Kristu mo cuu fahlii mai ka we syee gŋ nyi we, Masǝŋ ɗii we ɓo mor jam mai zahki tǝgbana fan wo suu tǝ vaŋno. We joŋ osoko. 16 Ɓǝ Kristu tǝkine yǝk ah daŋ mo yea pǝ zahzyil ɓiiri. We cuu nyi ki tǝkine lai ki ne fatan daŋ. We ɗǝǝ lǝŋ joŋ osoko nyi Masǝŋ ne ko ne zahzyil ɓii daŋ, we ɗǝǝ lǝŋni, we ɗǝǝ lǝŋ yii Masǝŋ ne ko, we ɗǝǝ lǝŋ mai Tǝ'yak Matǝdaŋdaŋ ye moo cuuni. 17 Koo fẽene daŋ wee joŋni, wala wee faani, we joŋ pǝ tǝɗii Dǝɓlii Yesu ne joŋ osoko nyi Masǝŋ Pam pǝ tǝɗii ahe.
Fahlii kal mafuu
Que dit la Bible sur le mariage
18 Ŋwǝǝre, we laa zah wǝǝ ɓiiri, mor fan mai ka we yea ne joŋ ah pel Dǝɓlii koiko.
19 Za wǝǝre, we 'yah ŋwǝǝ ɓiiri, we joŋ ra pǝɓe' ka.
20 Weere, yeɓ mai ka we joŋ pel Dǝɓlii cẽecẽe ako ye mai ka we laa zah za ɓiiri, mor ɓǝ ah a 'nyah suu Masǝŋ.
Eduquer les enfants selon la Bible
21 Za weere, we joŋ wee ɓii pǝɓe' ka zahzyil mo nǝǝ ra ne ɓǝ ah ka.
06 versets Bibliques sur le travail
22 Awe byakke, we laa zah pah yaŋ ɓii ma wo sǝr nyee pǝ fan daŋ, we joŋ yeɓ ɓǝǝ ne cok mai mo tǝ ẽera we gŋ ka 'nyah suu ɓǝǝ to ka, amma we laa zah ne zahzyil tǝɗe' mor ɗul mai we tǝ ɗuu Dǝɓlii. 23 Koo yeɓ fẽene we tǝ joŋni, we joŋ ne zahzyil vaŋno, tǝgbana we tǝ joŋ mor Dǝɓlii, we ka tǝ joŋ mor dǝfuu ya. 24 We foo: Dǝɓlii ga soo we mor ahe, we ga lwaa fan mai mo kanko ɓo mor zan ahe. Mor Pah yaŋ ɓii matǝ goŋga mai we tǝ joŋ mor ah ako ye Kristu. 25 Amma dǝɓ mai moo joŋ faɓe', a ga soora ko tǝgbana faɓe' ah mo joŋko, mor Masǝŋ ka joŋ za pel ah camcam ya.
Kɔm na̰’d gə Kristi ɓa gə́ kankəm né
1 Bèe ndá ɓó lé seḭ undaje loo teḛje dan njé gə́ d’wəi’g gə Kristi na̰’d ndá saŋgje néje gə́ wɔji dɔ ɓee gə́ tar loo gə́ Kristi sí keneŋ dɔ jikɔl Ala’g lé . 2 Néje gə́ wɔji dɔ ɓee gə́ tar ɓa ulaje rɔ sí keneŋ mbiriri ɓó néje gə́ naŋg nee ɓa a kulaje rɔ sí keneŋ mbiriri el. 3 Mbata seḭ wəije mba̰ ndá kɔm gə́ seḭ ɔmje na̰’d gə Kristi lé seḭ ulaje kəmə lə sí rɔ Ala’g pḛ́. 4 Loo gə́ Kristi gə́ to gə́ kəmə lə sí a kila rəa ndá seḭ a kilaje rɔ sí səa na̰’d dan rɔnduba’g ləa tɔ.
5 Bèe ndá arje mal néje gə́ ra sí gə́ wɔji dɔ naŋg neelé wəi mburug rɔ sí’g, yee ɓa to mɔdkaiya ləm, gə kəmnda ləm, gə mal néje gə́ ula pər meḛ sí’g ləma, gə mwəiyoolar gə́ to gə́ magəpole lə dəwje lé ləm tɔ. 6 Néje nee ɓa gə́ né gə́ teggin oŋg gə́ Ala ɔm dɔ njékaltaje’g lé tɔ. 7 Kédé lé seḭje kara seḭ njaaje mbuna deḛje’g neelé loo gə́ seḭ síje ne dan kaiyaje’g neelé ɓəi.
8 Nɛ ɓasinè lé maji kar sí undaje néje lai neelé ɓad: Oŋg ləm, gə ba̰ ta ləm, gə meeyèr ləm, gə ndá ta gə́ təd ləma, gə ta gə́ ərm gə́ rara kara gə́ askəm teḛ ta sí’g ləm tɔ. 9 Ulaje na̰ taŋgɔm mbuna sí’g el mbata dəw gə́ ləw gə néreaje lé seḭ ɔrje jo̰gee ubaje ya̰je mba̰ , 10 ndá dəw gə́ sigi ɓa seḭ ulaje rɔ sí’g ya. Dəw gə́ sigi lé négər ləa ḭ mbaḭ-mbaḭ gə́ kédé-kédé aree tel to tana gə njekṵdá . 11 Grek əsé Jib godo nee ləm, njekḭja tamɔd əsé yeḛ gə́ lal kinja godo ləm, dəw-dɔ-ɓee əsé dəw walá godo ləma, ɓər əsé ŋgonkoji godo ləm tɔ, nɛ Kristi ɓa gə́ dəw kára ba dan dee’g lai.
12 Bèe ndá to gə́ seḭ toje dəwje gə́ to gə kəmee gə́ m’unda sí dan kəm’g ləm, Ala lé nja ɔr sí gə kəmee ləm tɔ ndá maji kar sí arje meekoso lemsé ləm, gə meemaji ləm, gə kosokul ləm, gə kaw yururu ləma, gə meekila ləm tɔ lé to ne néje gə́ seḭ dolèje ne rɔ sí yul-yul ya . 13 Ilaje meḛ sí po̰ dɔ na̰’g tɔɓəi ɓó lé ta oso mbuna sí’g ndá arje meḛ sí ti mbidi dɔ na̰’g tɔ. To gə́ Kristi ar mée ti mbidi dɔ sí’g lé seḭje kara raje gə na̰ togə́bè tɔ . 14 Né gə́ ur dɔ néje’g lai lé ulaje rɔ sí dan meenoji’g, yee ɓa to kúla gə́ tuga sí na̰’d keg-keg. 15 Maji kar meelɔm lə Kristi taa meḛ sí pəl-pəl, yee ɓa yeḛ ɓar sí ne mba kar sí toje kubururɔ dəw gə́ kára ba. Maji ra Ala oiyo tɔ. 16 Maji kar ta lə Kristi gə́ to boo-nébao lé uru kəi meḛ sí’g. Ndooje na̰ ləm, ndəjije na̰ ləm tɔ gə kəmkàree lé gə pakɔsje ləm, gə pa pidije ləma, gə pa kula rɔnduba gə́ wɔji dɔ ndil sí ləm tɔ. Ɔsje pa gə meḛ sí bura arje Ala reaje ne oiyo mbata noji ləa gə́ rusu meḛ sí njḭ-njḭ lé tɔ . 17 Né gə́ rara gə́ seḭ raje lé tapa sí əsé néra sí kara raje gə ri Mbaidɔmbaije Jeju, raje ne Ala Bɔ-dəwje oiyo gə mbəa-yeḛ nja tɔ.
Nékəmra mbuna na̰’d lé
18 Denéje, osoje kul rɔ ŋgaw síje’g, yee ɓa gə́ nékəmra gin Mbaidɔmbaije’g ya .
19 Diŋgamje, undaje denéje lə sí dan kəm sí’g ɓó arje kəm sí mas mbidi-mbidi dɔ dee’g el .
20 Ŋganje, né gə́ rara kara ilaje ne ŋgonkoji dɔ njékoji síje’g mbata yee ɓa gə́ né gə́ taa kəm Mbaidɔmbaije ya .
21 Bɔ-ŋganje, aaje kəm ŋgan síje gə ta el nà meḛ dee a kila ne kas bilim .
22 Seḭ kuraje lé né gə́ rara kara ilaje ŋgonkoji dɔ ɓée síje gə́ dɔ naŋg nee, seḭ a raje togə́bè gə mba kəm dee goo kára ba əsé gə mba taa ne kəm dəwje el nɛ seḭ a raje gə meenda ɓəlje ne Mbaidɔmbaije ya . 23 Kula gə́ rara gə́ seḭ raje lé raje gə meḛ sí gə́ maji mbata lə Mbaidɔmbaije ɓó gə mba kar dəwje gə kar dee el, 24 mbata seḭ gərje gao, seḭ a kiŋgaje nénduba ji Mbaidɔmbaije’g gə́ nékoga dɔ ji sí lé. Raje né arje Kristi Mbaidɔmbaije lé tɔ. 25 Mbata yeḛ gə́ ra né gə́ lal najee ndá bea̰ a kɔs təa’g bɔsɔrɔ, ɓó d’a kɔr ne kəm dəw kára el!