Masǝŋ faa ɓǝ byaŋ Isak nyi Abraham
1 Comki Abraham kaa ɓo zah jul mbǝro ah ka com dǝwee lǝǝ suu ɓo, Dǝɓlii ge wol ah kǝsyil kpuu kah yaŋ Mamre. 2 Abraham ɓaŋ nahnǝn ah ge sǝŋ ẽe cokki, kwo za sai uura ɓo pel ah pǝɗǝk ne ki nje. Ne cok mo kwo ra o, ur gin zah jul ah ne ɗul ge zyaŋ tǝ ɓǝǝra, so kea ge sǝŋ. 3 Faa: Me pǝǝ we zaluuri , wee zyii no ɓe, we pǝ̃ǝ tǝ dǝɓ yeɓ ɓii lal ka. 4 We soɓ mo beera bii ge we ne biŋ ka vãh ɓal ne ko, we ge hai mor cee kpuu nyee 'yak ɗao ta. 5 Me ga kyeɓ farel nyi we biŋ ka we lwaa swah ne ɗao, ka we pǝ̃ǝ kal ba, mor we pǝ̃ǝ ge ɓo tǝ dǝɓ yeɓ ɓiiri. Faara nyi ko: Mo joŋ tǝgbana mai mo faa ɓo. 6 Abraham hǝǝ gaŋ kal ge pǝ jul wo Sara faa: Mo fõo sum manik ah zahtǝfah sai, mo joŋ paŋgasso ne gwari. 7 So Abraham ɗuu kal ge wo dǝǝ, ge gbǝ we dǝǝ maŋwoo ah ma suu sãhe, so nyi nyi dǝɓ yeɓ ah ka mo hǝǝko ne joŋ ahe. 8 So Abraham ɓaŋ nǝm won tǝkine wonni, ne nǝǝ we dǝǝ mai mo joŋ farel ɓo ne ko ge rǝk pel ɓǝǝra, so uu mor kpuu kah ɓǝǝra, rera farel ahe.


9 So fiira Abraham: Mawin ɓo Sara kẽne? Abraham zyii faa: A no pǝ julli. 10 Dǝɓ vaŋno kǝsyil ɓǝǝ faa: Tǝ'nanki ne cok nai mee ga pii soo ge wo ɓo, me gin lwaa mawin ɓo Sara ne we jolle. Ka Sara uu ɓo zahfah fahfal Abraham nǝfah kǝɓǝr yaŋ, laa ɓǝ faa ɓǝǝ ɓe. 11 Abraham ne Sara gwa daŋ tamra ɓe, joŋra syii ɓo pǝlli o, Sara laŋ sǝ̃ǝ ŋgoŋ mor ah ɓe. 12 So Sara syak ɓǝ ah ne pǝ cii ɓǝr faa: Me tam ɓe, wor ɓe laŋ tam ɓe ta, me ga laa pǝ'nyah kpǝ faɗa ne?
13 So Dǝɓlii faa nyi Abraham: Mor fẽe Sara syesyak ne faa, azye mai zye tam ɓe zye gak byaŋ we kpǝ ne ne? 14 Fan ma kal swah Dǝɓlii no ne? Tǝ'nanki ne cok nai me ga pii soo ge wo ɓo, me gin lwaa Sara ne we jolle. 15 So Sara fofoo faa: Me syesyak ɗǝ ya. Faa nai mor a ɗuu galle. Amma Dǝɓlii zyii zah ah faa: Mo syesyak ɓe.
16 Za rai urra ka ga o, woora nahnǝn ẽe yaŋ Sodoma. Abraham syee ge ne ra, swǝ fahlii ɓǝǝra. 17 Dǝɓlii faa: A pǝsãh ka me muŋ ɓǝ mai me tǝ ga joŋ wo Abraham ne? 18 Mor wee ɓǝr ah a ga yea pǝyǝk ne swah wo sǝrri, me ga ẽe za sǝr daŋ mor ahe. 19 Mor ame nǝǝ ko ɓo ka mo laiko wee ah tǝkine za yaŋ ah ka fahfal ah mo gbǝra ɓǝ faa Dǝɓlii ne joŋ fan matǝ njaŋ tǝkine ɓǝ sãhe, mor ka Dǝɓlii mo joŋko ɓǝ mai mo faa ɓo nyi ko.
20 Dǝɓlii so faa: Me tǝ ɓǝ za Sodoma ne Gomorra ɓe, a pǝɓe' pǝlli, fan joŋ ɓǝǝ daŋ a pǝɓeare. 21 Mor mai me ga ɗǝr gin ka ẽere, ɗah ɓǝ ɓǝǝ ɗǝne? Ɓǝ ah mo ɗǝne daŋ, me ga ẽe ba.
22 Za matǝ gwa kalra ge fah Sodoma o, Abraham so uu ne Dǝɓlii. 23 Abraham tǝɓ ge wol ah faa: Mo ga tai za matǝ njaŋ muŋ ne za faɓe' ne? 24 Mo lwaa za matǝ njaŋ mo yaŋ ah jemma dappe ɓe, mo ga muŋ yaŋ ah kpǝ ne? Mo ka soɓ yaŋ ah mor za matǝ njaŋ mo gŋ jemma dappe ya ne? 25 Mo joŋ ɓǝ ah nai ka. Ka in dǝɓ matǝ njaŋ ne dǝɓ faɓe' ŋhaa ka dǝɓ matǝ njaŋ mo so yea tǝgbana dǝɓ faɓe' ta, ka pǝsãh ya. Wala pa ŋgoŋ kiita tǝ sǝr daŋ ka ŋgoŋ kiita goŋga ya ne? 26 Dǝɓlii zyii faa: Me lwaa za matǝ njaŋ yaŋ Sodoma jemma dappe ɓe, me ga soɓ yaŋ ah daŋ mor ɓǝǝra. 27 Abraham zyii faa: Oseni Dǝɓlii, mo rõm me, ame laŋ me ye dǝfuu, me kii kǝnah nǝn pǝkoŋ faa ɓǝ ne mo ya. 28 Amma za matǝ njaŋ mo coŋ ɓo lal dappe ka joŋ jemma dappe ba ɓe, mo ga ɓeɓ yaŋ ah mor matǝ dappe mo coŋ ɓii ne? Zyii faa: Me lwaa ra gŋ jemma nai tǝtǝl dappe ɓe, me ka ɓeɓ yaŋ ah ya. 29 So Abraham kal ne pǝǝ ko kpǝ faa: Ko maki mo coŋ ɓo gŋ jemma nai ɓe, ɗǝne? Faa: Me soɓ yaŋ ahe. 30 So Abraham faa: Mo ɓaŋ kpãh ka Dǝɓlii ɓe, me ga faa ɓǝ ne mo kpǝ. Mo lwaa ra gŋ jemma sai ɓe, ɗǝne? Dǝɓlii faa: Me lwaa ra gŋ jemma sai ɓe, me soɓɓe. 31 So faa: Mo rõm me Dǝɓlii, mor me tǝ faa ɓǝ ne mo ba, ko mo gŋ jemma gwa to ɓe, ɗǝne? Zyii faa: Ara mo gŋ jemma gwa ɓe, me ka ga ɓeɓ yaŋ ah ya. 32 Abraham so faa: Mo ɓaŋ kpãh ka, Dǝɓlii ɓe, me ga faa ɓǝ nyi mo vaŋno to o, mo lwaa ra gŋ jemma ɓe, ɗǝne? So zyii faa: Ara mo gŋ jemma ɓe, me ka ga ɓeɓ yaŋ ah ya ta.
33 Dǝɓlii vǝr ɓǝ faa ah ne Abraham, so kalle. Abraham laŋ pii soo ge zah jul ahe.
Ndukun lə Ala gə́ wɔji dɔ kar dee d’oji Isaak
1 Loo gə́ kàr ɔs yaa̰ ndá Njesigənea̰ teḛ kəm Abrakam’g loo gə́ yeḛ si ta kəi-kubu’g ləa mbuna kag-sɛnəje gə́ Mamré. 2 Yeḛ un kəmee gə́ tar ndá aa oo, yeḛ oo dəwje munda gə́ d’aar mbɔree’g dəb. Loo gə́ yeḛ oo dee ndá yeḛ ḭ ta kəi-kubu’g ləa aiŋgwɔd mba tila kəm dee, tɔɓəi yeḛ unda barmba naŋg no̰ dee’g tɔ . 3 Ndá yeḛ pana: Mbai ləm, ɓó lé ma m’taa kəmi ndá m’ra ndòo rɔi’g, maji kari dəs tar ya̰ kura ləi gə goo ŋgalee el. 4 Ŋginaje am m’ar dee ree gə mán d’ar sí togoje ne gɔl sí, ndá waje rɔ sí ndil kag gə́ nee ɓa. 5 M’a ree gə nésɔ lam mba kar siŋga sí to nee lam ɓa gée gə́ gogo ndá seḭ a kawje kəm sí gə́ kédé ɓəi mbata yee ɓa seḭ dəsje ne mbɔr kura’g lə sí gə mbəa.
Deḛ d’ilá keneŋ pana: Maji kari ra to gə́ i pa lé ya.
6 Abrakam ɔd rad aw rɔ Sara’g mee kəi-kubu’g ləa ndá yeḛ ula pana: Ɔs rɔi ɓad mba kwɔji nduji gə́ ndá léréré as ŋgo munda mba loḭ ndá ila gə́ mbə.
7 Ndá Abrakam aḭ aw loo-kaar nékulje’g ləa. Yeḛ wa ŋgon maŋg gə́ rəa to ndəb-ndəb ləm, maji kəm sɔ ləm tɔ ndá yeḛ ar ŋgonjelookisi ləa kára mba karee aw ne gə tɔgee gə mba gɔl kar dee. 8 Yeḛ un mbà gə́ mas ləm, gə mbà gə́ kul ləma, gə dakas ŋgon maŋg gə́ deḛ gɔl lé ləm tɔ ndá yeḛ aw ne unda no̰ dee’g. Nɛ yeḛ lé aar mbɔr dee’g dɔ gɔlee’g gin kag’d loo gə́ deḛ d’isi d’usɔ né lé tɔ. 9 Yen ŋga deḛ dəjee pana: See Sara gə́ dené ləi lé aar ra wa.
Yeḛ tel ila dee’g pana: Yeḛ si mee kəi-kubu’g nee ya.
10 Yeḛ gə́ kára mbuna dee’g pa pana: M’a tel ree rɔi’g gogo mee naḭ gə́ togə́bè’g, ndá aa oo, Sara gə́ dené ləi a kiŋga ŋgon gə́ diŋgam.
Nɛ Sara lé si ta kəi-kubu gə́ to gir Abrakam’g lé si tuga mbia oo ne tɔ . 11 Abrakam gə Sara lé deḛ ɓuga yaa̰ d’ar ləb dee dəs mba̰ ndá Sara askəm kunda mee yel dɔ kiŋga ŋganje’g el ŋga. 12 Yeḛ kogo mée’g pana: Ɓasinè ma m’ɓuga mba̰ nee ya, see mal né gə́ bèe a ram ya ɓəi wa. Mbai ləm kara ɓuga yaa̰ tɔ . 13 Njesigənea̰ dəji Abrakam pana: See gelee ban ɓa Sara kogo pa ne pana: Neḛ gə́ m’ɓuga mba̰ lé . see n’a koji ŋgon tɔgərɔ ya wa. 14 Njesigənea̰ lé see né gə́ njedumee to keneŋ ya wa. Mee ndəa gə́ m’wɔji, mee naḭ gə́ togə́bè lé m’a tel ree rɔi’g ndá Sara a koji ŋgon gə́ diŋgam ya.
15 Sara lé ɓəl ndá yeḛ maḭ pana: ma m’kogo el. Nɛ yeḛ tel ula pana: Wah! I kogo ya.
Abrakam ra ndòo rɔ Ala’g lé mbata lə njé gə́ Sɔdɔm
16 Dəwje neelé d’ḭ mba kaw ndá deḛ tel kəm dee par gə́ Sɔdɔm. Abrakam dan dee mba kunda dee rəbə. 17 Tɔɓəi Njesigənea̰ pana: Né gə́ ma m’wɔji-kwɔji ra lé see m’a kiya dəa gə Abrakam wa. 18 Tɔgərɔ ya, Abrakam lé a gə tel to ginkoji gə́ a boi yaa̰ ləm, siŋga a to yaa̰ ləm tɔ ndá ŋgaka dəwje lai dɔ naŋg nee d’a kiŋga dɔkaisəgərə rəa’g ya. 19 Mbata ma nja m’ɔree mba karee un ndia ar ŋganeeje, gə njémeekəije ləa gə́ d’a gə korè gée lé mba kar dee d’aa dɔ rəw lə Njesigənea̰ ləm, gə mba kar dee ra né gə́ dana gə né gə́ to gə dɔ najee ləm tɔ. Bèe ɓa ndukunje gə́ wɔji dɔ Abrakam gə́ Njesigənea̰ un aree lé d’a kaw ne lée’g béréré ya.
20 Ndá Njesigənea̰ pana: Kaa néra Sɔdɔm gə Gɔmɔr gə́ ɓar lé ḭ dɔ maree’g gə́ kédé-kédé ləm, kaiya ra dee kara dum dɔ loo ləm tɔ. 21 Gelee gə́ nee ɓa m’a gə rəm gə́ naŋg mba koo see néra dee aw gə goo kaa né gə́ ɓar saar teḛ rɔm’g nee ya wa. Ɓó lé to togə́bè el ndá m’a gər gao ya.
22 Dəwje lé d’ɔd d’aw par gə́ Sɔdɔm. Nɛ Abrakam ɓa aar no̰ Njesigənea̰’g ya ɓəi. 23 Abrakam rəm pər gə́ rəa’g dəjee pana: See i a tuji nje néra gə́ gə dɔ najee gə njemeeyèr na̰’d bɔr wa. 24 Banelə njémeekarabasurje rɔ-mi d’a si mee ɓee-boo’g neelé. See i a tuji dee ya to wa. See i a kar məəi oso lemsé dɔ ɓee’g neelé mbata lə njémeekarabasurje gə́ rɔ-mi gə́ d’isi keneŋ lé el wa. 25 Tɔl njemeekarabasur na̰’d gə njemeeyèr lé mba kar né gə́ teḛ dɔ njemeekarabasur’g gə dɔ njemeeyèr’g d’asəna kára ba lé maji kar né ra gə́ togə́bè tibi mbɔri el! Maji karee tibi mbɔri el ɓòo. See yeḛ gə́ a gaŋg rəwta dɔ naŋg nee lai lé a ra gə dɔ najee el wa.
26 Njesigənea̰ pana: Ɓó lé ma m’iŋga njémeekarabasurje rɔ-mi mee ɓee-boo gə́ Sɔdɔm ndá m’a kar məəm oso lemsé dɔ ɓee-boo’g neelé bura mbata lə dee ya.
27 Abrakam un ta tɔɓəi pana: Aa oo, m’wa məəm mbidi m’ti mba pata kar Mbaidɔmbaije, ma gə́ m’to asəna gə nduji naŋg gə bu pər ba. 28 Banelə njémeekarabasurje d’a godo mi mbuna deḛ gə́ rɔ-mi’g. See i a tuji ɓee-boo neelé bura mbata lə deḛ gə́ mi gə́ godo lé wa.
Njesigənea̰ tel ulá pana: Ɓó lé ma m’iŋga dee rɔ-sɔ-gir-dee-mi kara m’a tuji ɓee-boo neelé gə mbəa el ya saar.
29 Abrakam pa kəmee gə́ kédé pana: Banelə a kiŋga njémeekarabasurje rɔ-sɔ ba keneŋ.
Njesigənea̰ pa pana: Lé d’as rɔ-sɔ kara m’a ra né el ya.
30 Abrakam pana: Maji kar mee Mbaidɔmbaije ea̰ dɔm’g el ndá m’a pata gə́ raŋg ya ɓəi. Banelə a kiŋga njémeekarabasurje rɔ-munda ba.
Njesigənea̰ pana: Ɓó lé ma m’iŋga njémeekarabasurje rɔ-munda ya keneŋ ndá m’a ra né el.
31 Abrakam pana: Aa oo, m’wa məəm mbidi m’ti mba pata kar Mbaidɔmbaije. Banelə a kiŋga njémeekarabasurje rɔ-joo ba.
Njesigənea̰ pana: Lé d’as rɔ-joo kara m’a tuji ɓee lé el ya tɔ.
32 Abrakam pana: Maji kar mee Mbaidɔmbaije ea̰ dɔm’g el ndá m’a pata gə́ raŋg korè dɔ yee gə́ nee’g lé el ŋga. Banelə a kiŋga njémeekarabasurje dɔg.
Njesigənea̰ pana: Lé njémeekarabasurje d’as dɔg kara m’a tujee el ya tɔ.
33 Loo gə́ Njesigənea̰ tɔl ta gə́ yeḛ ula Abrakam lé bém ndá yeḛ ɔd aw. Abrakam kara tel aw loo-siée’g tɔ.