Iŋni
1 Iŋ yee gak cuu njaŋ ɓǝ fan mai na tǝ byakke, tǝkine goŋga fan mai na ka gak kwan ne nahnǝn a. 2 Masǝŋ faa ɓǝ sãh tǝ za ma kǝpel mor iŋ ɓǝǝra.
3 Mor iŋni, na tǝ ɓe, fan daŋ joŋ ne ɓǝ faa Masǝŋ, fan mai dǝɓ moo kwanne, joŋ ɓo ne fan mai dǝɓ mo ka gak kwan a.
4 Mor iŋni, Abel joŋ syiŋ pel Masǝŋ ne fahlii masãh ah kal mǝ Kain. Mor iŋ ahe, Masǝŋ faa tǝl ah a njaŋ, joŋ syedowal ah ne nyiŋ fan nyi ahe. Koo Abel wǝ ɓe mgbaŋ laŋ, iŋ ah tǝ cuu fan nyi na nyee tǝ'nah ba.
07 versets Bibliques sur la foi
5 Mor iŋni, Enok wǝwǝ ya, Masǝŋ ɓaŋ ko kal ge sǝŋ ne ko, dǝɓ ka gak lwaa ko ya, mor Masǝŋ ye ɓaŋ ko kal ge ɓo wol ah ne ko. Ɗerewol faa: Kǝpel ɓaŋ Enok ga sǝŋ, Masǝŋ laa pǝ'nyah ne ki. 6 Dǝɓ ka gak 'nyah suu Masǝŋ bai iŋ ya. Mor dǝɓ mo ge wo Masǝŋ, sai a nyiŋ: Masǝŋ a no, a soo za mai mo tǝ kyeɓra ko.
7 Mor iŋni, Noa laa lai mai Masǝŋ mo lai ko tǝ ɓǝ fan mai mo tǝ ga joŋ pel mo ɓah kwan ko ya ba. Laa zah Masǝŋ so zyeɓ dah mai za yaŋ ah ne suu ah mo ǝ̃ǝra ne ko. Ne fahlii mai Noa ŋgoŋ kiita tǝ dunia, lwaa njaŋ Masǝŋ mai moo gin ne fahlii iŋni.
8 Mor iŋni, Abraham laa zah Masǝŋ ne cok mai mo ɗii ko, ur kal ge sǝr mai Masǝŋ mo faa ɓǝ ah ɓo ka nyi nyi ko, zol gin sǝr ah bai tan ɓǝ cok mai mo tǝ ga gŋ. 9 Mor iŋni, ge kaa pǝ sǝr mai Masǝŋ mo faa ɓǝ ah ɓo nyi ko tǝgbana dǝɓ gwǝǝre, kaa pǝ tal mbǝro a ne Isak ne Yakuɓ mai Masǝŋ mo faa ɓǝ tǝ vaŋno nyẽe ɓo nyi ra ta. 10 Mor Abraham tǝ byak yaŋ mai Masǝŋ ye mo ɗea mo so vuu ɓo, yaŋ mai mor ah mo kpii ɓo pǝswah moo ga lii.
11 Mor iŋni, Abraham gak ciŋ pa byaŋ welle, ka tam laŋ ɓo pǝlli o, tǝkine Sara mai mo ka ne swah ka byaŋ wel laŋ ya. Mor Abraham nyiŋ: Masǝŋ a gak joŋ ɓǝ faa ahe. 12 Daga mor dǝɓ tǝ vaŋno mai mo tǝgbana wul laŋ o, so bemra wee pǝpãa tǝgbana ŋwǝǝmǝŋgai sǝŋ, tǝgbana tǝkuu zahbii mai dǝɓ mo ka gak kee ya.
13 Za mai daŋ wukra ne iŋ ɓǝǝra. Lwaara fan sãh mai Masǝŋ mo faa ɓǝ ah ɓo ya, amma kwora fan ah ɓe, haora zah wol ah ge pǝɗǝkki, faara wat ara ye za gwǝǝ tǝkine mowoo tǝ sǝrri. 14 Za mai mo faara ɓǝ naiko cuura ɓo njaŋ, tǝ kyeɓra sǝr ma syak ɓǝǝra. 15 Kǝnah mo tǝ foora ɓǝ sǝr ɓǝǝ mo pǝ̃ǝra gin gŋ ɓe, ka pii soora kal ge gŋ ɓe. 16 Amma tǝ 'yahra sǝr masãh kal mai mo soɓra ɓo, ako ye sǝr ma coksǝŋ. Mor ahe, swãa ka ren Masǝŋ ne cok moo ɗiira ko ne Masǝŋ ɓǝǝr a, so zyeɓ yaŋ ɓo mor ɓǝǝra.
17 Mor iŋni, Abraham ɓaŋ Isak nan ah nyi na fan joŋ syiŋ ne cok Masǝŋ mo lii ko. Abraham laŋ ako ye dǝɓ mai Masǝŋ mo gbǝ zah ɓo ne ki, so kyeɓ ka joŋ syiŋ ne nan ah Isak mo jol ah vaŋno. 18 Masǝŋ faa nyi ko kǝpelle: Morsǝ̃ǝ ɓo a ga tǝŋ ne Isak. 19 Abraham tǝ ɓe, Masǝŋ no ne swah ka ur Isak gin pǝ wulli, so Abraham lwaa Isak pǝfuu tǝgbana ur gin pǝ wulli.
20 Mor iŋni, ne cok Isak mo tǝ ẽe Yakuɓ ne Esau, so faa ɓǝ fan sãh mai mo tǝ gin pel nyi ra gŋ ta.
21 Mor iŋni, Yakuɓ ẽe wee Yuseɓ kǝpel wul ahe, ɗǝŋ tǝ kǝndaŋ ah juupel wo Masǝŋ.
22 Mor iŋni, ne cok Yuseɓ mo tǝ yah wunni, faa ɓǝ za Israel moo ga pǝ̃ǝra gin sǝr Egiɓ, so cuu ɓǝ fan mai ka mo joŋra ne wul ah nyi ra ta.
23 Mor iŋni, ne cok Mosus mo byaŋ, zan ah muŋra ko fĩi sai, mor kwora ko pǝsãhe, ɗuura gal zǝǝ ɓǝ lai goŋ ya.
24 Mor iŋni, ne cok Mosus mo joŋ dǝɓlii, zyii ka mo ɗiira ko ne we mǝlaŋ Farao ya. 25 A 'yah laa bone ne za Masǝŋ kal mai ka mo laako pǝ'nyah pǝ faɓe' zah'nan nje to ɓe. 26 Mor foo, ka laa tǝǝ mor tǝɗii Kristu kal kǝ̃ǝ sǝr Egiɓ ɓe, mor kan nahnǝn ge ɓo tǝ reba ma pelle.
27 Mor iŋni, Mosus pǝ̃ǝ gin sǝr Egiɓ bai ɗuu gal kpãh goŋe, uu pǝswah tǝgbana tǝ kwan Masǝŋ mai dǝɓ mo ka gak kwan a. 28 Mor iŋni, cuu ɓǝ joŋ fĩi Paska, faa nyi za ka mo tahra syim tǝ zahfah yaŋ ɓǝǝra, mor ka angelos ma ik wul mo ik wee lii za Israel ka.
29 Mor iŋni, za Israel yeera mabii Syẽ tǝgbana dǝɓ moo syee tǝ sǝr mayakke. Ne cok Egiɓien mo kyeɓra ka syee gŋ nai o ta, bii jǝŋ ge tǝ ɓǝǝ muŋ ra tǝɗe'.
30 Mor iŋni, ne cok za Israel mo kiŋra yaŋ Jeriko zah'nan rǝŋ, ɓaale yaŋ ah hah ge sǝŋ. 31 Mor iŋni, Rahaɓ matǝkoi wǝ ne za ma bai laa zah Masǝŋ ya, mor nyiŋ za ma foo sǝr pǝsãhe.
32 Me ga faa ɗah ɓǝ makẽe faɗa ne? Me ka lwaa cok ka faa ɓǝ Gideon, Barak, Samson, Yefta, David, ne Samuel, tǝkine profetoen manyeeki ah ra ya. 16:1–1 ZaG 2:11; 1 Sa 1:1–25:1 33 Mor iŋ ɓǝǝra, rera sǝr camcam, joŋra fan matǝ goŋga, so lwaara fan mai Masǝŋ mo faa ɓǝ ah ɓo. Coora zah ɓolle, 34 rumra swah wii, woora yam zah kafahe. Yeara pǝtǝtǝ̃ǝre, amma so joŋra pǝswahe, ara pǝswah zah salle, nĩira za sal ma sǝr gwǝǝre.
35 Mor iŋni, ŋwǝǝ kwora za ɓǝǝ urra gin pǝ wulli. Cuura bone nyi za ki, ŋhaa wukra gŋ nooko, zyiira ka za mo wǝǝ ra ya, mor a 'yahra ka ga ur pǝ wul ka yea ne cee masãhe. 36 Tǝǝra za ki, loɓra za ki ne bǝrǝǝ, bamra za ki ne salle, rǝk ra ge daŋgai. 37 Ɓaara za ki ne tǝsal pǝ wulli, ŋgomra za ki ne syii kǝsyil gwa gwa, ikra za ki ne kafahe, a kyãhra ne ɓaa wak pǝsǝ̃ǝ ne wak sǝgwii wo suu, cuura syakke, foora mor ɓǝǝra, joŋra ra pǝɓe'. 38 Sǝr kii nǝn pǝkoŋ ɓǝǝr a ! Kyãhra kǝsyicokki, ne tǝ waare, kaara pǝ yii tǝkine pǝ 'wǝǝre.
39 Za mai daŋ Masǝŋ joŋ syedowal tǝ ɓǝǝ mor iŋ ɓǝǝra, amma lwaara fan mai Masǝŋ mo faa ɓǝ ah ɓo ya ba, 40 mor Masǝŋ zyeɓ fan masãh ah kan ɓo no mor mana. Pǝ ɓǝ foo ah a 'yah ka mo ge yeara daŋdaŋ syak ɓǝǝ bai man ka, sai zahki ne na daŋ.
Meekun lé ɓa
1 Meekun lé see to ɗi wa. Néje gə́ meḛ sí to yel dɔ’g ɓa j’wa peb el ɓəi nɛ meḛ sí ɓa to dɔ’g bururu ya. J’oo gə kəm sí el ɓəi nɛ meḛ sí ɓa oo mba̰ tɔ. 2 Dəwje gə́ ləw lé meekun lə dee ɓa Ala oo dee ne gə́ dəwje gə́ maji.
3 Meekun lé ɓa jeḛ j’oo to gə́ tapa Ala ɓa yeḛ unda ne naŋg nee ar néje gə́ jeḛ j’oo gə kəm sí el lé Ala mbo̰ dee unda ne néje gə́ jeḛ j’oo gə kəm sí .
4 Meekun lé ɓa Abel inja nékinjaməs gə́ ur dɔ ka̰ Kaḭ’g ar Ala. Meekun lé Ala ée ne gə́ njemeekarabasur mbata né gə́ yeḛ un ar Ala lé taa ne kəmee rəgm. Abel lé wəi mba̰ nɛ mbɔl dɔ meekun ləa lé yeḛ pata ar sí ɓəi .
5 Meekun lé ɓa Enɔk sané ne pá mba kar yoo ɓar ria el ləm, kar dəw ée el ŋga ləm tɔ mbata Ala nja unee gə́ kun, mbata kédé d’ɔr goo ta ləa pana: Nérea lé taa kəm Ala rəgm . 6 Tɔgərɔ ya, ɓó lé meekun godo ndá dəw kára kara askəm taa kəm Ala el. Mbata kɔm mee dɔ Ala’g kée to gə́ yeḛ si gən ləm, kée gə́ yeḛ gə́ a kar nana gə́ ndolè uba maji ləm tɔ lé yee ɓa gə́ kuma̰ kar dəw rəm ne pər gə́ rɔ Ala’g ya.
7 Meekun lé ɓa Noe ra ne bato aji ne njémeekəije ləa. Ala aree oo néje gə́ dəwje d’oo el ɓəi, taa ne tapea wá mée’g sud. Togə́bè meekun lé ɓa yeḛ ila ne ta dɔ dəwje gə́ dɔ naŋg nee, tel ne ŋgon nduba iŋga ne meekarabasur gə́ dəw iŋga gə goo meekun lé .
8 Meekun lé ɓa Abrakam ila ne ŋgonkoji dɔ Ala’g. Loo gə́ yeḛ ɓaree ne mba karee aw si dɔ naŋg gə́ yeḛ a gə kiŋga gə́ dɔ nduba ləa ndá yeḛ ḭ aw ne, nɛ yeḛ gər loo kabee el . 9 Meekun lé ɓa yeḛ aw ra ne ɓee gə́ Ala un ndia gə mba karee. Yeḛ si keneŋ asəna gə njekwagirloo. Kəi-surumje gə́ la gə kubu ɓa yeḛ si keneŋ ar Isaak, deḛ gə Jakob gə́ to njékwa-néndubaje səa na̰’d lé kara d’isi səa keneŋ gə́ njékwagirlooje tɔ . 10 Mbata Abrakam lé ŋgina ɓee gə́ ŋgira ŋgəŋ, yee ɓa gə́ ɓee gə́ Ala nja gə́ njekwɔji lé ləm, gə njekṵdá ləm tɔ.
11 Meekun lé ɓa Sara gə́ to gə́ ɓuga dené kara iŋga siŋga oji ne ŋgon aree oji ne ŋgakeaje mbata yeḛ ɔm mée dɔ njemeenda londoŋ gə́ un ndia aree . 12 Yee gə́ bèe ɓa yeḛ gə́ to dəw gə́ unda naŋg mba̰ lé oji ne ŋgon aree oji ne ŋgakeaje gə́ bula digi-digi to gə́ kéréméje gə́ dara ləm, gə nagəra gə́ ta baa-boo’g gə́ dəw askəm tura el ləm tɔ .
13 Deḛ neelé lai d’wəi dɔ meekun’g lə dee, lal kiŋga ne néje gə́ Ala un ndia gə mba kar dee. Nɛ d’oo néje neelé gə goo ŋgalee d’orè meḛ dee dɔ’g més, deḛ pana: Neḛ n’toje gə́ mbáje ləm, gə njékwagirlooje gə́ dɔ naŋg nee ləm tɔ . 14 Deḛ gə́ pa togə́bè lé d’ar sí j’oo gao to gə́ deḛ to dəwje gə́ saŋg ɓee-ra dee gə́ gəd ya. 15 Ɓó lé d’ə̰ji ɓee-koji dee gə́ d’ḭ keneŋ ndá kàr bèe nḛ d’iŋga loo tel keneŋ ləw ba mba̰. 16 Nɛ ɓasinè lé deḛ ndiŋga ɓee gə́ maji ur dɔ nje gə́ kédé’g, yee ɓa gə́ ɓee gə́ dara. Gelee gə́ nee ɓa rɔ Ala kul ne el, ar dee ɓaree ne Ala lə dee mbata yeḛ gɔl ɓee-boo ar dee mba̰.
17 Meekun lé ɓa Abrakam un ne Isaak ar Ala loo gə́ Ala aḭ ne mée lé. Ŋgonee gə́ kára ba jia’g, nɛ yeḛ un aree. To ŋgon gə́ ndukun lə Ala ɓa d’ojee ne ləm , 18 Ala kara ulá ta wɔji ne dəa ləm tɔ pana: Gin Isaak ɓa i a kiŋga ne ŋgakaije gə́ rii a ɓar dɔ dee’g lé . 19 Abrakam lé ə̰ji to gə́ Ala to njesiŋgamoŋ gə́ askəm kar dəwje d’unda loo teḛ dan njé gə́ d’wəi’g. Yee ɓa yeḛ iŋga ne Isaak gogo asəna gə dəw gə́ teḛ loo-yoo’g tɔ.
20 Meekun lé ɓa Isaak tɔr ne ndia dɔ Jakob gə Esawu’g, wɔji ne dɔ néje gə́ a gə ree .
21 Meekun lé ɓa loo gə́ Jakob a gə kwəi ndá yeḛ tɔr ne ndia dɔ ŋgan Jisəb’g kára-kára lai. Yeḛ gəd rəa dɔ kag-tɔs’g ləa wa ne Ala mée’g .
22 Meekun lé ɓa loo gə́ Jisəb gə́ a gə kwəi ndá yeḛ pata gə́ wɔji ne dɔ Israɛlje gə́ d’a gə kunda loo mee ɓee gə́ Ejiptə teḛ ləm, yeḛ un ndia ar dee wɔji ne dɔ sḭgareaje ləm tɔ .
23 Meekun lé ɓa njékoji Moyisje d’unee ne ndɔ kojee’g d’iya ne as naḭ munda mbata deḛ d’ée gə́ ŋgon gə́ maji péd-péd ləm, deḛ ɓəl godndu mbai el ləm tɔ .
24 Meekun lé ɓa loo gə́ Moyis tɔg kaŋ-kaŋ ndá yeḛ mbad kar dee ɓaree ŋgolə ŋgon Parao̰ gə́ dené . 25 Karee nai gə ŋgan-Alaje dan nékəmndoo’g lə dee lé yee ɓa yeḛ oo gə́ né gə́ maji unda kisi dan kaiya’g waga. 26 Yeḛ oo rɔkul lə Kristi lé gə́ nébao gə́ ur dɔ nébaoje gə́ Ejiptə’g lai mbata yeḛ orè kəmee ndəŋ dɔ nékoga-dɔ-jia’g lé.
27 Meekun lé ɓa yeḛ ya̰ ne Ejiptə, dəa to̰ ne kəw dɔ oŋg’g lə mbai el, yeḛ wa mée kɔgərɔ mbata yeḛ oo yeḛ gə́ dumkoo . 28 Meekun lé ɓa yeḛ ra naḭ Pag saga ne məs takəi’g, mba kar njetuji dəwje ɔrɔ ne rɔ ŋgandər Israɛlje el .
29 Meekun lé ɓa deḛ d’unda ne dan baa-boo gə́ kas dana gaŋg asəna gə loo gə́ tudu kurum-kurum bèe. Njé gə́ Ejiptə gə́ naa mán mba kuru teḛ goo dee’g ya nɛ deḛ nai keneŋ wo̰d .
30 Meekun lé ɓa ndògo-bɔrɔ gə́ d’ilá gugu ne dɔ Jeriko unda ne naŋg loo gə́ deḛ njaa gugu ne dəa as ndɔ siri lé . 31 Meekun lé ɓa Rahab gə́ to kaiya-dené tuji ne na̰’d gə njékaltaje el, mbata yeḛ ra njéŋgəmlooje mbá bur-bur .
32 See ta ɗi ɓa m’a pa tɔɓəi wa, Gedeo̰ ləm, gə Barak ləm, gə Samso̰ ləm, gə Jepte ləm, gə Dabid ləm gə Samel ləma, gə njéteggintaje ləm tɔ lé m’oo loo pata kwɔji ne dɔ dee el . 33 Meekun lé ɓa deḛ neelé d’un ne baŋga dɔ ɓeeko̰je’g ləm, d’ɔr ne kəmta lə koso-dəwje ləm, d’iŋga ne ndukun gə́ wɔji dɔ dee ləma, ndèm ne ta toboḭje sud-sud ləm tɔ . 34 Deḛ neelé tɔl pər gə́ o̰ bilim-bilim misi ləm, deḛ teḛ ta kiambas gə́ adə làm-làm’g ləm, lé d’oso gə rɔko̰ pid-pid kara d’aji ne kədərə ləma, d’wa rɔ dee kɔgərɔ loo-rɔ’g ləma, tuba ne njéboo-rɔje gə́ dɔ ɓeeje gə́ raŋg lé ləm tɔ . 35 Denéje d’iŋga ŋgaw deeje gə ŋgan deeje gə́ teḛ ta yoo’g gogo. Njé gə́ raŋg lé ra sə dee néurtije gə́ to ɓəl nɛ dee d’ɔr rɔ dee keneŋ el mbata deḛ ndigi kiŋga loo-teḛ-dɔkumbwa gə́ maji gə́ ur dɔ maree’g . 36 Njé gə́ raŋg lé deḛ ndaji ndu dee ləm, kunda dee gə ndəi ləma, d’wa dee daŋgai gə kúla lar ləm tɔ . 37 Deḛ tila dee gə kɔri-ər ləm, gaŋg dee dana gə kiambas ləma, ra sə dee néurti ləm tɔ. Njé gə́ raŋg d’wəi yoo-kiambas ləm, d’aḭ wur-wur d’ula ndar badje gə ndar bya̰je rɔ dee’g ləm, néje lə deḛ lai tuji pugudu-pugudu ləma, d’ula pər kudu dee’g ra sə dee kədərə yaa̰ ləm tɔ . 38 Njé gə́ naŋg nee d’askəm kas sə dee el, deḛ lé d’aw wur-wur ndag-looje’g ləm, gə dɔ mbalje’g ləm, gə mee bolè mbalje’g ləma, gə kəm godə wəlje’g gə́ dɔ naŋg nee ləm tɔ.
39 Deḛ lai neelé ri meekun lə dee ɓar mḭ, nɛ ndukun gə́ Ala un ar dee lé d’iŋga née el ɓəi. 40 Ala nja wɔji-kwɔji kar sí né gə́ maji unda nje gə́ kédé mba kar jeḛ sə deeje na̰’d ɓa j’a tel to ne dəwje gə́ maji j’ɔr njoroŋ ɓəi.