Asirien gera ka ren yaŋ Jerusalem
(2 ZaG 18:13-272 KeeƁ 32:1-19)1 Ne cok Ezekias mo kaa goŋ syii jemma tǝtǝl nai, Saŋkeriɓ goŋ Asiria pǝ̃ǝ sal ge zah yaŋ sǝr Yuda maluu maswah ah ra re yaŋ ah ra. 2 So pee swah sooje ah daga Lakis ne za sal pǝpãa ka ga yaŋ Jerusalem ka faa nyi goŋ Ezekias mo nyiko jolle. Swah sooje ah ge uu tǝ fahlii mai pa ma kaŋ zyim moo joŋ yeɓ ah gŋ kah el mai bii moo ɗuu sǝŋ gin sǝŋ. 3 Za sǝr Yuda sai gera ka zyaŋ ne ki: Eliakim we Hilkiija, dǝɓlii piicel goŋ yo, ne Sebna pa ŋwǝǝ fan o, tǝkine Joak we Asaf pa ŋwǝǝ ɓǝ camcam yo.
4 Swah sooje goŋ Asiria faa nyi ra: We faa nyi Ezekias: Goŋ malii ma sǝr Asiria faa sye: Amo soɓ suu ɓo sye ɓo wo zu kpak ne? 5 Amo lǝŋ ɓǝ faa zah kol sye swah ruu sal ye ne? Ko sye, amo gbǝ yǝk ɓǝ zu sye ɓo ka mo waa ŋwookyaŋ ne me pahl ne? 6 Mo ẽe mo gbǝ yǝk ɓǝ sǝr Egiɓ ɓo. Sǝr Egiɓ sye, kǝndaŋ keeŋgai ma dǝdah yo, dǝɓ mo soɓ yǝk suu ah ge tǝl ah ɓe, moo cuŋ jol nyi dǝɓ ahe. Farao goŋ sǝr Egiɓ mai mo gbǝ yǝk ah mo soɓ suu ɓo ɓo wol ah a nai ta.
7 Amma so we faa nyi me: Ru soɓ suu ɓuu ɓo wo Dǝɓlii Masǝŋ ɓuu ɓe, we so tǝ ɓǝ mai ta, ako ye Dǝɓ mai Ezekias mo dah cok joŋ syiŋ ah ma tǝgee ge lalle, so faa nyi za Yuda ne za yaŋ Jerusalem: We juupel pǝ cok joŋ syiŋ yaŋ Jerusalem nyeeko. 8 Me ga joŋ lee ne mo pǝ tǝɗii goŋ Asiria, me ga nyi pǝr nyi mo ujenere gwa, moo gak lwaa za ka yee tǝ ɓǝǝ no ɓe ko. 9 Mo ka gak nĩi dǝɓ yeɓ dǝɓlii ɓe malaŋ ah laŋ ga lal a, koo goŋ sǝr Egiɓ mo nyi muŋta sal nyi mo ne pǝr daŋ laŋ, ka joŋ fan ki wo ɓo ya. 10 Amo lǝŋ me pǝ̃ǝ sal ge ɓo tǝ sǝr ɓo ka ɓeɓ sǝr ah bai 'yah Dǝɓlii mo yea gŋ ne? Dǝɓlii faa nyi me: Mo pǝ̃ǝ sal ge zah sǝr ah ka mo ɓeɓ sǝr ahe.
11 Amma Eliakim ne Sebna ne Joak faara nyi swah sooje: Mo faa nyi za yeɓ ɓo ra ne zah Aramien mor ru laani. Mo faa nyi ru ne zah Yahuduen ne nahnǝn za mai mo tǝ ɓaale sǝŋ ka. 12 Amma swah za yeɓ goŋ faa nyi ra: Dǝɓlii ɓe pee me ge wo dǝɓlii ɓii tǝkine we ka me ge faa ɓǝ mai nyi we to ne? Pee me ɓo ka wah wo za mai mo haira ɓo tǝ ɓaale sǝŋ ka mo rera mǝr zahmorsuu ɓǝǝ tǝkine zwan tǝtǝm zahmorsuu ɓǝǝ ne we daŋ ya ne?
13 So swah sooje ur uu ɓyaŋ ɓǝ pǝ'man ne zah Yahuduen faa: We laa ɓǝ faa goŋ malii, goŋ Asiria mo faa: 14 Goŋ faa sye: We soɓ Ezekias kiŋ tǝtǝl nyi we ka, mor ka gak ǝ̃ǝ we gin mor jol goŋ ya. 15 We soɓ Ezekias wuu zahzyil nyi we ne ɓǝ Dǝɓlii ka faa Dǝɓlii ga ǝ̃ǝ na, ka ga soɓ yaŋ mai lee ga mor jol goŋ Asiria ya ka. 16 We laa ɓǝ faa Ezekias ka, mor goŋ Asiria faa sye: We zyeɓ ɓǝ ne me, we pǝ̃ǝ ge wo ɓe, nai ɓe koo zune kǝsyil ɓii a ga re lee syẽm kpuu vin ah tǝkine goyaɓ ahe, koo zune kǝsyil ɓii a ga zwǝ bii pǝ lak bii ahe, 17 ŋhaa ka me ge woo we kal ge pǝ sǝr mai mo na sǝr ɓii ne ko, sǝr ah ne sorre, lee kpuu vin no gŋ, farel no. 18 We lǝŋ masǝŋ za gwǝǝ ma gak ǝ̃ǝ sǝr ah gin mor jol goŋ Asiria a no ne? 19 Masǝŋ Hamat ne Arfat rai kẽne? Masǝŋ Sefarvaim kẽne? Koo kǝsyil ɓǝǝ vaŋno laŋ gak ka ǝ̃ǝra Samaria ya. 20 Kǝsyil masǝŋ ki ma pǝ sǝr rai daŋ vaŋno kǝsyil ɓǝǝ ǝ̃ǝ sǝr ah gin mor jol goŋ ɓuu ɓe ne, ko Dǝɓlii ga ǝ̃ǝ mǝ ah yaŋ Jerusalem gin mor jol ah ne?
21 Amma za kaara tǝɗum tǝɗum, zyiira ɓǝ ki zah ah koo vaŋno ya. Mor goŋ Ezekias faa nyi ra: We zyii ɓǝ ki zah ah ka. 22 Amma dǝɓlii piicel goŋ ma ɗii ne Eliakim we Hilkiija, ne Sebna pa ŋwǝǝ fanne, tǝkine pa ŋwǝǝ ɓǝ camcam Joak we Asaf, pii soora ge wo Ezekias, mbǝro ɓǝǝ daŋ ŋgǝŋgǝ̃ǝ ɓo, keera ɓǝ swah sooje goŋ Asiria mo faa daŋ nyi ko.
Sa̰kɛrib gə njérɔje ləa d’aw rɔ gə njé gə́ Jerusalem’g
2Mb 18.132Mb 17-371 Mee ləb gə́ njekɔm’g dɔg-giree-sɔ gə́ Ejekias to ne mbai lé Sa̰kɛrib, mbai gə́ Asiri ḭ rɔ gə ɓee-booje lai gə́ to Juda gə́ siŋga dee tɔ ndá yeḛ dum dee. 2 Mbai gə́ Asiri ula Rabsake gə bao-rɔje bula ar dee d’ḭ ɓee gə́ Lakis gə mba rɔ gə Ejekias, mbai gə́ Jerusalem. Rabsake aar naŋg mbɔr bwa kəm-rəw-mán gə́ to tar gə́ to mbɔr rəw ndɔ’g lə njetogo kubuje. 3 Bèe ɓa Eliakim, ŋgolə Hilkija gə́ to njekaa dɔ kəi lə mbai ləm, gə Sebna, njendaji-maktub ləm, gə Joa, ŋgolə Asap, njeŋgəm maktub ko̰ɓee ləm tɔ d’ḭ d’aw rəa’g. 4 Rabsake ula dee pana: Ulaje Ejekias pajena: Mbai gə́ boi gə́ to gə́ Asiri lé dəjii ta togə́bè pana: See ɗi ɓa gə́ siŋga gə́ i ɔm məəi dɔ’g wa. 5 Neḛ n’ulai m’pana: To ta gə́ i pa dɔ tai’g ba. Takwɔji-kəmkàr gə siŋgamoŋ ɓa gə́ kuma̰ kaw rɔ. See na̰ ɓa i ɔm məəi dəa’g gə mba kḭ rɔ ne sə neḛ wa. 6 Aa oo, i ɔm məəi dɔ Ejiptə’g, i gəd rɔi dɔ twatɔg nee gə́ təd gə́ ɔs ji nana ɓa gə́ njegəd rəa dɔ’g mbudu lé. Parao̰, mbai gə́ Ejiptə lé to togə́bè mbata dəwje lai gə́ d’ɔm meḛ dee dəa’g lé . 7 Banelə i a kula neḛ pana: Njesigənea̰, Ala lə sí ɓa seḭ ɔmje meḛ sí dəa’g. Nɛ see to yeḛ ɓa gə́ Ejekias tuji dɔ looje ləa gə́ ndəw gə loo-nékinjanéməsje ləa ula ne Judaje gə Jerusalemje pana: Loo-nékinjaməs neelé ɓa d’a kunda barmba nea̰’g bèe el, see yeḛ pa bèe el wa.
8 Ɓasinè, maji kari un ndui ar ɓémje gə́ to mbai gə́ Asiri ndá m’a kari kundaje tɔl-dɔg-loo-joo (2.000) ɓó lé i askəm kiŋga njékal deeje gə mba kar dee d’uba dee tɔ. 9 See i a ra to gə́ ban ɓa mba kɔs ne ɓé-njérɔje gə́ kára mbuna kuraje’g lə ɓémje gə́ lam ba nee wa. I lé ɔm məəi dɔ Ejiptə’g gə mba kiŋga ne pusu-rɔje gə njérɔ gə kundaje ɓa. 10 Nɛ see neḛ n’ree gə mba rɔ gə ɓee neelé mba tujee lal torndu Njesigənea̰ wa. Njesigənea̰ lé ɓa ula neḛ pana: Maji kar neḛ n’aw n’rɔ gə ɓee neelé n’tujee ya.
11 Eliakim, gə Sebna, gə Joa d’ula Rabsake pana: Maji kari ula kuraje ləi ta gə ta lə Aramje ɓa mbata jeḛ n’gər ya ɓó ula sí ta gə takɔji Judaje mba karee oso mbi koso-dəwje gə́ d’aar dɔ ndògo-bɔrɔ’g lé el.
12 Rabsake ila dee keneŋ pana: See ɓémje ulam rɔ ɓée síje’g gə rɔ sí-seḭ’g ɓa gə mba kam m’pa taje neelé wa. See to rɔ dəwje nee gə́ d’isi dɔ ndògo-bɔrɔ’g lé ɓa gə mba kar d’usɔ siḭ dee gə d’ai ər dee sə sí na̰’d ɓa yeḛ ulam rɔ dee’g sə sí el wa. 13 Togə́bè ɓa Rabsake aw gə́ kédé ɔr ndia gə́ tar wəl gə takɔji Judaje pana: Maji kar sí ooje ta gə́ mbai gə́ boi gə́ to mbai gə́ Asiri pa lé. 14 Mbai lé pa togə́bè pana: Arje Ejekias su kəm sí el mbata yeḛ a kaskəm kɔr sí kɔm sí tar el. 15 Maji kar Ejekias ndɔr sí ar sí ɔmje meḛ sí dɔ Njesigənea̰’g paje ne pana: Njesigənea̰ a kɔr sí kar ɓee-boo neelé oso ji mbai gə́ Asiri’g el bèe godo. 16 Maji kar sí taaje ta lə Ejekias el mbata mbai gə́ Asiri pa togə́bè pana: Maji kar sí ɔmje sə neḛ na̰’d osoje gel neḛ’g. Bèe ɓa nana kara mbuna sí’g a sɔ kandə nduú ləa-ləa gə kandə kodé ləa ləm, nana kara a kai mán mee bwa-mán’g ləa ləm tɔ 17 saar kar neḛ n’ree n’odo sí n’aw sə sí mee ɓee gə́ to asəna gə ɓee lə sí-seḭ ləm, to ɓee gə́ kó gə mán-nduú to keneŋ ləma, to ɓee gə́ muru gə ndɔ-nduúje to keneŋ ləm tɔ. 18 Maji kar Ejekias su kəm sí ula sí pana: Njesigənea̰ a kɔm sí tar bèe el. See magəje lə ginkoji dəwje gə raŋg lé taa ɓeeje lə dee lə dee ji mbai gə́ Asiri’g wa. 19 See magəje lə njé gə́ Amat gə Arpad d’əd ra wa. See magəje lə njé gə́ Separbayim d’əd ra wa. See deḛ lé d’ɔg neḛ loo taa Samari wa. 20 Mbuna magəje lai gə́ wɔji dɔ ɓeeje neelé see njé gə́ ra ɓa taa ɓee lə dee ji neḛ’g ŋga ɓa Njesigənea̰ ɓa a taa Jerusalem ji neḛ’g ɓəi wa.
21 Koso-dəwje lé d’isi ta dee mundu ɓó d’ilá ta’g el, mbata mbai Ejekias lé un ndia ar dee pana: Seḭ a kiláje ta’g el. 22 Bèe ɓa Eliakim, ŋgolə Hilkija, yeḛ gə́ to njekaa dɔ kəi lə mbai ləm, gə Sebna, njendaji-maktub ləma, gə Joa, ŋgolə Asap gə́ njeŋgəm maktub ko̰ɓee ləm tɔ lé tel ree rɔ Ejekias’g gə kubuje lə dee gə́ til hao̰-hao̰ tɔɓəi deḛ ndaji taje gə́ Rabsake pa lé d’aree oo tɔ.