We joŋ za camcam ka
1 Wee pa ɓe, we ɓeɓ iŋ ɓii mai we ne ko pǝzyil Dǝɓlii man Yesu Kristu mayǝkki, ne joŋ za camcam ka. 2 Tǝgbana dǝɓ ki mo pa joŋ yo, mo dan ge yaŋ kee ɓǝ Masǝŋ ɓii mo maa tǝgaa vãm kaŋnyeeri ɓo jolle, mo ɓoo mbǝro masãh ah ɓo taa ɓe, so pa syak mo dan ge gŋ ne mbǝro matãa wo suu ah ɓe, 3 we ẽe dǝɓ mai mo ɓaa fan sãh ɓo wo suu we so faa nyi ko: Mo ge kaa pǝ cok masãh ah nyeeno ɓe, so we faa nyi pa syak: Mo uu ɓo ŋhaano, wala: Mo kaa ge tǝ sǝr mor ɓal ɓe nyeeno ɓe, 4 ka we joŋ za tǝ gwa rai ɓo ka camcam pǝ zahzyil ɓii ya ne? Ka ɓǝ foo ɓii ka pǝɓe' ya ne?
5 Wee pa ɓe mai me 'yah we, we laa ɗao. Masǝŋ ka syen za masyak ah pel za sǝr nyee ka joŋ ra pǝkǝ̃ǝ ne iŋ ka ga ren goŋ ah mai mo faa ɓǝ ah ɓo ka nyi nyi za ma 'yahra ko ya ne? 6 Amma awe syẽa pa syakke! So za joŋ jeera we ɓo, ka gbahra we ga pel za kiita ne ya ne? 7 Ara yee tǝǝ tǝɗii sãh ɓii mai Masǝŋ mo ɗii we ɓo ne ko.
8 We tǝ syee mor ɓǝ malii mai mo faa ɓo pǝ Ɗerewol: Mo 'yah jǝk ɓo tǝgbana moo 'yah suu ɓo ɓe, ka we tǝ joŋ pǝsãhe. 9 Amma we tǝ joŋ za camcam ɓe, ka we tǝ joŋ faɓe', ɓǝ lai a gban we mor we ka tǝ syee mor ah ya. 10 Mor koo zune moo syee mor ɓǝ lai daŋ, so mo zyak ɓǝ ah gin gŋ vaŋno ɓe, ka zyak ɓǝ lai ɓo ne lii ah daŋ. 11 Mor Masǝŋ mai mo faa: Mo joŋ ɓǝǝ ka, so faa laŋ: Mo i wul ka ta. Mo ka joŋ ɓǝǝ ya, amma mo so i wul ɓe, ka mo zyak ɓǝ lai ɓe. 12 We faa ɓǝ ɓe, we joŋ fan ah ge cok ah tǝgbana za mai ɓǝ lai ma wǝǝ dǝɓ ye mo tǝ ga ŋgoŋ kiita ɓǝǝra. 13 Mor Masǝŋ ka tǝ ga kwo syak tǝ pa ma bai kwan syak tǝ za ki ne cok mo tǝ ga ŋgoŋ kiita ah ya, amma kwan syak a ga ɓoo kiita.
Iŋ ma bai yeɓ iŋ wul o
14 Wee pa ɓe, dǝɓ mo faa zye ne iŋni, so mo joŋ yeɓ sãh ne ya ɓe, ɓǝ ah ga joŋ fẽe wol ah ne? Iŋ ma morãi ga ǝ̃ǝ ko no ne? 15 Naa ma ɓo maworre, wala mawinni, ara mo ka ne fan wo suu ɓǝǝ pǝsãh ya, so koŋ tǝ in ra ta, 16 so dǝɓ ki kǝsyil ɓii mo faa zah kol nyi ra: Masǝŋ mo ẽe we, we noo wii, we re farel ka we ge jam o la, amma we nyi fan mai suu ɓǝǝ mo tǝ 'yah nyi ra ya ɓe, ɓǝ faa ah a ne reba fẽe wo ɓǝǝ ne? 17 Iŋ laŋ a nai ta, mo ka ne yeɓ sãh ya ɓe, ka iŋ ma wul ah yo.
07 versets Bibliques sur la foi
18 Amma dǝɓ ki ga faa: Amo, mo ne iŋni, ma ɓe me ne yeɓɓe. Me faa sye, mo cuu iŋ ɓo ma bai yeɓ nyi me ɗao, ame laŋ me ga cuu iŋ ɓe nyi mo ne yeɓ mai mee joŋni. 19 Amo nyiŋ ɓo: Masǝŋ a vaŋno to. Mo joŋ ɓo pǝsãhe. Amma coksyiŋ laŋ nyiŋra ɓo nai ta, so a coora ne gal coo. 20 Amo tǝgwĩi no! Pǝram mo tǝ: Iŋ ma bai yeɓ ka joŋ fan ki ya. 21 Pa man lii Abraham ciŋ dǝɓ matǝ njaŋ ah pel Masǝŋ mor yeɓ sãh ah ne cok mo ɓaŋ nan ah Isak sor ge tǝ cok joŋ syiŋ ya ne? 22 Mo kwo ɓe ne? Iŋ ah ne yeɓ ah taira ki cok vaŋno, so yeɓ ah mo joŋko ye joŋ iŋ ah pǝyǝkki. 23 Ɓǝ mai Ɗerewol mo faa, goŋga yo. Faa: Abraham nyiŋ Masǝŋ, so Masǝŋ nyiŋ ko na dǝɓ matǝ njaŋ ah mor iŋ ahe. Masǝŋ ɗii ko ne bai ahe. 24 We kwo ɓe ne? Dǝɓ ka gak yea njaŋ pel Masǝŋ mor iŋ ah mo nyiŋ ɓo to ya, amma iŋ ah a tai ne yeɓ ah moo joŋni.
25 Matǝkoi ma ɗii ne Rahaɓ joŋ nai ta. Ciŋ mawin matǝ njaŋ pel Masǝŋ mor yeɓ ah ne cok mo nyiŋ zapee Yahuduen yaŋ ahe, tǝkine mai mo so pee ra ɓaŋ fahlii maki ah cam kalle. 26 Tǝgbana suu mai tǝ'yak mo ka gŋ ya wul o, nai ta, iŋ ma bai yeɓ laŋ ka iŋ wul o.
Ɔrje kəm dəwje el
1 Ŋgakɔmje, seḭ gə́ unje meḛ sí arje Jeju Kristi Mbaidɔmbaije lə sí gə́ d’ula rɔnduba dəa’g mba̰ lé maji kar sí ɔrje kəm dəw kára kara el. 2 Ǝ̰jije ta nee ooje: Dəwje joo ree mee kəi-kwa-dɔ-na̰’g lə sí ar yeḛ gə́ kára lé ŋgama larlɔr to jia’g ləm, kubu gə́ bḭ maji to rəa’g ləm tɔ. Yeḛ gə́ njekɔm’g joo lé to gə́ njendoo, kubu gə́ ŋgisi bḛji-bḛji ɓa to rəa’g yeḛ ree tɔ. 3 Seḭ ɔrje kəm yeḛ gə́ to njekubu gə́ bḭ maji lé seḭ uláje pana: I lé ree s dɔ kag sí mbai gə́ nee, nɛ seḭ ulaje njendoo lé pana: Aar tar nu, əsé ree si gin kali gə́ m’tura gɔlm m’ɔm keneŋ. 4 Ɓó lé seḭ raje togə́bè mbuna sí’g ndá see seḭ ɔrje kəm dəwje el wa. See seḭ raje gə goo takə̰ji lə sí gə́ to majel el wa.
5 Ooje ta nee maji, ŋgakɔmje gə́ m’unda sí dan kəm’g: See Ala ɔr kəm deḛ gə́ to gə́ njéndooje kəm dəwje gə́ naŋg nee mba kar dee to bao-meekunje ləm, mba kar ɓeeko̰ gə́ yeḛ un ndia mba kar deḛ gə́ d’undá dan kəm dee’g lé d’a to njeaje ya ləm tɔ lé el wa. 6 Seḭ nja, seḭ ilaje rɔkul dɔ njendoo’g. See baoje lé d’ula busu dɔ sí’g el wa. See to deḛ nja ɓa ndɔr sí d’ɔm sí loo-gaŋg-rəwtaje’g lé el wa. 7 See dee d’ila ndɔl dɔ ri gə́ maji lə yeḛ gə́ seḭ toje kea̰ lé el wa.
8 Ɓó lé, seḭ raje torndu gə́ maji dum areeje ɔr rɔd gə goo ta gə́ to mee maktub’g pana: Seḭ a kundaje mar síje dan kəm sí’g to gə́ seḭ ra gə rɔ sí bèe lé ndá seḭ raje maji ya . 9 Nɛ ɓó lé seḭ ɔrje kəm dəwje ndá seḭ raje kaiya tɔɓəi godndu lé ila ta dɔ sí-seḭ gə́ alje ta təa’g tɔ. 10 Mbata nana ɓa gə́ aa dɔ godnduje lai nɛ lal ra née kára ndá d’ila kəm maree’g pad ya. 11 Tɔgərɔ ya, yeḛ gə́ pana: Ndalje mɔdkaiya el lé yeḛ kara tel pa tɔɓəi pana: Maji kar sí tɔlje dəw el tɔ. Bèe ndá ɓó lé seḭ ndalje mɔdkaiya el nɛ seḭ tɔlje dəw ndá seḭ alje ta ta godndu’g lé ya . 12 Lé riri gə́ seḭ paje əsé seḭ raje lé ndá ə̰jije ooje godndu gə́ wɔji dɔ ŋgankojije ɓa a gaŋg rəwta dɔ sí’g. 13 Yeḛ gə́ meekɔrjol ləa godo ndá loo-gaŋg-rəwta lé meekɔrjol ləa a godo keneŋ tɔ. Nɛ meekɔrjol lé rəwta-gaŋg a kudu ne tɔ.
Meekun gə néra
14 Ŋgakɔmje, yeḛ gə́ pana: Neḛ n’to gə́ njemeekun, nɛ nérea gə́ maji gə́ wɔji dɔ meekun ləa godo ndá see meekun ləa to né gə́ banwa. See meekun neelé askəm kajee wa. 15 Ɓó lé ŋgoko̰ sí gə́ diŋgam əsé yeḛ gə́ dené d’aw gə kudu dee dum əsé nésɔ lal dee gə ndɔ dee ndɔ dee 16 ɓa dəw kára mbuna sí’g ula dee pana: Awje gə meelɔm arje rɔ sí gao ləm, arje meḛ sí nda̰ ləm tɔ, nɛ ɓó lé seḭ ar deeje né gə́ d’aw ndée mbata lə darɔ dee el ndá see majee a to né gə́ banwa. 17 Meekun lé kara to togə́bè tɔ. Ɓó lé néra gə́ maji ləa godo ndá meekun lé to ndiŋ tɔ.
18 Nɛ dəw kára a pa pana: I nja to gə́ njemeekun, nɛ ma lé m’to gə́ njera née. Tɔjim meekun ləi gə́ lal ra né dɔ’g, nɛ ma lé néram gə́ maji ɓa m’a kwa kwɔji ne gin meekun ləm. 19 I ə̰ji məəi’g pana: Ala kára ba kiao, yee ɓa i ra maji, nɛ ndilje gə́ majel kara d’ə̰ji meḛ dee’g togə́bè tɔ ndá dee ndəb ne pəd-pəd. 20 Ǝi, i dəw gə́ gə mḭdé ba lé see kəmi inja dɔ’g bərəŋ el ɓəi wa. Meekun gə́ lal ra née ndá to gə mḭdé ba tɔ. 21 Abrakam, bɔ síje lé loo gə́ yeḛ un ŋgonee Isaak ya̰ gée dɔ loo-nékinjaməs’g ar Ala lé yee ɓa deḛ d’ée né gə́ dəw gə́ njemeekarabasur ɓəi. See to togə́bè el wa . 22 I oo gao, meekun ləa orè na̰’d més gə né gə́ yeḛ ra ndá goo nérea ɓa meekun ləa ɔr ne dɔ njal ya. 23 Yee ɓa ta gə́ ndaŋg mee maktub’g lé tɔl ne ŋgaŋgee bém pana: Abrakam ɔm mée dɔ Ala’g, meekun lé Ala ée ne sur gə́ dəw gə́ njemeekarabasur, yee ɓa deḛ ɓaree ne kuramar Ala ya . 24 Seḭ ooje gao, néra dəw ɓa, d’a kée ne gə́ dəw gə́ njemeekarabasur ɓó mbata meekun ləa gə́ karee el.
25 Rahab, kaiya-dené lé kara loo gə́ yeḛ wa njékaḭkulaje gə́ rəa’g ar dee taa rəw gə́ raŋg lé see nérea neelé ɓa deḛ d’ée ne gə́ dəw gə́ njemeekarabasur tɔ el wa . 26 To gə́ darɔ gə́ kankəmrɔ godo keneŋ wəi mba̰ ndá meekun gə́ lal ra née kara to né gə́ wəi mba̰ tɔ.