Suu Yesu fer ne nahnǝn za syee mor ahe
(Mk 9:2-13Lu 9:28-36)1 Fahfal ah zah'nan joŋ yea Yesu ɓaŋ Petar, Yakuɓ ne naa mah ah Yohana yee kal ge tǝ waa mawah ah ne ra, ge haira gŋ syak ɓǝǝra. 2 Suu Yesu fer ne nahnǝn ɓǝǝra, zahpel ah sǝǝ tǝgbana comme, mbǝro ah sǝǝ pǝfãi kaŋkaŋ. 3 Za syee mor ah matǝ sai kwora Mosus ne Elias tǝ faara ɓǝ ne Yesu. 4 So Petar faa nyi Yesu: Dǝɓlii, a pǝsãh ka na yea nyeeko, mo zyii ɓe, me ga gbah jul sai, vaŋno mor ɓo, vaŋno mor Mosus, vaŋno mor Elias. 5 Tǝ faa ɓǝ ah faa ba, swãh mafãi ah ge rii ra kǝrik. So kyaŋ cii gin pǝzyil swãh ge faa: We 'yah ɓe ye nyẽeko, me laa pǝ'nyah ne ɓǝ ah daŋ. We laa ɓǝ faa ahe. 6 Ne cok za syee mor ah mo laara kyaŋ, gal re ra pǝlli, leara ge sǝŋ ɗǝmra zahpel ge tǝ sǝrri. 7 Yesu syee ge wo ɓǝǝ ge juu ra faa: We ur sǝŋ o, we ɗuu gal ka. 8 So woora nahnǝn ɓǝǝra, kwora dǝɓ ki yao, sai Yesu to.
9 Ne cok mo tǝ ɗǝrra tǝ waa gin sǝŋ, Yesu lai ra faa: We faa ɓǝ fan mai we kwo nyi za ki ka, sai ka We Dǝfuu ur gin pǝ wul ɓe. 10 So za syee mor Yesu fiira ko: Mor fẽe za cuu ɓǝ lai faa Elias ga ge kǝpel ɗao ne? 11 Yesu zyii faa nyi ra: Ɓǝ ah naiko, Elias ga ge kǝpelle, ka zyeɓ fan daŋ. 12 Amma me faa nyi we, Elias ge laŋ ɓe, za tǝra ko ya, joŋra fan mai zahzyil ɓǝǝ mo 'yah daŋ wol ahe. A ga cuura syak nyi We Dǝfuu laŋ nai ta. 13 So za syee mor ah ge tǝra gur o, mǝ nai Yesu tǝ faa ɓǝ Yohana ma joŋ baptisma nyi ru.
Yesu laɓ we ma ne syem coksyiŋrĩ
(Mk 9:14-29Lu 9:37-43a)14 Ne cok mo pii soora ge wo zana, dǝɓ ki ge wo Yesu ge kea ge sǝŋ pel ah faa: 15 Dǝɓlii, mo kwo syak tǝ we ɓe sa, mor coksyiŋ cuu syak nyi ko pǝlli, a ɓaŋ ko ɓoo ga tǝ wii, wala pǝ bii. 16 Me ge wo za syee mor ɓo ne ki, amma gak laɓra ko ya. 17 Yesu zyii faa: Awe za ɓea ma bai iŋ marai, me ga kaa ne we ga dai kẽne? Me ga rõm kaa ne we ga dai kẽne? We gee me nyee ne wel ahe. 18 Yesu lai coksyiŋ ne swahe, so coksyiŋ pǝ̃ǝ gin tǝ wel ahe, laɓ ne cok ah sǝ ta.

19 Za syee mor Yesu gera wo Yesu syak ɓǝǝra, ge fiira ko: Ru gak nĩi coksyiŋ nyẽe ya mor fẽene? 20 Yesu zyii faa nyi ra: Mor we ka ne iŋ pǝlli ya. Me tǝ faa nyi we ne goŋga, kǝnah we ne iŋ tǝgbana nah foo ɓe laŋ, koo we faa nyi waa mai, mo zol gin nyee ge ŋhaano, a zol ga gŋ ta. Fan mai we ka gak joŋ ya, ka yea ya. [21 Amma coksyiŋ ma morãi dǝɓ ka gak nĩi ya, sai ne juupel tǝkine syẽe fan to.]
Yesu faa ɓǝ wul ah tǝkine ɓǝ ur ah faɗa
(Mk 9:30-32Lu 9:43b-45)22 Comki ka Yesu ne za syee mor ah daŋ pǝ sǝr Galile, Yesu faa nyi ra: A ga soɓra We Dǝfuu ga jol zana. 23 So a ga ira ko pǝ wulli, amma ne zah'nan sai ah a ga ur gin pǝ wulli. Za syee mor ah swaara ɓǝ pǝlli.
Yesu sǝǝ gǝraama yaŋ Masǝŋ
24 Ne cok Yesu ne za syee mor ah mo ge daira yaŋ Kapernaum, za ma sǝǝra gǝraama yaŋ Masǝŋ gera wo Petar fiira ko: Pa cuu fan ɓii ka sǝǝ gǝraama yaŋ Masǝŋ ya ne? 25 Petar zyii faa: A sǝǝni. Ne cok Petar mo dan ge ɓǝr yaŋ, Yesu hǝǝ fii ko ne ɓǝ kǝpel faa: Simon, mo lǝŋ ɗǝne? Za goŋ sǝr mai a fiira gǝraama tǝkine sǝǝ fan jol wee sǝr ne? Wala a fiira jol za gwǝǝ ne? 26 Petar zyii faa: A fiira jol za gwǝǝre. Yesu faa nyi ko: Goŋga yo, wee sǝr ka sǝǝra ya. 27 Amma ka na ɓeɓ zahzyil nyi ra ka, mo ge zahbii, ka mo ɓoo kǝṽǝl ge bii, syiŋ mai mo ga ɓaŋ kǝpel sye, ka mo gbǝr zah ahe, mo ga lwaa solai vaŋno gŋ, ka mo ɓaŋ mo ge sǝǝ gǝraama ne tǝ ɓe tǝkine mo gwa daŋ.
Loo gə́ dɔ mbal’g lé rɔ Jeju tel ndɔḭ wər-wər
Mar 9.2-13, Lug 9.28-361 Ndɔ misa̰ gogo, Jeju ɔr Piɛrə, gə Jak gə Ja̰ gə́ to ŋgokea̰ njɔl sa sə dee rəa aw sə dee dɔ mbal gə́ ŋgal léŋgé-léŋgé’g. 2 Rea tel ndɔḭ ar ŋgo nea̰ gə kwɔji kəmee ndɔḭ wər-wər asəna gə kàr ləm, kubuje ləa kara tel ndá ɔr njɔl-njɔl ləm tɔ. 3 Tɔɓəi Moyis gə Eli teḛ kəm dee’g wai d’aar d’wɔji səa ta. 4 Yen ŋga Piɛrə un ta ula Jeju pana: Mbai, maji kar sí j’isi loo gə́ nee’g, ɓó lé i ndigi ndá m’a la kəi-kubuje munda, kára a to kaḭ, kára a to ka̰ Moyis, kára a to ka̰ Eli tɔ.
5 Ta gə́ pa nai təa’g ɓəi ndá mum ree liriri dəb dɔ dee’g rigim ar ndu dəw ɓar mee mum’g neelé wəl pana: Yeḛ neelé to Ŋgonəm gə́ gəd-gəd gə́ m’undá dan kəm’g gə́ taa kəm rəgm ya. Taaje ta təa’g .
6 Loo gə́ d’oo ndu dəw gə́ ɓar neelé ndá njékwakiláje d’unda naŋg mburug dəb kəm dee naŋg ɓəl ndəb ne pəd-pəd. 7 Nɛ Jeju ree pər gə́ rɔ dee’g ula dee yəgə-yəgə pana: Ɓəlje el, ḭje ta.
8 D’ɔr dɔ dee tar ɓad-ɓad ndá d’oo Jeju nja gə karee ba.
9 Loo gə́ deḛ d’ḭ dɔ mbal’g risi d’uru naŋg ndá Jeju un ndia ar dee pana: Né gə́ seḭ ooje lé areeje teḛ ta sí’g ja̰ ar dəw oo el saar kar ndɔ gə́ Ŋgon-dəw a kunda loo yoo teḛ.
10 Njékwakiláje d’un ta nee dəjee pana: See gə mba ɗi ɓa njéndaji-maktubje pana, Eli ɓa a ree kédé doŋgɔr wa.
11 Yeḛ tel ila dee keneŋ pana: Tɔgərɔ ya, Eli a ree kédé gə mba gɔl néje lai karee to lée’g nja. 12 Nɛ ma nja m’ula sí, Eli lé ree mba̰, nɛ deḛ gəree el ləm, deḛ ra səa né to gə́ meḛ dee ndigi ləm tɔ. Ŋgon-dəw lé nja kara d’a ra səa néurti togə́bè tɔ .
13 Yee ɓa njékwakiláje gər to gə́ pata neelé wɔji ne dɔ Ja̰ Njera-batɛm.
Jeju aji ŋgon gə́ ndil gə́ yèr to mée’g
Mar 9.14-29, Lug 9.37-43a14 Loo gə́ nai dəb mba kar dee teḛ mbɔr koso-dəwje’g ndá diŋgam kára ree unda barmba naŋg no̰ Jeju’g ulá pana: 15 Mbai, oo kəm ŋgonəm lootondoo’g ya kari, rɔko̰ jimkil ulá ndubu aree ḭ toso pər’d gɔl bula-bula ləm, aree aḭ toso mán gɔl bula-bula ləm tɔ. 16 M’ndɔree m’ree səa m’ar njékwakilaije nɛ loo kajee dum dee təs.
17 Jeju ilá keneŋ pana, seḭ ginkoji dəwje gə́ njéndɔjitaje ləm, gə mbim-oo-ta-elje ləm tɔ lé see m’a si sə sí ndɔm ka̰da tɔɓəi wa. Esé see ndɔ gə́ ra ɓa rɔm a kasm dɔ sí’g ɓəi wa. Ndɔreeje gə́ rɔm’g nee.
18 Jeju wa ta ndil gə́ yèr neelé aree teḛ mee ŋgon’g lé. Mee kàree’g neelé nja rɔ ŋgon lé to kari péd-péd tɔ.
19 Njékwakila Jejuje rəm pər gə́ rəa’g pata wédé-wédé dəjee pana: See ban ɓa jeḛ j’askəm tuba ndil gə́ yèr neelé el wa.
20 Jeju ila dee keneŋ pana: To mbata meekun lə sí gə́ əḭ el lé ɓa seḭ asjekəm raje ne né gə́ togə́bè el. Ma m’ula sí təsərə, ɓó lé meekun lə sí to asəna gə kandə né gə́ yəm-yəm bèe ndá seḭ a kulaje mbal neelé pana: Un rɔi unda gə́ yo bèe ndá léegəneeya, yee a kun rəa kunda gə́ yo ya tɔ. Né kára kara a dum sí el . 21 Ndil gə́ yèr gə́ togə́bè lé tamaji gə́ ra lé gə kɔg-mee-ɓoo ɓa a teḛ ne.
Jeju pata kwəi ləa gə kunda loo teḛ ləa
Mar 9.30-32, Lug 9.43b-4522 Loo gə́ deḛ d’unda mee ɓee gə́ Galile gaŋg ndá Jeju ula dee pana: Ŋgon-dəw lé d’a kulá ji dəwje’g, 23 d’a tɔlee nɛ ndɔ munda ndá yeḛ a kunda loo teḛ. Meeko̰ lə dee al ne dɔ loo sula ya.
Jeju uga lar-gədɓee
24 Loo gə́ deḛ teḛ Kapernawum ndá deḛ gə́ taa lar-gədɓee gə́ kəm ŋgan larnda joo-joo lé dar Piɛrə bus dəjee pana: See ɓéije a kuga lar-gədɓee gə́ kəm ŋgan larnda joo-joo lé el wa . 25 Piɛrə ilá keneŋ pana: Oiyo, a kuga ya.
Loo gə́ d’andə kəi ndá Jeju ɓar Piɛrə dəjee pana: Simo̰, see gə́ məəi’g banwa. See mbaije gə́ dɔ naŋg neelé see deḛ taa lar-gədɓee əsé né dɔ naŋgje ji na̰je wa. See taa ji ŋgan meḛ deeje əsé ji njékwagirlooje’g wa.
26 Piɛrə ilá keneŋ pana: Deḛ gə́ to gə́ njékwagirlooje ɓa deḛ taa ji dee’g ya. Jeju ilá keneŋ pana: Bèe ndá ŋgan meḛ deeje lé d’ɔr kəm dee d’ya̰ dee. 27 Nɛ gə mba kila dee kag el ndá ɔd aw ta baa-boo’g ila ki ɓa ka̰ji gə́ un ki dɔtar ya ndá wá ndɔree ilá ɗaga, njia̰ təa ndá a kiŋga lar gə́ nda keneŋ kára ndá un ar dee mbata ləm-ma ləm, gə mbata ləi ləm tɔ joo bɔr ya.